2010–2019
ʻE Fai ʻe [he ʻEikí] ha Ngaahi Mana ʻIate Kimoutolu ʻApongipongí na
ʻEpeleli 2016


ʻE Fai ʻe [he ʻEikí] ha Ngaahi Mana ʻIate Kimoutolu ʻApongipongí na

ʻOfa pē. Feinga pē. Falala pē. Tui pē. Hoko atu pē hoʻo tupulakí. ʻOku poupouʻi kimoutolu mei he langí he ʻahó ni, ʻapongipongi pea taʻengata.

ʻE kāinga, ʻoku mou lava nai ʻo fakakaukau—ʻoku ʻi ai nai haʻamou fakakaukau pe kiʻi ʻilo—ki he lahi ʻo ʻemau ʻofa ʻiate kimoutolú? Ne mou mamata ʻi ha houa ʻe 10, ʻo hokohoko siofi ha fofonga pē ʻe taha ʻi he tuʻunga malangá ni, ka ʻi he houa ʻe 10 ko iá, ne mau tangutu ʻi mui ʻi he tuʻunga malangá ʻo siofi kimoutolu. ʻOku mou fakafiefiaʻi homau lotó, ʻo tatau ai pē pe ko e toko 21,000 ʻi heni he Senitā Konifelenisí, pe ko e tokolahi ʻoku ʻi he ngaahi ʻapisiasí mo e falelotú, pe ko e toko laui miliona he funga māmaní ʻoku nau mamata mai mei honau ʻapí, pea mahalo ʻoku nau fakatahataha atu ʻi muʻa ʻi ha komipiuta fakafāmilí. ʻOku mou ʻi heni, pea ʻi hena ʻi ha ngaahi houa lahi, ʻo tui homou vala lelei ʻo e Sāpaté, pea fai homou lelei tahá. ʻOku mou hiva mo lotu. ʻOku mou fakafanongo pea tui. Ko kimoutolu ʻa e mana ʻo e Siasí ni. Pea ʻoku mau ʻofa atu.

Kuo tau fakahoko ha konifelenisi lahi fakaofo. Kuo tāpuekina kitautolu ʻi he meʻa heni ʻa Palesiteni Monisoní mo ʻene ngaahi pōpoaki fakapalōfitá. Palesiteni, ʻoku mau ʻofa atu, ʻoku mau lotua koe, ʻoku mau fakamālō atu, pea ko e taupotu tahá, ʻoku mau poupouʻi koe. ʻOku mau houngaʻia ʻiate koe, hoʻo ongo tokoni leleí, pea mo e kau taki maʻongoʻonga tokolahi ʻi hoʻomou akoʻi kimautolu. Kuo tau ongona ha ngaahi fasi laulōtaha. Kuo hūfia mo fai hano lotu hūfia fakamātoato kitautolu. Ne ʻi heni moʻoni e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻo hulu fau. Ko ha fakaʻosinga uike fakalaumālie ʻeni ʻi he tapa kotoa pē.

Ka ʻoku ou fakatokangaʻi ha ngaahi palopalema. Ko e tahá, ko e foʻi moʻoni ko ia, ko au pē ʻoku ou tuʻu ʻi homou vahaʻa mo e ʻaisikilimi ʻoku mou faʻa teuteu ki he ʻosi ʻa e konifelenisi lahí. Ko e palopalema ʻe taha ʻoku malava ke hokó, ʻoku maʻu ia ʻi he laʻitā ko ʻeni naʻá ku toki mamata ai ʻi he ʻInitanetí.

ʻĪmisi
Dinosaur chasing children

Kole fakamolemole atu ki he fānau ʻoku nau toitoi he taimí ni he lalo sofá, ka ko hono moʻoní ʻikai hatau taha ʻe loto ke maumauʻi ʻe he ʻapongipongí, pe ʻanoihá, ʻa e ngaahi ongo fakaʻofoʻofa kuo tau maʻu he fakaʻosinga ʻo e uike ní. ʻOku tau fie pīkitai ki he ngaahi ongo fakalaumālie kuo tau maʻú mo e ngaahi akonaki fakalaumālie kuo tau ongoná. Ka ʻoku mahino, ko e hili e ngaahi momeniti fakalangi ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku fie maʻu, ke tau foki ki māmani, ʻa ia ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi tūkunga ʻoku ʻikai fuʻu lelei.

