2010–2019
Ke Tau Fakahaofi: Te Tau Lava ʻo Fai Ia
ʻEpeleli 2016


Ke Tau Fakahaofi: Te Tau Lava ʻo Fai Ia

Kuo ʻomi ʻe he ʻEikí e ngaahi meʻangāue kotoa ʻoku fie maʻu ke tau ō ʻo fakahaofi ʻaki hotau kaungāmeʻa māmālohí mo teʻeki siasí.

Naʻe mahino lelei ki he Fakamoʻuí Hono misiona ke fakahaofi e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, he naʻá Ne folofola:

“Pea kuo hoko mai ʻa e foha ʻo e tangatá ke fakamoʻui ʻa ia naʻe heé. …

[He] ʻoku ʻikai ko e finangalo ʻo hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langí, ke malaʻia ha tokotaha ʻiate kinautolú ni ʻoku siʻí.”1

Naʻe mahino lelei ki heʻeku faʻē ʻofa ko Sesimani Penioni ʻĀnoló hono fatongia ke tokoni ʻi hono fakahaofi e fanga sipi kafo pe hē ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, kau ai ʻene fānaú mo e makapuná. Ko ha fatongia fakaʻofoʻofa ʻe lava ke fakahoko ʻe he ngaahi kuí ʻi he moʻui ʻenau makapuná.

Naʻe faʻa vahe ki he fineʻeikí ke faiako ʻaʻahi kiate kinautolu ʻoku fefaʻuhi mo ʻenau tuí, māmālohi mo mēmipa pē ha konga e fāmilí; ka ne kau ʻi heʻene tākangá ha niʻihi kehe naʻe ʻikai vahe ange ʻe ha taha ke faiako ʻaʻahi ki ai. Ko e angamahení, naʻe ʻikai ke tuʻo taha pē he māhina ʻene ʻaʻahí, ka naʻá ne fakafanongo, tokoni fakalongolongo ki he puké mo fai ha fakalotolahi angaʻofa. ʻI he ngaahi māhina siʻi ʻo e fakaikuiku e moʻui ʻeku Fineʻeikí, naʻe ʻikai toe siʻi lava ai ʻo fononga holo, ko ia naʻá ne fakamoleki ai ha ngaahi houa lahi he faitohi kiate kinautolú, ʻo fakahaaʻi ʻene ʻofá, fai ʻene fakamoʻoní, mo langaki hake ʻa kinautolu ne ʻaʻahi maí.

ʻI heʻetau laka atu ke fakahaofí, ʻoku foaki mai ʻe he ʻOtuá e mālohi, fakalotolahi, mo ha ngaahi tāpuaki. ʻI Heʻene fekau ʻa Mōsese ke fakahaofi e fānau ʻa ʻIsilelí, naʻe manavasiʻi ʻa Mōsese, ʻo tatau pē mo e manavasiʻi ʻa hatau tokolahi. Naʻe kumi ʻuhinga ʻa Mōsese, ʻo ne pehē, “ʻOku ʻikai ko e leʻo afea au, … ka ko e leʻo tōʻohi au, mo e ʻelelo tōʻohi.”2

Naʻe toe fakapapauʻi ange ʻe he ʻEikí kia Mōsese:

“Ko hai naʻe ngaohi ʻa e ngutu ʻo e tangatá? … ʻikai ko au [ko e ʻEikí]?

“Pea ko ʻeni ke ke ʻalu, pea ko au te u ʻi ho ngutú, ke ako kiate koe ʻa ia te ke lea ʻakí.”3

Ko hono moʻoní, ne folofola ʻe he ʻEikí kia Mōsese, “Te ke lava ʻo fai ia!” Pea te tau lava foki ʻo fai ia!

Tuku ke u vahevahe atu ha tefitoʻi moʻoni ʻe fā ʻe tokoni ki heʻetau ngāue fakahaofí.

Tefitoʻi moʻoni 1: Kuo Pau ke ʻOua ʻe Toloi ʻEtau Ō ke Fakahaofí

Ne fakamatala ʻe ʻEletā ʻAlehanitulō Patania, ko ha Fitungofulu Fakaʻēlia kimuʻa, ʻa e talanoa ki hono tehina ko Tanielá, naʻe tukufolau ʻo toutai mo haʻane kau toutai. Hili ha taimi siʻi, ne maʻu ʻe Taniela ha fakatokanga fakavavevave ne ʻamanaki tō mai ha afā lahi. Naʻe kamata foki leva ʻa Taniela mo ʻene kau toutaí ki taulanga.

