2010–2019
Ko Hono Ngāueʻi ʻo e Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí
ʻEpeleli 2016


Ko Hono Ngāueʻi ʻo e Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

ʻOku tau loto nai ke lotu, ʻaukai, fekumi, hū, pea mo tokoni ki he kau tangata ʻa e ʻOtuá kae lava ke tau maʻu ʻa e faʻahinga mālohi ko ia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí?

ʻI he konifelenisi lahi he māhina ʻe ono kuohilí ʻi ʻOkatopa 2015, naʻá ku lea ai ki he houʻeiki fafine ʻo e Siasí fekauʻaki mo honau tufakanga fakalangi ko e kakai fefine ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou fie lea heni kiate kimoutolu houʻeiki tangata fekauʻaki mo homou tufakanga fakalangi ko e kau tangata ʻo e ʻOtuá. ʻI heʻeku fefonongaʻaki ʻi he māmaní, ʻoku ou ofo ʻi he mālohinga mo e lelei ʻo e kau tangata mo e fānau tangata ʻo e Siasí ni. ʻOku ʻikai ha founga ia ʻe lava ke lau ai e tokolahi ʻo e ngaahi loto kuo mou fakamoʻuí pea mo e moʻui kuo mou langaki haké. Mālō ʻaupito!

Naʻá ku fakamatala ʻi heʻeku pōpoaki he konifelenisi kuo ʻosí ʻa ʻeku aʻusia fakamamahi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ʻi he taimi naʻe ʻikai ke u lava ai, ʻi heʻeku hoko ko e toketā faitafá, ke fakahaofi e moʻui ʻa ha ongo kiʻi tautehina fefine ʻe toko ua. ʻOku ou fie lave lahi ange kau ki he fāmili ko iá, ʻi heʻeku maʻu ha ngofua mei heʻena tamaí.

Naʻe uesia ʻe he mahaki mafú ha fānau ʻe toko tolu ne fanauʻi kia Lute mo Simi Hetifila. Naʻe mālōlō hona ʻuluaki fohá, ko Simi ko e Siʻí, teʻeki fakapapauʻi hano sivi. Ne mau toki feʻilongaki ʻi he taimi naʻe kumi tokoni mai ai e ongomātuʻá maʻa hona ongo ʻōfefiné, ko Lola ʻAna mo hono kiʻi tehiná, ko Kei Lini. Naʻá ku loto mamahi ʻi he fakatou mālōlō ʻa e ongo kiʻi tamaiki fefiné ʻi he hili hona tafá.1 ʻOku mahino, naʻe uesia fakalaumālie ʻa Lute mo Simi.

Hili ha ngaahi taimi, ne u toki ʻilo naʻá na kukuta fuoloa ʻena loto mamahi mai kiate au pea mo e Siasí. Kuo teʻeki ai ngalo ʻiate au e meʻá ni ʻi ha meimei taʻu ʻe onongofulu ko ʻení, pea kuó u tēngihia ai siʻi fāmili Hetifilá. Naʻá ku feinga tuʻo lahi ke fai ha fetuʻutaki mo kinaua, ka ne ʻikai ola.

Pea ʻi ha pō ʻe taha ʻi Mē ʻo e taʻu kuo ʻosí, ne fakaʻaaki au ʻe he ongo kiʻi tamaiki fefiné ni mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. Neongo naʻe ʻikai ke u sio pe fanongo kiate kinaua fakaetuʻasino, ka naʻá ku ongoʻi ʻena ʻi aí. Naʻá ku ongoʻi ʻena kolé, fakalaumālie. Ko ʻena pōpoakí naʻe nounou mo mahino. “Misa Nalesoni, ʻoku ʻikai te ma sila ki ha taha! Te ke lava ʻo tokoni mai?” Naʻe ʻikai fuoloa mei ai, kuó u ʻilo ne ʻosi mālōlō atu siʻena fineʻeikí, ka naʻe kei moʻui pē ʻena tangataʻeikí mo hona kiʻi tuongaʻané.