Naʻe fakatokanga mai ʻa e taha naʻá ne tohi ʻa Hepeluú ki he meʻá ni ʻi heʻene tohi, “Mou fakamanatu ki he ngaahi ʻaho ʻi muʻá, ne hili homou fakamāmangiá, pea ne mou kātaki ʻa e tau lahi ʻo homou ngaahi mamahí.”1 ʻE lava ke hoko mai e mamahi ko iá ʻi ha ngaahi founga kehekehe, pea ʻe lava ke hoko kiate kitautolu kātoa. ʻOku mahino vave ki he faifekau kotoa pē kuo ngāue, he ʻikai tatau ʻa e moʻui ʻi he malaʻe ngāue fakafaifekaú mo e ʻātakai fakaʻofoʻofa ange ʻo e senitā akoʻanga fakafaifekaú. ʻOku pehē mo kitautolu kātoa ʻi heʻetau ʻosi mei ha sēsini fakafiefia ʻi he temipalé pe fakaʻosinga ha houalotu sākalamēniti fakalaumālie.

Manatuʻi ko e taimi ne hifo mai ai ʻa Mōsese mei heʻene aʻusia ʻi he Moʻunga ko Sainaí, naʻá ne ʻilo kuo “fakahalaʻi ʻe hono kakaí ʻa kinautolu” mo “afe [ngofua].”2 Kuo nau ʻi he talalo moʻungá ʻeni, ʻo femoʻuekina ʻi hono foʻu ha pulu koula ke lotu ki ai, ʻi he houa tonu pē naʻe fakahā ai ʻe Sihova he tumutumu ʻo e moʻungá, kia Mōsese, “ʻOua naʻá ke maʻu mo au ha ʻotua kehe ʻi hoku ʻaó,” mo e “ʻOua naʻá ke ngaohi kiate koe ha fakatātā.”3 Naʻe ʻikai fiefia ʻa Mōsese he ʻaho ko iá, ki heʻene tākanga ʻo e kau ʻIsileli ʻāuheé!

Naʻe ʻave ʻe Sīsū ʻa Pita, Sēmisi, mo Sione ʻi he lolotonga ʻo ʻene ngāue ʻi māmaní ki he Moʻunga ʻo e Liliú, ʻoku pehē ai ʻe he folofolá, “naʻe ulo hono fofongá ʻo hangē ko e laʻaá, pea hinehina hono kofú ʻo hangē ko e māmá.”4 Naʻe fakaava ʻa e ngaahi langí, pea ʻomi ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá, pea folofola mo e ʻOtua ko e Tamaí.

ʻI he hili ʻo e faʻahinga aʻusia fakalangi peheé, ko e hā e meʻa naʻe ʻafioʻi ʻe Sīsū ʻi Heʻene hifo mai mei he moʻungá? ʻUluakí, naʻá ne fakatokangaʻi ʻoku fakafekiki ʻEne kau ākongá mo hanau kau fakaanga ʻi ha tāpuakiʻi ha kiʻi tamasiʻi ne ʻikai hano ola. Peá Ne feinga leva ke fakalotoʻi ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá—ka ne ʻikai lava—ʻe vavé ni hano ʻoatu Ia ki he kau taki fakafeituʻú pea te nau fakapoongi Ia. Pea fakalea ange ʻe ha taha kuo taimi ke totongi ʻEne tukuhaú, ʻa ia Ne totongi fakauike ua ia. Peá ne pau ke Ne valokiʻi ha niʻihi ʻo e kau tangatá he naʻa nau fakafekiki pe ko hai ʻe lahi taha ʻi Hono puleʻangá. Naʻe ʻai kotoa ʻeni ke Ne folofola ai, “ʻA e toʻu tangata taʻetui, … ʻe fēfē hono fuoloa ʻo ʻeku kātakiʻi ʻa kimoutolú?”5 Naʻe ʻi ai Haʻane ʻuhinga ke fai e fehuʻi ko iá ʻo laka hake he tuʻo tahá lolotonga ʻEne ngāue ʻi māmaní. ʻOku ʻikai ha ofo ʻi Heʻene fakaʻamua ke lotu ʻi he lōngonoa ʻo e tumuʻaki moʻungá!

