2010–2019
Ko e Feituʻu Toputapu ne Fakafoki Mai Ai e Ongoongoleleí
ʻEpeleli 2016


Ko e Feituʻu Toputapu ne Fakafoki Mai Ai e Ongoongoleleí

Ko Palemaila ne Toe Fakafoki Mai ai e Ongoongoleleí, pea ongona ai e leʻo ʻo e Tamaí hili ha meimei taʻu ʻe uaafe.

Ne taʻu lahi ha feinga haku kaungāmeʻa lelei ne kau ki he Siasí, ke ne akoʻi kiate au e ongoongolelei ʻo e fāmili taʻengatá. Ka naʻe toki māhino pē ki hoku lotó e tokāteline ʻo e fāmili taʻengatá he taimi ne u hū ai ki he ʻoupeni hausi ʻa e Temipale São Pauló ʻi ʻOkatopa 1978, ʻi heʻeku hū ki he loki silá, pea ne u lotua ha ngaahi ʻaho lahi ke u ʻilo pe naʻe moʻoni ʻa e Siasí.

Naʻe ʻikai ke u tokanga ki ha tui fakalotu, ka naʻe ʻohake au ʻe ha mātuʻa ne na ʻilo e lelei ʻo e ngaahi tui fakalotú. Ne u fakakaukau au he taimi ko iá ʻoku nau sai kotoa pē ki he ʻOtuá.

Hili ʻeku ʻaʻahi ki he ʻoupeni hausi ʻa e temipalé, ne u fekumi ki ha tali ʻi he lotu, ʻi he lototui mo e fakapapau ʻe tali mai ʻe he ʻOtuá pe ko e fē Hono siasí ʻi he māmaní.

Hili haʻaku fefaʻuhi fakalaumālie lahi, ne faifai peá u maʻu ha tali mahino. Naʻe fakaafeʻi au ke u papitaiso. Naʻá ku papi ʻi he ʻaho 31 ʻo ʻOkatopa 1978, ʻi he pō kimuʻa pea fakatapui e Temipale Sao Pauló.

Ne u fakatokangaʻi hake ne ʻafioʻi mo tokanga mai e ʻEikí kiate au peá Ne tali ʻeku ngaahi lotú.

ʻI he pongipongi hokó, ne ma ō mo hoku uaifí ki São Paulo ki he fakatahaʻanga fakatapui ʻo e temipalé.

Ne ma ʻi ai ka naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi e founga ke fakahoungaʻi ʻaki e faingamālie lelei ko iá. Naʻá ma ʻalu ki ha konifelenisi fakaʻēlia ʻi he ʻaho hokó.

Kuo kamata homa hala-fononga ʻi he Siasí, pea ʻi ai homa kaungāmeʻa lelei ne nau talitali lelei kimaua lolotonga e liliu ko ʻeni ʻo e moʻuí.

Naʻe lelei ʻaupito e ngaahi kalasi ki he kāingalotu foʻoú ne ma kau ki ai he Sāpate takitaha. Ne nau fakafonu kimaua ʻaki ʻa e ʻiló peá ma fakaʻamu naʻe lele vave uiké ka ma toe aʻu ki he Sāpaté ke fafangaʻi fakalaumālie kimaua.

Ne ma ʻamanaki fiefia atu mo hoku uaifí ke hū he temipalé ʻo silaʻi homa fāmilí ki he taʻengatá. Ne hoko ia hili ha taʻu ʻe taha mo e ʻaho ʻe fitu hoku papitaisó, ko ha momeniti fakaʻofoʻofa ia. Ne u ongoʻi hangē ne mavaeua e ʻōlitá ki he ongo taimi kimuʻá mo ia ne hoko hili e silá.

Koeʻuhi ne taʻu siʻi ʻeku hiki mai ʻo nofo fakalao ʻi he Matāfanga Fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ne u meimei maheni ange ai mo ha niʻihi ʻo e tukui koló pea ko ha fanga kiʻi kolo iiki kinautolu.

ʻI heʻeku faʻa lautohi pe fanongo kau ki he meʻa ne hoko kimuʻa he ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí, naʻe faʻa kau ai ha falukunga kakai, ka naʻe ʻikai mahino ia kiate au.

Ne kamata ke ʻi ai haʻaku ngaahi fehuʻi Ko e hā naʻe pau ai ke toe fakafoki mai e Siasí ʻi he ʻIunaiteti Siteití kae ʻikai ko Palāsila pe ʻĪtali ko e ongo fonua ʻeku ngaahi kuí?

ʻOku ʻi fē ʻa e falukunga kakai ne kau he longoaʻa mo e puputuʻu fakalotu ne hokó—ʻa ia ne hoko kotoa ʻi ha feituʻu nonga mo fiemālie peheé?

