2010–2019
Ko e Hā Te Tau Faí?
ʻEpeleli 2016


Ko e Hā Te Tau Faí?

ʻOku tau langa ʻa e puleʻangá ʻi he taimi ʻoku tau lehilehiʻi ai e niʻihi kehé. ʻOku tau langa hake foki e puleʻangá ʻi he taimi ʻoku tau lea ai mo fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoní.

Hili pē ʻa e Toetuʻú mo e Hāʻele Hake ʻa Sīsuú, naʻe akoʻi mai ʻe Pita, “Ke ʻilo pau [ʻe he kakai kotoa] … kuo fakanofo ʻe he ʻOtuá ʻa e Sīsū ko iá, ʻa ia naʻa mou tutuki ki he ʻakaú, ko e ʻEiki mo e Kalaisi.” Naʻe ueʻi e loto ʻo e kau fanongó pea nau fehuʻi ange kia Pita mo e niʻihi kehé, “ʻA e kau tangata mo e kāinga, ko e hā te mau faí?”1 Pea nau toki talangofua ki he ngaahi akonaki ʻa Pitá.

Ko e Sāpate Toetuʻú ʻapongipongi, pea ʻoku ou fakatauange foki ʻe ueʻi hotau lotó ke ʻiloʻi ʻa e Fakamoʻuí, fakatomala, pea talangofua fiefia.

Te tau fanongo ʻi he konifelenisi lahi ko ʻení ki ha fakahinohino fakalaumālie ʻa e kau taki ʻo e Siasí, ʻa e tangata mo e fefine fakatouʻosi. ʻI heʻeku ʻiloʻi ʻe ongo moʻoni ki hotau lotó ʻenau leá, ʻoku ou kole atu ai he pooni “Kau fafine mo e ngaahi tokoua, ko e hā te tau faí?”

Naʻe pehē ʻe ʻIlisa R. Sinou ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá, ki ha kau fafine ʻi he meimei taʻu ʻe 150 kuohilí, “Kuo hilifaki mai ʻe he ʻEikí ha ngaahi fatongia māʻolunga kiate kitautolu.”2 ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku kei moʻoni he ʻahó ni ʻa ʻene leá.

ʻOku fie maʻu ʻe he Siasi ʻo e ʻEikí ha kau fafine ʻoku tataki ʻe he Laumālié ke nau fakaʻaongaʻi ʻenau ngaahi meʻafoaki makehé ke lehilehiʻi mo taukaveʻi pea fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻOku fie maʻu ʻetau ngaahi meʻafoakí mo e ʻilo fakaenatulá ki hono langa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku ʻuhinga ia ki hono fai hotau fatongiá ke ʻomi ʻa e fakamoʻuí ki he fānau ʻa e ʻOtuá.

Ko e Langa e Puleʻangá ʻi he Lehilehiʻí

ʻOku tau langa ʻa e puleʻangá ʻi he taimi ʻoku tau lehilehiʻi ai e niʻihi kehé. Ka neongo ia, ko kitautolu e ʻuluaki fānau ʻa e ʻOtuá kuo pau ke tau langa hake ʻi he ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻe pehē ʻe ʻEma Sāmita, “ʻOku ou fakaʻamu ke ʻiloʻi au mo mahino ki he Laumālie ʻo e ʻOtuá, te u malava ke ikunaʻi ha faʻahinga tukufakaholo pe natula he ʻikai tokoni ke hakeakiʻi ai au.”3 ʻOku fie maʻu ke fakatupulaki ʻetau tui ʻi he ongoongolelei ʻo e Fakamoʻuí pea laka ki muʻa, fakaivia ʻaki e ngaahi fuakava ʻo e temipalé, ki he hākeakiʻí.

Fēfē kapau ʻoku ʻikai feʻunga ʻetau ngaahi tukufakaholó mo e ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí? ʻOku fie maʻu ha tokoni fakaeloto mo ha akonaki mei ha taha kehe ke tukuange ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻo hangē pē ne fai kiate aú.