ʻI he mahino kuo pau ke tau hifo kātoa mei he ngaahi aʻusia fakatuputupulangí ke fefaʻuhi mo e ngaahi fetōʻaki angamaheni ʻo e moʻuí, tuku muʻa ke u fai atu e fakalotolahi ko ʻení ʻi he fakaʻosinga ʻo e konifelenisi lahí.

ʻUluakí, kapau ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hoʻo fakatokangaʻi ʻi he ngaahi ʻaho ka hokó ʻa e ngaahi tōnounou ʻiate kinautolu ʻoku mou feohí ka ke toe fakatokangaʻi ha ngaahi meʻa ʻi hoʻo moʻuí ʻoku ʻikai fenāpasi mo e ngaahi pōpoaki kuó ke ongona he fakaʻosinga ʻo e uike ko ʻení, kātaki, ʻoua naʻá loto mamahi pea ʻoua naʻá ke foʻi. ʻOku fakataumuʻa ʻa e ongoongoleleí, Siasí, mo e ngaahi fakataha fakavaeuataʻu ko ʻení ke foaki atu ha ʻamanaki lelei mo ha tataki fakalaumālie. ʻOku ʻikai fakataumuʻa ia ke fakalotosiʻi kiate kimoutolu. Ko e filí pē taha, ʻa hotau fili kotoá, ʻe feinga ke fakalotoʻi kitautolu ko e ngaahi fakakaukau ne fakahā ʻi he konifelenisí ʻoku fakamafasia mo taʻemalava, ʻoku ʻikai fakalakalaka moʻoni e kakaí, pea ʻoku ʻikai fakalakalaka moʻoni ha taha ia. Pea ko e hā ʻoku fai ai ʻe Lusifā e lea ko iá? Koeʻuhí he ʻokú ne ʻiloʻi he ʻikai lava ʻo fakalakalaka, he ʻikai ke ne teitei malava ʻo fakalakalaka, pea ʻe ngata ʻa māmani, pea he ʻikai ke ne teitei maʻu ha kahaʻu lelei. Ko ha tangata lotomamahi ia kuo haʻi ʻe he ngaahi fakangatangata taʻengatá, pea ʻoku loto ke mamahi foki mo kimoutolu. Ko ia, ʻoua ʻe fakakaukau peheé. ʻI he tokoni mai ʻa e meʻaʻofa ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo e ivi ʻo e langí, te tau lava ʻo fakalakalaka, pea ko hono lelei ʻo e ongoongoleleí he ʻoku tāpuakiʻi kitautolu ʻi heʻetau feingá, neongo kapau ʻoku ʻikai ke tau lavaʻi maʻu pē ia.

Ko e taimi ne hoko ai ha palopalema ʻi he ʻuluaki Siasí pe ko hai ʻokú ne maʻu e totonu ki he ngaahi tāpuaki fakalangí mo ia ʻoku ʻikaí, ne fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “Ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, [ko e ngaahi meʻafoaki ʻa e ʻOtuá] ʻoku foaki mai ia ke ʻaonga kiate kinautolu ʻoku ʻofa kiate au mo tauhi … ʻeku ngaahi fekaú, pea [mo kinautolu] ʻoku feinga ke fai peheé.”6 ʻIkai, ʻoku tau fakafetaʻi kotoa ʻi he konga ʻoku tānaki mai ko iá “mo … feinga ke fai peheé”! Kuo hoko ia ko ha fakafiemālie he ko e taimi ʻe niʻihi, ko e meʻa pē ia ʻoku tau lava ʻo faí! ʻOku tau maʻu ha fiemālie ʻi he foʻi moʻoni kapau ʻe fakapaleʻi pē ʻe he ʻOtuá ʻa e tui faivelenga haohaoá, he ʻikai tokolahi e kau fakapaleʻí.

Kātaki ʻo manatuʻi ʻa pongipongi, mo e kotoa e ngaahi ʻaho hoko mai aí, ʻoku tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻoku fie fakalakalaká, ʻoku nau tali ʻa e fie maʻu ke ʻi ai ha ngaahi fekaú mo feinga ke tauhi kinautolú, ʻoku nau mataʻikoloa ʻaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí pea feinga ke maʻu kinautolú. Kapau te ke humu ʻi he feinga ko iá, ʻoku pehē mo e taha kotoa; ka ʻoku ʻi ai ʻa e Fakamoʻuí ke tokoni ke ke hoko atu. Kapau te ke humu, kolea ʻa Hono mālohí. Kalanga ʻo hangē ko ʻAlamaá, “ʻE Sīsū, … ʻaloʻofa mai kiate au.”7 Te Ne tokoniʻi koe ke ke tuʻu hake. Te ne tokoniʻi koe ke fakatomala, fakafoʻou, fakaleleiʻi, ha meʻa pē kuo pau ke ke fakaleleiʻi, pea hoko atu. ʻE fāifai pē pea te ke maʻu ʻa e ikuna ʻokú ke fekumi ki aí.