Ne u fehuʻi ki ha kakai tokolahi ka naʻe ʻikai maʻu e talí. Ne u lau e meʻa kotoa pē ʻi he lea faka-Potukalí pea mo e faka-Pilitāniá ka naʻe ʻikai fiemālie ai hoku lotó. Ne hoko atu pē ʻeku fekumí.

ʻI ʻOkatopa 1984, ne u ʻalu ai ki he konifelenisi lahí ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī fakasiteikí. Hili iá, ne u ʻalu mei ai ki Palemaila, Niu ʻIoke, ko e vivili ke maʻu ha tali.

Ne u feinga ke mahino kiate au heʻeku aʻu ki aí: Ko e hā naʻe pau ai ke fakahoko ai heni ʻa hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí, pea ko e hā ne hoko ai ha maveuveu fakalaumālié? Ko e omi mei fē e kakai kotoa ʻi he fakamatala ʻa Siosefá? Ko e hā ne hoko ai ʻi aí?

ʻI he taimi ko iá, ko e tali fakapotopoto tahá pē he naʻe fakapapauʻi mai e tauʻatāiná ʻe he Konisitūtone ʻa ʻAmeliká.

Ne u ʻaʻahi he pongipongi ko iá ki he Fale Kalanitiní, ʻa ia ne paaki ai e fuofua tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ne u ʻalu ki he Vao ʻAkau Tapú, ʻo u lotu lahi ai.

Ne tātātaha ke ʻasi ha taha ʻi he hala he kiʻi kolo siʻisiʻi ko ia ko Palemailá. ʻOku ʻi fē falukunga kakai ne fakamatalaʻi ʻe Siosefá?

Ne u pehē ke u ʻalu he hoʻatā ko iá ki he faama ʻa Pita Uitemaá pea ʻi heʻeku aʻu ki aí ne ʻi ai ha tangata he matapā ʻo ha kiʻi fale. Ne malama fiefia hono fofongá. Ne u fakafeʻiloaki ki ai pea kamata leva ke u fai ange ngaahi fehuʻi tatau pē.

Naʻá ne fehuʻi mai leva, “ʻOku ʻi ai hao kiʻi taimi?” Ne u talaange ʻio.

Naʻá ne fakamatala mai ʻoku tuʻu he vahefonua ko iá e vaitafe ʻElí mo ʻOnitaliō pea tuʻu ki he fakahahaké ʻa e Vaitafe Hatisoní.

ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1800, ne nau langa ai ha kanali ki he fefolauʻakí, pea naʻe fou atu ia he vahefonua ko iá, ʻo aʻu ki ha maile ʻe 300 (km ʻe 480), ke aʻu ki he Vaitafe Hatisoní. Ko ha kautaha lahi ia he taimi ko iá pea ne nau fakafalala pē ki he kakaí mo e fanga manú ke fai e ngāué.

Ko Palemaila e senitā ʻo e ngaahi langa peheé. Ne fie maʻu ʻe he kau tufungá ha kakai taukei, kau ʻenisinia, ngaahi fāmilí mo honau kaungāmeʻá. Ne kamata ke ʻaukolo e kakaí mei he ngaahi kolo kaungāʻapí mo ha ngaahi feituʻu mamaʻo kae hangē ko ʻAilaní ke ngāue ʻi hono langa ʻo e kanalí.

Ko ha momeniti toputapu mo fakalaumālie moʻoni ia he naʻe faifai peá u ʻilo e falukunga kakaí. Ne nau omi mo ʻenau anga fakafonuá mo e tui fakalotú. ʻI heʻene talanoa ki heʻenau tui fakalotú, naʻe fakamaama hoku ʻatamaí pea fakaava ʻe he ʻOtuá hoku mata fakalaumālié.

ʻI he momeniti ko iá, naʻe mahino kiate au e founga kuo teuteuʻi ai ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtua ko ʻetau Tamaí, ʻi hono poto ʻOʻoná, ʻa ʻEne palani ke ʻomi e talavou ko Siosefa Sāmitá ʻi he lotolotonga ʻo e puputuʻu fakalotu ko iá, he naʻe fufū ʻi he Moʻunga Komolá, ʻa e ʻū lauʻi peleti mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Ko e feituʻu ia hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, ʻa ia ne ongona ai e leʻo ʻo e Tamaí ʻi ha meʻa-hā-mai fungani, hili ha meimei taʻu ʻe uaafe, ʻo Ne fefolofolai ai mo e talavou ko Siosefa Sāmitá heʻene ʻalu ki he Vaoʻakau Tapú ke lotu mo ongona ai: “Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻEni. Fanongo kiate Ia!”1

Naʻá ne mamata ai ki ha toko ua, naʻe mahulu hake hona ngingilá mo e nāunaú ʻi he meʻa kotoa pē. ʻIo, kuo toe hā mai e ʻOtuá ki he tangatá. Ne kamata ke mavahe atu e fakapoʻuli naʻá ne kapu e māmaní.