ʻĪmisi
Sailing out to sea

ʻI he tātā mālohi ange e matangí, ne mate e mīsini ʻo ha vaka toutai ne ofi maí. Naʻe noʻo leva ʻe he kau toutai ʻa Tanielá ha lopa ki he vaka ne faingataʻaʻiá pea kamata ke nau taulaniʻi ki ʻuta. Naʻa nau kole tokoni ʻi he telelētioó, ʻi heʻenau ʻiloʻi, te nau fie maʻu ha tokoni fakavavevave ʻi he fakalalahi e matangí.

ʻĪmisi
Storm intensifying

Lolotonga siʻi tatali loto hohaʻa ʻa e ngaahi ʻofaʻangá, ne fakataha e kau fakafofonga ʻo e kau leʻo ʻo e matāfangá (coast guard), kautaha ʻa e kau toutaí, pea mo e tautahí ke fakakaukauʻi e founga lelei taha ki he fakahaofí. Ne loto ha niʻihi ke fai mo nau ō atu leva, ka naʻe talaange ke nau tatali ki ha palani. Lolotonga e hokohoko e kole tokoni mai siʻi niʻihi ne afāngiá, ne kei hoko atu pē fakataha ia e kau fakafofongá, ko e feinga ke nau lototaha ki ha founga lelei pea mo ha palani.

ʻĪmisi
Loved ones waiting anxiously

Faifai pea fokotuʻutuʻu ha kulupu fakahaofi, feʻunga mo e hū mai e ui tokoni fakaʻosí. Ne motuhi ʻe he haʻahaʻa ʻo e matangí e lopa he vahaʻa ʻo e ongo vaká, pea ne toe foki ʻa Taniela mo ʻene kau toutaí ke vakai pe te nau siʻi lava ʻo fakahaofi honau kaungā toutaí. Ko hono ikuʻangá, ne fakatou ngoto ʻa e ongo vaká pea mole kotoa e kau toutaí, kau ai e tokoua ʻo ʻEletā Patānia ko Tanielá.

ʻĪmisi
Both boats were lost.

Naʻe fakafehoanaki ʻe ʻEletā Patānia e meʻa fakamamahí ni ki he naʻinaʻi ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene folofola, “[Kuo] ʻikai te mou [fakamālohia], … [pe] toe kumi mai ʻa ia naʻe fakahēʻí, … [pe] kumi ʻa ia naʻe molé; … pea te u ʻeke ʻa ʻeku fanga sipí mei [homou] nimá.”4

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Patānia, neongo kuo pau ke maau ʻetau fokotuʻutuʻu ʻi heʻetau ngaahi fakataha alēleá, kōlomú, houalotú, pea mo e fakafoʻituituí, ka kuo pau ke ʻoua naʻa tau fakatoloi ʻetau ala atu ʻo fakahaofí. Taimi ʻe niʻihi, ʻoku laulau uike ʻetau talanoaʻi e founga ke tokoniʻi ai e ngaahi fāmilí mo e fakafoʻituitui ʻoku ʻi ai siʻanau fie maʻu makehé. ʻOku tau tālangaʻi pe ko hai ʻe ʻalu ʻo ʻaʻahi kiate kinautolú mo e founga ke fakahoko ʻakí. Lolotonga iá, ʻoku kei hokohoko atu pē e fie maʻu tokoni hotau kāingá, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku nau siʻi kole mo toʻe mai ki ha tokoni. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau fakatoloi.

Tefitoʻi moʻoni 2: Kuo Pau ke ʻOua Naʻa Tau Teitei Foʻi

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, ʻa ia naʻá ne tuku mai ha ui mahino ke tau ō ʻo fakahaofí, “ʻOku fie maʻu ke fakamanatu ki hotau kāingalotú ʻoku ʻikai teitei fuʻu tōmui ke tokoniʻi hotau … kāingalotu māmālohi … ʻa ia ne ala pehē ko ha ngāue molenoá.”5

Hangē ko e tokolahi ʻo kimoutolú, kuó u vahevahe e ongoongoleleí mo ha niʻihi ʻoku vave pē ke nau papitaiso pe fakamālohia mai, kae ʻi ai ha niʻihi ia—hangē ko hoku kaungāmeʻa teʻeki siasi ko Timí mo hono uaifi māmālohi ko Sāliní—ʻe fie maʻu ha taimi lahi ange ki ai.