Kuo fakahā ʻe he ʻEikí, “Hangē ko e meʻa ʻokú ke holi ke ke maʻu meiate aú, ʻe pehē ʻa hono fai kiate koé.”

“… Falala ki he Laumālie ko ia ʻoku tākiekina ke fai leleí—ʻio, ke faitotonú, ke ʻaʻeva ʻi he loto fakatōkilaló, ke fakamaau māʻoniʻoní. …

“…[Pea] ko e ngaahi meʻa kotoa pē te ke kole kiate au [ʻi he] māʻoniʻoní … te ke maʻu ia.8

ʻOku ou saiʻia ʻi he tokāteline ko iá! ʻOkú ne toutou pehē ʻe tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau holi ke fai leleí, naʻa mo ʻetau feinga pē ke fai iá. Pea ʻoku fakamanatu mai kiate kitautolu, kuo pau ke tau fakapapauʻi ʻoku ʻikai ke tau taʻofi ia mei he niʻihi kehé: kuo pau ke tau faitotonu, ʻoua naʻa teitei taʻetotonu; kuo pau ke tau ʻaʻeva ʻi he loto-fakatōkilalo, ʻoua naʻá ke teitei fielahi; ʻoua ʻe hīkisia; kuo pau ke tau fakamaau māʻoniʻoni, ʻoua naʻa teitei fie-māʻoniʻoni ke maʻu e ngaahi tāpuaki ko iá.

ʻE kāinga, ko e ʻuluaki fekau lahi tahá ʻo ʻitānití ke ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki e kotoa hotau lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí—ko e ʻuluaki fekau lahí ia. Ka ko e ʻuluaki foʻi moʻoni maʻongoʻonga ʻo ʻitānití ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolú ʻaki e kotoa Hono lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí. Ko e ʻofa ko iá, ko e makatuʻunga ia ʻo ʻitānití, pea ʻoku totonu ke hoko ko e makatuʻunga ʻo ʻetau moʻui fakaʻahó. ʻIo, ʻoku tau toki lava pē ʻi he māfana ʻa e ongo fakapapau ko iá ʻi hotau lotó ke tau lotolahi, ke kei feinga ke fakalakalaka, ke kei feinga ke fakamolemoleʻi ʻetau angahalá, pea mo kei feinga ke aʻu e ʻaloʻofa ko iá ki hotau kaungāʻapí.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siaosi Q. Kēnoni: “Tatau ai pē pe ko e hā hono faingataʻa ʻo e ʻahiʻahí, lahi ʻo e fakatupu mamahí, e lahi ʻo e faingataʻá, he ʻikai teitei liʻaki kitautolu ʻe he [ʻOtuá]. Kuo teʻeki ai, pea he ʻikai te Ne fai ia. He ʻikai ke Ne lava ʻo fai ia. ʻOku ʻikai ke ʻi Hono ʻulungāngá [ke fai pehē]. … ʻOkú Ne ʻi hotau tafaʻakí [maʻu pē]. Te tau ala foua ha ngaahi faingataʻa lalahi; pe ongoʻi taulōfuʻu; ka he ʻikai ke ʻikunaʻi pe lomekina kitautolu. Te tau hao mei he ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi faingataʻa ko iá ʻoku tau lelei mo haohaoa ange.”9