ʻI he taimi naʻe fāʻeleʻi ai aú, naʻe tō ʻe heʻeku ongomātuʻá ʻi he konga kimui homau ʻapí, ha fuʻu ʻakau makinōlia ke ʻi ai ha ngaahi matalaʻiʻakau makinōlia heʻeku malí ha ʻaho, ʻi he siasi Palotisani ʻo ʻeku ngaahi kuí. Ne ʻikai ke ʻi heʻeku ongo tafaʻakí ʻeku ongo mātuʻá pea ʻikai mo ha ngaahi matalaʻiʻakau makinōlia ʻi heʻeku ʻaho malí, ka ne u fononga ki Sōleki Siti, ʻIutā, hili ha taʻu ʻe taha ʻeku ului ki he Siasí, ke maʻu hoku ʻenitaumeni fakatemipalé pea ke u sila ki hoku fakamaʻu ko Tēvitá.

ʻI heʻeku mavahe mei Luisiana mo fakaofi atu ki ʻIutaá, ne u ongoʻi tuēnoa. Kimuʻa pea fai e malí, te u nofo mo e mali ua ʻo e kui tangata ʻa Tēvitá (tafaʻaki ʻene faʻeé), naʻe ui ko Kelela.

Ko au ʻeni, ko ha sola ki ʻIutā, te u nofo ʻi ha fale ʻo ha sola kimuʻa peá u toki sila ki he taʻengatá ki ha fāmili naʻe ʻikai ke mau fuʻu maheni. (Meʻamālié ne u ʻofa mo falala ki hoku husepāniti he kahaʻú pea mo e ʻEikí!)

ʻI heʻeku aʻu atu mo Tēvita ki he matapā ʻi muʻa ʻo e fale ʻo Kelelá, ne u fie toitoi au. Naʻe fakaava mai e matapaá—ne u tuʻu ai ʻo hangē ha kiʻi lāpisi ilifiá—ka naʻe fāʻofua fakalongolongo mai ʻa Kelela kiate au. Neongo naʻe ʻikai haʻane fānau, ka naʻá ne ʻiloʻi— pea ongo ki hono loto fie tokoní—naʻá ku fie maʻu ke talitali lelei au. ʻOiauē, ʻa e fakafiemālie mo e fakaʻofoʻofa ʻo e momeniti ko iá! Ne mole atu ʻeku ilifiá, pea haʻu kiate au ha ongo kuó u ʻi ha feituʻu malu fakalaumālie.

ʻOku fakaʻatā ʻe he ʻofá ha feituʻu ʻi hoʻo moʻuí maʻá ha taha kehe hangē ko ia naʻe fai ʻe Kelela kiate aú.

Ko e moʻoni ʻoku fakaʻatā ʻe he ngaahi faʻeé ha feituʻu ʻi honau sinó ke lehilehiʻi ai ha pēpē teʻeki fāʻeleʻi---pea ʻofa pē mo ha feituʻu ʻi honau lotó ʻi heʻenau tauhi kinautolú--ka ʻoku ʻikai fakangatangata pē lehilehiʻí ki hono fāʻeleʻi ʻo e fānaú. Kimuʻa pea fanafanau ʻa ʻIví, naʻe ʻosi ui pē ia ko e faʻē.4 ʻOku ou tui ʻoku ʻuhinga e “faʻeé” ke “foaki ʻa e moʻuí.” Fakakaukau ki ha ngaahi founga ʻokú ke foaki moʻui ai. ʻE lava foki ko ha foaki ia ʻo ha moʻui fakaeloto ki ha taha ʻoku taumuʻa valea pe ko ha moʻui fakalaumālie ki ha taha ʻoku veiveiua. ʻE lava ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tokoni ke tau fokotuʻu ha feituʻu ki he fakamoʻui fakaeloto maʻá e faʻahinga ʻoku fai ki ai e filifilimānakó, fakafisingaʻí, pea mo e solá. ʻOku tau langa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi founga mālohi kae angaʻofá ni. Siʻi ngaahi tokoua, ne tau haʻu kotoa ki he māmani ko ʻení mo ha ngaahi meʻaʻofa ʻo e foaki-moʻuí, lehilehiʻí, mo fakafaʻē koeʻuhí ko e palani ʻa e ʻOtuá.