Naʻe feʻunga mo ha taʻu ʻe 25 ʻeku talanoa mo Timi kau ki he ongoongoleleí, peá u ʻave ʻa Timi mo Sālini ki ha ngaahi ʻoupeni hausi ʻa e temipalé. Ne kau mai mo ha niʻihi ki he fakahaofí ka naʻe fakafisingaʻi ʻe Timi e fakaafe kotoa ke talanoa mo e kau faifekaú.

Naʻe vahe mai ʻi ha fakaʻosinga ʻo ha uike ʻe taha ke u tokangaʻi ha konifelenisi fakasiteiki. Naʻá ku ʻosi kole ki he palesiteni fakasiteikí ke ne ʻaukai mo lotua pe ko hai ʻoku totonu ke ma ʻaʻahi ki aí. Naʻá ku ʻohovale ʻi heʻene mono mai ʻa e hingoa ʻo hoku kaungāmeʻa ko Timí. ʻI he taimi naʻá ku tukituki atu ai he matapaá mo e pīsope ʻa Timí, mo ʻene palesiteni fakasiteikí, naʻe fakaava mai ia ʻe Timi, sio mai kiate au, sio ki he pīsopé, pea pehē mai, “Pīsope, pehē ʻe au naʻá ke talamai te ke haʻu mo ha taha makehe!”

Ne kata leva ʻa Timi mo ne pehē mai, “Hū mai Mevi.” Naʻe hoko ha mana he ʻaho ko iá. Kuo ʻosi papitaiso ʻa Timi, pea kuó ne ʻosi sila mo Sālini ʻi he temipalé. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau foʻi.

ʻĪmisi
Tim and Charlene at the temple

Tefitoʻi Moʻoni 3: Hono ʻIkai Lahi Hoʻo Fiefiá Kapau Te Ke ʻOmi ha Laumālie ʻe Toko taha kia Kalaisi

Naʻá ku lea ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí ʻi ha konifelenisi lahi ki he founga ne mahino ai kia Hosea ti Sousa Mākisi e folofola ʻa e Fakamoʻuí “kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻiate kimoutolu ʻoku mālohi ʻi he Laumālie, tuku ke ne ʻave mo ia ʻa e tokotaha ʻoku vaivaí, koeʻuhí … ke ne hoko ʻo mālohi foki.”6

Naʻe ʻiloʻi ʻe Misa Mākisi ʻa e hingoa ʻo e sipi kotoa pē ʻi heʻene kōlomu ʻo e kau taulaʻeikí peá ne fakatokangaʻi ʻoku pulia ʻa Fenanitō. Naʻá ne kumiʻi ʻa Fenanitō ki honau ʻapí, mo e ʻapi hono kaungāmeʻá, pea aʻu ai ki he matātahí.

ʻĪmisi
Rescuing Fernando

Faifai peá ne maʻu ʻa Fenanitō ʻoku lolotonga fānifo. Naʻe ʻikai ke ne fakatoloi kae ʻoua kuo ngoto e vaká, ʻo hangē ko e talanoa ʻo Tanielá. Naʻá ne hopo leva ki tahi ke fakahaofi ʻene sipi heé, pea fakafoki fiefia mai ia ki ʻapi.7

ʻĪmisi
Ko hono fakapapauʻi heʻikai toe mavahe ʻa Fenanitō mei he tākangá

Naʻá ne toki fakapapauʻi leva ʻi he hokohoko atu hono tokoniʻí, he ʻikai ʻaupito toe mavahe ʻa Fenanitō mei he tākangá.8

Tuku muʻa ke u ʻoatu e tuʻunga fakamuimuitaha ʻo e meʻa ne hoko talu mei hono fakahaofi ʻo Fenanitoó pea mo vahevahe atu e fiefia ne maʻu ʻi hono fakahaofi ʻo e sipi ʻe taha ne molé. Naʻe mali ʻa Fenanitō mo hono ʻofaʻanga ko Maliá ʻi he temipalé. ʻOkú na maʻu he taimí ni ha fānau ʻe toko 5 mo e makapuna ʻe toko 13, ʻoku nau mālohi kotoa ʻi he Siasí. Kuo toe kau mai foki mo ha kāinga tokolahi mo honau ngaahi fāmilí ki he Siasí. Kuo nau ʻosi fakahū fakataha mai ha ngaahi hingoa ʻe lauiafe ʻo ʻenau ngaahi kuí ke fai ki ai e ngaahi ouau fakatemipalé, pea ʻoku kei tafe mai pē e ngaahi tāpuakí.