Ne kamata ke fakahoko e ngaahi kikite ki hono Toe Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. “Pea ne u mamata ki ha ʻāngelo kehe ʻe taha ʻoku puna ʻi he loto langí kuo ʻiate ia ʻa e ongoongolelei taʻengatá, ke malanga ʻaki kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi he māmaní, pea ki he puleʻanga kotoa pē, mo e faʻahinga mo e lea mo e kakai.”2

Hili ha ngaahi taʻu siʻi, naʻe tataki ʻa Siosefa ki he ngaahi lekooti ʻo e kikité, fuakavá mo e ngaahi ouau ne tuku mai ʻe he kau palōfita kimuʻá, ʻa ia ko e Tohi ʻa Molomoná.

He ʻikai lava ke toe fakafoki mai e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí taʻe kau ai e ongoongolelei taʻengata ʻa ia kuo fakahā mai he Tohi ʻa Molomoná ko ha toe fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko e Lami ʻa e ʻOtuá, naʻá Ne ʻave ʻa e angahala ʻa māmaní.

Naʻe folofola ʻa Kalaisi ki Hono kakaí ʻi Selusalema:

“Pea ʻoku ʻi ai mo ʻeku fanga sipi kehe ʻoku ʻikai ʻi he loto ʻā ko ʻení.”3

“Ko au ko e tauhi leleí [ʻoku ou ʻilo ʻeku fanga sipí, pea nau ʻiloʻi au].”4

ʻI heʻeku mavahe mei he faama Uitemaá, naʻe ʻikai ke u manatuʻi haʻaku lea fakamāvae ki ai. ʻOku ou manatuʻi pē mokulukulu hoku loʻimatá. Naʻe taaitō e laʻaá ʻi ha langi tafitonga.

Ne fonu hoku lotó ʻi he fiefia lahi pea naʻe nonga hoku laumālié. Ne u fonu ʻi he loto houngaʻia.

Toki mahino lelei ʻeni hono ʻuhingá. Kuo toe ʻomi ʻe he ʻEikí ha ʻilo mo ha maama kiate au.

ʻI heʻeku folau ʻo foki ki ʻapí, ne hū mai ki heʻeku fakakaukaú ha ngaahi potu folofola: ko e ngaahi talaʻofa ne fai ʻe he Tamai ko ʻĒpalahamé ʻe faitāpuekina ʻa e ngaahi fāmili kotoa ʻo e mamaní ʻo fakafou ʻi hono hakó.5

Pea ʻe fokotuʻu ai heni ha ngaahi temipale ke lava ʻo foaki mai ai e mālohi fakalangí ki he tangatá ʻi he māmaní kae lava ke fakatahaʻi e ngaahi fāmilí ke ʻoua naʻa fakamāvaeʻi kitautolu ʻe mate ka ke fakatahaʻi ia ʻo taʻengata.

“Pea ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho ʻamuí, ʻe fokotuʻu maʻu ʻa e moʻunga ʻo e fale ʻo [e ʻEikí] ʻi he tumutumu ʻo e ngaahi moʻungá, ʻe hiki hake ia ke māʻolunga ʻi he ngaahi moʻungá pea ʻe tafe ki ai ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē.”6

Kapau ʻoku fanongo mai ha taha ki hoku leʻó ka ʻoku tailiili hono lotó, ʻoua naʻá ke foʻi!

ʻOku ou fakaafeʻi koe ke ke muimui ki he sīpinga ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá he taimi naʻá ne lau ai ʻi he Sēmisi 1:5, “Ka ai ha taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻoku foaki lahi ki he kakai kotoa pē.”

Naʻe kau e meʻa ne hoko ʻi Komolá, he konga mahuʻinga ʻo hono Toe Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí, hangē ko hono maʻu ʻe Siosefa Sāmita e ʻū lauʻi peleti ne ʻi ai e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku tokoni e tohí ni ke tau ofi ange ai kia Kalaisi,ʻo laka ia ʻi ha toe tohi kehe he māmaní.7

ʻOku ou fakamoʻoni kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí ha kau palōfita, kau tangata kikite mo ha kau tangata maʻu fakahā ke tataki Hono puleʻangá he ngaahi ʻaho kimui ní, pea ko e taumuʻa ʻEne palani taʻengatá ke fakatahaʻi e ngaahi fāmilí ʻo taʻe ngata. ʻOkú Ne tokanga ki Heʻene fānaú. ʻOkú Ne tali mai ʻetau ngaahi lotu.

Naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e fakaleleí maʻa ʻetau ngaahi angahalá tuʻunga he hulu fau ʻo ʻEne ʻofá. Ko e Fakamoʻui Ia ʻo e māmaní. Ko ʻeku fakamoʻoní ia, ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.