ʻOku fie maʻu ʻa e feilaulau taʻesiokitá ʻi he muimui ki Heʻene palaní mo e hoko ko ha taha langa hake ʻo e puleʻangá. Naʻe hiki ʻe ʻOasoni F. Uitenī ʻo pehē: “ʻOku hanga ʻe he ngaahi meʻa kotoa ʻoku tau faingataʻaʻia ai mo kātekiná, tautefito ki he taimi ʻoku tau kātaki fuoloa aí, … ʻo fakamaʻa hotau lotó … pea tau hoko ai ʻo angavaivai mo angaʻofa ange. … ʻoku fakafou ʻi he … faʻa ngāué mo e ʻahiʻahí, ʻo tau ako pea mei ai … pea tau hoko ai ʻo hangē ko ʻetau Tamai mo e Faʻē fakahēvaní.”5 ʻOku ʻomi kitautolu ʻe he ngaahi ʻahiʻahi fakahaohaoaʻi ko ʻení ke tau ofi ange kia Kalaisi, ʻa ia te ne lava ʻo fakamoʻui kitautolu mo ʻai kitautolu ke tau ʻaonga ki he ngāue ʻo e fakamoʻuí.

Langa e Puleʻangá ʻi he Leá mo e Fakamoʻoní

ʻOku tau langa hake foki e puleʻangá ʻi he taimi ʻoku tau lea ai mo fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoní. ʻOku tau muimui ki he sīpinga ʻa e ʻEikí. ʻOkú Ne lea mo faiako ʻi he mālohi mo e mafai ʻo e ʻOtuá. Ngaahi tokoua, te tau lava foki ia. ʻOku faʻa saiʻia ʻa e houʻeiki fafiné ke fepōtalanoaʻaki mo fakatahataha! ʻI heʻetau ngāue fakataha ʻi he malumalu e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kuo tuku mai ke tau fakafofongaʻí, ʻe lava leva ke tupulaki e fepōtalanoaʻakí mo e fakatahatahá ʻo hoko ko ha faingamālie akoʻi ʻo e ongoongoleleí.

Naʻe akonaki ʻa Sisitā Suli B. Peki, ko e palesiteni lahi kimuʻa ʻo e Fineʻofá ʻo pehē: “Ko e moʻui taau ke lava ʻo maʻu, mo ngāueʻi e fakahā fakatāutahá, ko e pōtoʻi ngāue mahuʻinga taha ia ʻoku fie maʻu ʻi he moʻuí ni. … ʻOku fie maʻu ke ngāueʻi longomoʻui ia.”6

ʻE ueʻi kitautolu ʻe he fakahā fakataautaha mei he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ako, lea, mo ngāue ki he moʻoni taʻengatá—ʻa ia ʻoku ʻa e Fakamoʻuí. Ko e lahi ange ʻetau muimui ʻia Kalaisí, ko e lahi ange ia ʻetau ongoʻi ʻEne ʻofá mo e fakahinohinó; ko e lahi ange ʻetau ongoʻi ʻEne ʻofá mo e fakahinohinó, ko e lahi ange ia ʻetau fakaʻamu ke lea mo akoʻi e moʻoní ʻo hangē ko ia naʻá Ne faí, neongo e taimi ʻo e fakafepakí.

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, naʻá ku lotua ke maʻu ha fakahā ke taukapoʻi e tuʻunga fakafaʻeé, he taimi ne u maʻu ai ha telefoni mei ha taha ne ʻikai ke u ʻilo.

Naʻe ʻeke mai ʻe he taha he telefoní, “Ko Neli Melioti koe, ʻoku ʻi ai hoʻo fānau tokolahi ʻe toko 10?”

Ne u tali fiefia ange, “ʻIo!” mo e ʻamanaki te ne pehē mai, “Sai, tōatu!”

Ka naʻe ʻikai! He ʻikai teitei ngalo ʻene tali mai he telefoní: “ʻOku ou loto mamahi ʻaupito hoʻo ʻomi e fānaú ki he palanite fuʻu tokolahi ko ʻení!”

Ne u taliʻi ange, “ʻOi, mahino mai ho lotó.”

Naʻá ne tali fakaʻita mai, “ʻOku ʻikai mahino kiate koe!”

Ne u tali ange “Mahalo ʻoku ʻikai.”

Naʻá ne kamata fakamatala ki heʻeku fili vale he hoko ko ha faʻeé. ʻI heʻene fakamatalá, ne u lotua ha tokoni pea naʻe hū mai ki heʻeku fakakaukaú e meʻá ni: “Ko e hā naʻe mei folofola ʻaki ʻe he ʻEikí kiate iá?” Ne u ongoʻi leva he taimi ko iá kuó u tuʻu ʻi ha tuʻuʻanga pau peá u maʻu ha loto-toʻa heʻeku fakakaukau kia Sīsū Kalaisí.