ʻĪmisi
Fernando’s family

ʻOku hoko ʻa Fenanitō he taimí ni ko ha pīsope, ko e tuʻo tolú ʻaki ia, pea ʻoku kei hoko atu pē ʻene fai e fakahaofí, ʻo hangē ko e fakahaofi ne fai kiate iá. Naʻá ne fakamatala ki muí ni, “ʻOku ʻi homau uōtí ha kau talavou mālohi ʻe toko 32 ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ko e toko 21 ai naʻe fakahaofi mai ʻi he māhina ʻe 18 ne toki ʻosí.” ʻI heʻetau hoko ko e fakafoʻituituí, fāmilí, kōlomú, houalotú, kalasí, mo e kau faiako fakaʻapí mo e faiako ʻaʻahí, te tau lava ʻo fakahoko ia!

ʻĪmisi
Fernando’s young men

Tefitoʻi Moʻoni 4: Neongo pe Ko e Hā Hotau Taʻu Motuʻá, ʻOku Ui Kotoa Kitautolu ki he Fakahaofí

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi: “ʻOku tatau ai pē pe ko e hā hotau taʻu motuʻá, fatongia he Siasí, pe feituʻu ʻoku tau ʻi aí, ka ʻoku tau taha pē pea kuo ui kitautolu ke tau ngāue ʻo tokoni [ki he Fakamoʻuí] ʻi Heʻene ututaʻu ʻo e ngaahi laumālié [kae ʻoua ke Ne toe hāʻele mai].”9

ʻOku fakautuutu he ʻaho kotoa pē, ʻa e tokolahi ange ʻetau fānau, toʻu tupu mo ʻetau kau tāutaha kei talavou ʻi he toʻu kotoa pē, ʻoku nau talangofua ki he ui e Fakamoʻuí ke ō atu ʻo fai e fakahaofí. Mālō e ngāue! Tuku muʻa ke u vahevahe atu ha ngaahi sīpinga:

Naʻe fakaafeʻi ʻe he kiʻi taʻahine taʻu 7 ko ʻEimí hono kaungāmeʻa ko ʻAlianá mo hono fāmilí ki he polokalama sākalamēniti fakataʻu ʻenau Palaimelí. Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, ne papitaiso ʻa ʻAliana mo hono fāmilí.

Naʻe ongoʻi ʻe he talavou tāutaha ko ʻĀlaní, ne ueʻi ia ke ne vahevahe ʻa e ngaahi vitiō ʻo e Siasí, Pōpoaki Faka-Māmongá, mo ha ngaahi potufolofola ki hono kaungāmeʻa kotoa ʻi he mītia fakasōsialé.

Naʻe kamata vahevahe ʻe Sīsitā Līvai e ongoongoleleí ki he tokotaha tuʻuaki kotoa naʻe tā ange ki aí.

Naʻe fakaafeʻi ʻe Sēmisi hono kaungāmeʻa teʻeki Siasi ko Sení ki he papi hono ʻofefiné.

Naʻe ʻave ʻe Sipenisā ki hono tuofefine māmālohí ha fehokotakiʻanga fakaʻinitaneti ki he malanga konifelenisi ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní peá ne lipooti mai, “Naʻá ne lau e malangá pea ʻoku ʻi ai e faingamālie.”

Kuo ʻomi ʻe he ʻEikí e ngaahi meʻangāue kotoa ʻoku fie maʻu ke tau ō ʻo fakahaofi ʻaki hotau kaungāmeʻa māmālohí mo teʻeki siasí. Te tau lava kotoa ʻo fai ia!

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke tali e ui ʻa e Fakamoʻuí ke ō atu ʻo fakahaofí. Te tau lava ʻo fai ia!

ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he loto māluʻia ʻoku ou ʻilo ko Sīsū ʻa e Tauhi Sipi Leleí, pea ʻokú Ne ʻofa mo tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau ō atu ke fai e fakahaofí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú Ne moʻui; ʻoku ou ʻiloʻi ia. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.