Kapau ʻe hoko e līʻoa fakaʻeiʻeiki ko ia mei he langí ko ha meʻa pau ʻi heʻetau moʻuí, ʻa ia ne fakahaaʻi mahino mo haohaoa taha ʻi he moʻui, pekia, mo e Fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, te tau lava ʻo hao mei he nunuʻa ʻo e angahalá mo e fakavalevalé fakatouʻosi—ʻatautolú pe ʻa e niʻihi kehé—ʻi ha faʻahinga fōtunga pē ʻe hoko mai ai ʻi he moʻui fakaʻahó. Kapau te tau momoi hotau lotó ki he ʻOtuá, kapau te tau ʻofa ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, kapau te tau fai hotau lelei tahá ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí, pea tā ʻe hoko ʻa e ʻapongipongí mo e ʻaho kotoa ko ha ngaahi ʻaho fakaʻofoʻofa, neongo he ʻikai ke tau fakatokangaʻi maʻu pē ʻoku pehē. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he ko e finangalo ia ʻo ʻetau Tamai Hēvaní! ʻOku finangalo ke tāpuakiʻi kitautolu. Ko e tefitoʻi kaveinga ʻo ʻEne palani ʻaloʻofa ki Heʻene fānaú ko ha pale ʻoku lahi mo e moʻui taʻengatá! Ko ha palani ia ʻoku makatuʻunga ʻi he foʻi moʻoni “ʻoku fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ke lelei ai ʻa kinautolu ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá.”10 Ko ia, ʻofa pē. Feinga pē. Falala pē. Tui pē. Hoko atu pē hoʻo tupulakí. ʻOku poupouʻi kimoutolu mei he langí he ʻahó ni, ʻapongipongi pea taʻengata.

“ʻIkai naʻá ke ʻilo? ʻikai naʻá ke fanongo?” Naʻe pehē ʻe ʻĪsaia.

“ʻOku [foaki ʻe he ʻOtuá] ʻa e mālohi ki he vaivaí; pea kiate kinautolu ʻoku ʻikai hanau mālohí, ʻokú ne fakatupu ʻa e mālohi. 

“… Ko kinautolu ʻoku tatali [kiate Iá] ʻe fakafoʻou honau mālohí; te nau puna hake ʻaki ʻa e kapakau ʻo hangē ko e fanga ʻīkale. …

“He … ko [e ʻEiki] … ko [ho] ʻOtuá te [Ne] puke [honau] nima toʻomataʻú, ʻo pehē [kiate kinautolu], ʻOua ʻe manavahē; te u [tokoniʻi] koe.”11

Kāinga, ʻofa ke tāpuakiʻi kitautolu ʻe he Tamai Fakahēvani ʻofá he kahaʻú ke tau manatuʻi e ongo ne tau maʻu ʻi he ʻaho ní. ʻOfa ke Ne tāpuakiʻi kitautolu ke tau ʻofa mo feinga ʻi he faʻa kātaki pea mo vilitaki atu ʻi he ngaahi lelei kuo tau ongona hono fakahā he konifelenisi he fakaʻosinga uike ko ʻení, ʻo ʻiloʻi ʻe ʻiate kitautolu ʻEne ʻofa fakalangí mo e tokoni taʻetūkuá neongo ʻoku tau fāifeinga—ʻe ʻiate kitautolu ia tautautefito ʻi heʻetau faingataʻaʻiá.

Kapau ʻe ngali fuʻu māʻolungamo ngali taukakapa ʻa e tuʻunga ʻo e fakalakalaka fakafoʻituitui ʻe fie maʻu ʻi ha ngaahi ʻaho ʻi he kahaʻú, manatuʻi e poupou ʻa Sosiua ki hono kakaí ʻi heʻenau fehangahangai mo ha kahaʻu fakalotosiʻí. “Fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu, koeʻuhí ʻe fai ʻe [he ʻEikí] ʻapongipongi ʻa e ngaahi mana, ʻiate kimoutolu.”12 ʻOku ou fakahā ʻa e talaʻofa tatau. Ko e talaʻofa ia ʻo e konifelenisi ko ʻení. Ko e talaʻofa ia ʻo e Siasí ni. Ko ha talaʻofa ia meiate Ia ʻokú Ne fakahoko ʻa e ngaahi maná, ʻa ia ko Ia ko e “Fakaofó, ko e Akonakí, ko e ʻOtua Māfimafí. …” Ko e ʻEiki ʻo e Melinó.”13 ʻOku ou fakamoʻoni kiate Ia. ʻOku ou fakamoʻoniʻi Ia. Pea ʻoku hoko ʻa e konifelenisí ni ko ha fakamoʻoni ki Heʻene ngāue ʻoku kei hokohoko atu ʻi he ʻaho maʻongoonga kimui ní. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.