ʻI heʻeku lotolahi he kole ʻa Lola ʻAna mo Kei Liní, naʻá ku toe feinga ke fetuʻutaki ki heʻena tamaí, ʻa ia naʻá ku ʻilo ʻokú ne nofo mo hono foha ko Sōní. Naʻá ku loto he taimi ko ʻení ke mau feʻiloaki.

Naʻá ku tūʻulutui hifo ʻi muʻa ʻia Simi ʻi Sune, kuó ne taʻu 88 ʻeni, ʻo fai ha fepōtalanoaʻaki ongo moʻoni mo ia. Naʻá ku talanoa kau ki he kole hono ongo ʻōfefiné mo fakahā ange te u lāngilangiʻia ke fakahoko e ouau silá maʻa hono fāmilí. Naʻá ku toe fakamatalaʻi ange foki ʻe fie maʻu ha taimi mo ha ngāue lahi ʻiate ia mo Sooni ke na mateuteu mo moʻui taau ke hū ki he temipalé, he naʻe ʻikai ha taha ʻiate kinaua kuo ʻosi maʻu ʻenitaumeni.

Naʻe mālohi ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi he kotoa ʻemau talanoá. Pea ʻi he taimi naʻe fakatou tali ai ʻe Simi mo Sooni ʻeku kolé, naʻá ku fiefia lahi! Naʻá na ngāue faivelenga mo ʻena palesiteni fakasiteikí, pīsopé, ongo faiako fakaʻapí, mo e taki faifekau fakauōtí, pea pehē ki he ongo faifekau kei talavoú mo e ongo faifekau matuʻotuʻá. Pea ʻikai fuoloa mei ai, kuó u taʻimālie ʻi he faingamālie kāfakafa ke silaʻi ʻa Lute kia Simi pea mo ʻena fānau ʻe toko faá kiate kinaua ʻi he Temipale Peisoni ʻIutaá. Naʻá ku tangi mo Uenitī ʻi heʻema kau ʻi he aʻusia fakalaumālie ko iá. Naʻe lahi ha ngaahi loto ne fakamoʻui ʻi he ʻaho ko iá!

ʻĪmisi
Ko ʻEletā mo Sisitā Nalesoni mo e fāmili Hetifilá ʻi he temipale

ʻOku ou tanganeʻia ʻi heʻeku fakakaukau atú, ʻia Simi mo Sooni pea mo e meʻa naʻá na loto-fiemālie ke faí. Kuó na hoko ko e ongo moʻungaʻi tangata kiate au. Kapau ʻe lava ke u maʻu e fakaʻamu hoku lotó, ke lava ʻe he tangata mo e talavou kotoa pē ʻi he Siasí ni ʻo fakahaaʻi e loto-toʻa, ivi, mo e loto-fakatōkilalo ʻa e tamai mo e foha ko ʻení. Naʻá na loto fiemālie ke fakamolemoleʻi pea mo tukuange ʻa e mamahi mo e ʻulungaanga ʻo e kuohilí. Naʻá na loto fiemālie ke talangofua ki he fakahinohino mei hona kau taki lakanga fakataulaʻeikí kae lava ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻo fakamaʻa mo tokoniʻi kinaua. Naʻá na takitaha loto ke hoko ko ha tangata ʻoku moʻui taau ke [fataki] ʻa e lakanga fakataulaʻeikí “fakatatau ki he lakanga toputapu ʻo e ʻOtuá.”2

ʻOku ʻuhinga ʻa e [fatakí] ke fuesia ʻa e mamafa ʻo e meʻa ʻoku puké. Ko ha falala toputapu ia ke fataki e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia ko e mālohi mo e mafai māfimafi ʻo e ʻOtuá. Fakakaukau ki heni: ko e lakanga fakataulaʻeiki kuo foaki kiate kitautolú ko e mālohi mo mafai tatau tofu pē ia naʻe fakatupu ʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa e māmani ko ʻení mo e ngaahi māmani taʻefaʻalauá, ʻokú ne puleʻi ʻa e langí mo e māmaní, mo hākeakiʻi ʻEne fānau talangofuá.3