Ne u tali ange, “ʻOku ou fiefia ko e faʻē au, pea ʻoku ou palōmesi atu te u fai e meʻa kotoa ʻi hoku mālohí ke ohi hake ʻeku fānaú ʻi ha founga te nau ʻai e māmaní ko ha feituʻu lelei ange.”

Naʻá ne tali mai, “ʻOfa ke pehē!” peá ne tāpuniʻi mai e telefoní.

Kiʻi meʻa siʻisiʻi pē ia—he ne u malu pē ʻi hoku peitó! Ka ne u lava ʻo taukaveʻi ʻi ha founga siʻisiʻi, ʻa e fāmilí, ngaahi faʻeé mo kinautolu ʻoku fai e lehilehiʻí, ʻi ha ʻuhinga ʻe ua: (1) ʻOku mahino peá u tui ki he tokāteline ʻa e ʻOtuá kau ki he fāmilí, pea (2) ne u lotua ha lea ke u fakahoko ange ʻaki e ngaahi moʻoni ko ʻení.

ʻE hanga ʻe heʻetau makehe mo kehe mei he māmaní, ʻo ʻomi ʻa e fakaangá, ka kuo pau ke tau tuʻu maʻu ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengatá pea tau lea, neongo pe ko e hā e tali ʻa e māmaní.

ʻI heʻetau fehuʻi loto, “Ko e hā te tau faí?” tau fakalaulauloto muʻa ki he fehuʻí ni: “Ko e hā ʻoku hokohoko fai ʻe he Fakamoʻuí?” ʻOkú Ne lehilehiʻi. ʻOkú Ne fakatupu. ʻOkú Ne poupouʻi ʻa e tupulakí mo e leleí. Kau fafine mo e ngaahi tokoua, te tau lava ʻo fai ʻeni! ʻE fānau iiki ʻo e palaimelí, ʻoku ʻi ai ha taha ʻi ho fāmilí ʻokú ne fie maʻu ʻa hoʻo ʻofá mo e tokoní? Te ke lava ʻo langa ʻa e puleʻangá ʻaki ʻa hoʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.

Ne hoko e fakatupu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e māmaní, ʻi he fakahinohino ʻEne Tamaí, ko ha ngāue maʻongoʻonga ia ʻo e lehilehiʻí. Naʻá Ne ʻomi ha feituʻu ke tau tupulaki mo fakalakalaka ai ʻetau tui ki he mālohi ʻo ʻEne fakaleleí. Ko e tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí ʻa e potu fungani taha ʻo e fakamoʻuí mo e ʻamanaki leleí, tupulakí mo e taumuʻá. ʻOku tau fie ongoʻi kotoa pē ʻoku tali lelei kitautolu. Te tau lava kau fafine ʻo e toʻu kotoa pē, ʻo fokotuʻu ʻeni; he ko ha feituʻu māʻoniʻoni ia.

Ko hotau fatongia kāfakafá ke tau hoko ko ha kau fafine ʻoku muimui ki he Fakamoʻuí, lehilehiʻi ʻi he ueʻi fakalaumālie, pea moʻui taʻe manavahē ʻaki e moʻoní. ʻI heʻetau kole ki he Tamai Hēvaní ke ʻai kitautolu ke tau hoko ko ha kau langa ʻo Hono puleʻangá, ʻe tafe mai ʻa Hono mālohí pea te tau ʻilo ʻa e meʻa ke faí, pea hoko ʻo hangē ko ʻetau mātuʻa fakalangí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Ngāue 2:36–37.

  2. Eliza R. Snow, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻo e Fineʻofá (2011), 48.

  3. Emma Smith, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 14.

  4. Vakai, Sēnesi 3:20.

  5. Orson F. Whitney, in Spencer W. Kimball, Faith Precedes the Miracle (1972), 98.

  6. Julie B. Beck, “Pea ki he Kau Kaunangá Te u Huaʻi Foki Hoku Laumālié he Ngaahi ʻAho Ko iá,” Liahona, Mē 2010, 11.