Naʻá ku ʻi ha fakataha kimuí ni mo Uenitī ne fiefia mo mateuteu ai ʻa e tā-pianó ke tā ʻa e ʻuluaki himí. Naʻá ne hanga-taha ki he tuʻungafasí, pea ʻi he ngaahi kií hono loulouhiʻi nimá. Naʻá ne kamata ke lomi ʻa e ngaahi kií, ka naʻe ʻikai ha ongo ia. Naʻá ku fafana ange kia Uenitī, “ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha ʻuhila.” Naʻá ku tui ʻoku ʻi ai ha meʻa kuó ne motuhi e tafe mai ʻa e ʻuhilá ki he ʻōkaní.

Kāinga, ʻi he founga tatau pē ʻoku ou manavasiʻi he ʻoku fuʻu tokolahi fau ha kau tangata kuo foaki ki ai ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ka ʻoku ʻikai ke nau maʻu e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí he kuo motuhi e tafe mai ʻa e mālohí ʻe he faiangahalá hangē ko e fakapikopikó, taʻefaitotonú, hīkisiá, angaʻulí, pe femoʻuekina ʻi he ngaahi meʻa ʻo e māmaní.

ʻOku ou manavasiʻi na ʻoku fuʻu tokolahi fau ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki kuo siʻi pe halaʻatā ha meʻa ʻoku nau fai ke fakatupulaki ʻaki ʻenau malava ke maʻu ʻa e ngaahi mālohi ʻo e langí. ʻOku ou hohaʻa kiate kinautolu kotoa ʻoku ʻuli ʻenau fakakaukaú, ongó, pe tōʻongá pe fakamaʻamaʻaʻi honau uaifí mo ʻenau fānaú, ʻo motuhia ai e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí

ʻOku ou manavasiʻi naʻa kuo momoi ʻe ha fuʻu tokolahi fau ʻenau tauʻatāina ke filí ki he filí pea ʻoku nau pehē ʻi heʻenau tōʻongá, “ʻOku ou tokanga lahi ange au ke fakatōliʻa ʻeku ngaahi holí ʻi hano fai ha meʻa ke fataki e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ke tāpuekina ai e niʻihi kehé.”

ʻOku ou manavasiʻi, kāinga, naʻa ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻiate kitautolu te nau toki ʻā hake ʻi ha ʻaho ʻo fakatokangaʻi ʻa e mālohi moʻoni ʻi he lakanga fakataulaʻeikí pea nau fakaʻiseʻisa lahi ʻi he fakamoleki lahi ange honau taimí ke maʻu ha mālohi ki he niʻihi kehé pe mālohi ʻi he ngāué kae ʻikai feinga ke fakaʻaongaʻi kakato e mālohi ʻo e ʻOtuá.4 Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita “ʻoku ʻikai ke tau ʻi hení ke nofo noa pē he moʻuí ni pea hiki ki ha tuʻunga ʻo e hakeakiʻi; ka ʻoku tau ʻi hení ke fakafeʻungaʻi kitautolu ʻi he ʻaho takitaha ki he ngaahi tuʻunga ʻoku ʻamanaki mai ʻetau Tamaí te tau aʻusia hili ʻa e moʻuí ni.”5

Ko e hā ʻe maumauʻi ai ʻe ha taha hono ngaahi ʻahó pea tali e haka ʻa ʻĪsoá6 ka kuo ʻosi foaki ki ai ʻa e faingamālie ke maʻu kotoa e ngaahi tāpuaki ʻo ʻĒpalahamé?7

ʻOku ou kole fakamātoato kiate kitautolu kātoa ke tau moʻui taau mo hotau ngaahi faingamālie ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí. ʻE hoko mai ha ʻaho, ko e kau tangata pē ko ia kuo nau fakamātoatoʻi honau lakanga fakataulaʻeikí, ʻaki ʻenau fekumi faivelenga ke akoʻi kinautolu ʻe he ʻEikí tonu, te nau lava ʻo tāpuakiʻi, fakahinohino, maluʻi, fakamālohia, pea mo fakamoʻui e niʻihi kehé. Ko ha toki tangata pē kuó ne ngāueʻi e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí te ne lava ke fakahoko ha ngaahi mana kiate kinautolu ʻoku ʻofa aí pea tauhi ʻene nofomalí mo e malu [hono] fāmilí, he taimí ni pea ʻi he taʻengatá.

Ko e hā ʻa e ngāue ke fai ke fakatupulaki ai ʻa e faʻahinga mālohi peheé? Naʻe fakahā ʻe Pita, ko e ʻAposetolo Pule ʻa e Fakamoʻuí—ʻa e Pita tatau naʻá ne foaki mo Sēmisi mo Sione ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí kia Siosefa Sāmita mo ʻOliva Kautelé8—e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻoku totonu ke tau kumiá ke “tau kau ai ʻi he anga ʻa e ʻOtuá.”9

ʻĪmisi
Ko hono foaki ʻe Pita, Sēmisi, mo Sione ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.

Naʻá ne fakalau ʻa e tuí, lototoʻá, ʻiló, ʻūkumá, faʻa kātakí, anga fakaʻotuá, angalelei fakakāingá, ʻofá, mo e faivelengá.10 Pea ʻoua naʻa ngalo ʻa e loto fakatōkilaló!11 Te u fehuʻi atu, ʻe fakamatalaʻi fēfē kitaua ʻe he kau mēmipa hotau fāmilí, ngaahi kaungāmeʻá, mo e kaungā ngāué ʻi hono fakatupulaki ʻeni mo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie kehé?12 Ko e lahi ange hono fakatupulaki ʻo e ngaahi ʻulungaanga ko iá, ko e lahi ange ia hotau mālohi he lakanga fakataulaʻeikí.

Ko e hā mo ha toe founga te tau lava ai ʻo fakatupulaki hotau mālohi ʻi he lakanga fakataulaʻeikí? ʻOku fie maʻu ke tau lotu fakamātoato. He ʻikai ke lava ʻe hono fakamatalaʻi lelei ʻo e ngaahi ʻekitivitī ʻo e kuohilí mo e kahaʻú, hoko ai mo ha ngaahi kole ki ha ngaahi tāpuaki, ʻo fokotuʻu e faʻahinga fetuʻutaki mo e ʻOtuá te ne ʻomi ʻa e mālohi tuʻuloá. ʻOkú ke loto fiemālie nai ke lotu ke ʻiloʻi e founga ke lotua ai ke maʻu ha mālohi lahi ange? ʻE akoʻi koe ʻe he ʻEikí.

ʻOkú ke loto fiemālie nai ke fekumi ʻi he ngaahi folofolá mo keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí13—ke ako fakamātoato moʻoni kae lava ʻo maʻu ha mālohi lahi ange? Kapau ʻokú ke loto ke laukau ʻaki koe ho uaifí, tuku ke ne ʻilo koe ʻokú ke ako e tokāteline ʻa Kalaisí ʻi he ʻInitanetí14 pe lolotonga lau hoʻo folofolá!

ʻOkú ke loto fiemālie nai ke lotu maʻu pē ʻi he temipalé? ʻOku hōifua ʻa e ʻEikí ke fai ʻEne faiakó ʻi Hono fale tapú. Fakakaukau loto ki Haʻane hōifua mai kapau te ke kole ange ke Ne akoʻi koe fekauʻaki mo e ngaahi kī, mafai, mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻi hoʻo foua e ngaahi ouau ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻi he temipalé.15 Fakakaukau ki he fakautuutu ʻo e mālohi e lakanga fakataulaʻeikí te ke lava ʻo maʻú.

ʻOkú ke loto fiemālie nai ke muimui ʻi he sīpinga ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní hono tokoniʻi e niʻihi kehé? Kuo laulauitaʻu ʻene fai e ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke ne palani ki ai, ʻo muimui ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié ke ʻaʻahi ki ha ʻapi ʻo ha taha pea fanongo ki he lea hangē ko ʻení, “Naʻá ke ʻiloʻi fēfē ko e taʻu taha ʻeni e mālōlō homa ʻōfefiné?” pe “Naʻá ke ʻiloʻi fēfē ko hoku ʻaho fāʻeleʻí ʻeni?” Pea, kapau ʻokú ke fie maʻu moʻoni ha mālohi lahi ange ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, te ke fakamahuʻingaʻi mo tokangaʻi ho uaifí, ʻo tali ia mo ʻene faleʻí.

Ko ʻeni, kapau ʻoku ongo fuʻu lahi ʻeni, kātaki ʻo fakakaukau ki he mei kehe ange ʻetau feohi mo hotau uaifí, fānaú, mo e kaungā ngāue ʻi he ngāué kapau naʻe hangē ʻetau fakaʻutumauku ke maʻu e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo hangē ko ʻetau tōtōivi ʻi he ngāué pe fakalahi e paʻanga ʻi heʻetau ʻakauni pangikeé. Kapau te tau hū ki he ʻao ʻo e ʻEikí ʻi he loto fakatōkilalo mo kole kiate Ia ke Ne akoʻi kitautolu, te Ne fakahinohino mai e founga ke fakalahi ai ʻetau maʻu Hono mālohí.

ʻOku tau ʻiloʻi ʻe hoko ha ngaahi mofuike ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ní.16 Mahalo ko e taha ʻo e ngaahi feituʻu kehekehe ko iá ko hotau ʻapí, ʻa ē ʻe ala hoko ai e “ngaahi mofuike” fakaeloto, fakapaʻanga, pe fakalaumālie. ʻE lava ke lolomi ʻe he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e tahí mo fakaleleiʻi ʻa e ngaahi mafahifahi ʻi lolofonuá. ʻE lava ke foki ʻe he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakanonga ʻa e fakakaukaú mo fakamoʻui ʻa e ngaahi fasi ʻi he loto ʻo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí.

ʻOku tau loto-fiemālie nai ke lotu, ʻaukai, fekumi, hū, pea mo tokoni ko e kau tangata ʻa e ʻOtuá ka tau maʻu ʻa e faʻahinga mālohi ko ia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí? Koeʻuhí ko e loto vēkeveke lahi ʻa ha ongo kiʻi tamaiki fefine ke silaʻi kinaua ki hona fāmilí, naʻe loto-fiemālie ʻena tamaí mo e tuongaʻané ke fai e meʻa ke na maʻu ai ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki māʻoniʻoní.

ʻE hoku kāinga ʻofeina, kuo luva mai kiate kitautolu ha falala toputapu—ko e mafai ʻo e ʻOtuá ke tāpuekina e niʻihi kehé. ʻOfa te tau tuʻu hake takitaha ko e tangata ʻo e ʻOtuá naʻe ʻosi tomuʻa fakanofo—mo mateuteu ke fataki lototoʻa ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, vēkeveke ke fai ha meʻa pē ʻe fie maʻu ke fakatupulaki ai hono mālohi ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. ʻI he mālohi ko iá, te tau lava ai ʻo tokoni ki he teuteu ʻo e māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Ko Hono Siasí ʻeni, ʻoku tataki ʻe Heʻene palōfitá, ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, ʻa ia ʻoku ou ʻofeina mo poupouʻi lahi. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.