2010–2019
O Fea o I Ai Ki ma le Pule o le Perisitua?
Aperila 2016


O Fea o I Ai Ki ma le Pule o le Perisitua?

O le pule o le perisitua ma ki o le perisitua e maua ai le mana, matala ai faitotoa o le lagi, faaaogaina ai mana faalelagi, ma saunia ai le ala o feagaiga e toefoi atu ai i lo tatou Tama Faalelagi.

A o gaga ifo le la i le tauafiafi o se taumalulu i le mauga faasee ua matua ufitia e le kiona, sa ma’ati’ati le malulu i o matou alafau ma isu, sa pei lava o se leoleo auala saua o loo faatonuina i matou ia sue a matou taavale ma loli sa tutu i le paka. O iina, i le taugalemu o a matou taavale, o le a le pine ae faamafanafanaina ai o matou tamatamai lima ma tamatamai vae ua matuai maluluina lava. O le pa’o o le kiona ua matuā aisā lava i a matou laa taitasi na faamautu mai ai ua matua’i malulu lava.

Sa fiafia le matou aiga i se aso na tumu i mea mālie i le faaseega i le kiona a o lea ua faaiu i se ea ua ‘aisā. Ina ua taunuu atu i le taavale, sa ou tago ifo i le taga o lo’u pulupulu e sue le ki, ona sue lea ma le isi taga ma le isi taga. “O fea o i ai ki?” Sa faatalitali ma le naunautai tagata uma mo ki! Ua uma ona fafaga le maa, ma vaega uma—e aofia ai le masini faavevela—ua saunia uma, ae a aunoa ma ki, e le mafai ona tatala faitotoa; a aunoa ma ki o le a le avatua e le afi le uila i le taavale.

O le taimi lea, o le matou taulaiga autu sa taulai lea i le faapefea ona matou o i totonu o le taavale ma faamafanafana ai, ae sa le mafai foi lo’u mafaufau—i lena lava taimi—e ono i ai se lesona iina. A aunoa ma ki, e leai se isi mea e i talaatu o lenei vavega matagofie faaenisinia a ua na o se faatufugaga ua teuteuina. E ui ina tele ni gafatia o le taavale, ae a aunoa ma ki, e le mafai ona faatinoina na matafaioi faamoemoeina.

O le tele o lo’u mafaufau i lea aafiaga, o le tele foi lea o le loloto o lea aafiaga ia te a’u. Ou te maofa i le alofa o le Tama Faalelagi mo Ana fanau. Ou te tu ma ofo i le asiasiga faalelagi ma faaaliga faalelagi o le faavavau na faaee atu e le Atua ia Iosefa Samita. Ma sa faapitoa, ona tumu lo’u loto i le lotofaafetai lofituina mo le toefuataiga mai o le pule o le perisitua ma ki o le perisitua. Ana leai lenei toefuataiga, semanu e loka i tatou i fafo mai le sā lea e mafai ai ona momoli atua i tatou i la tatou malaga i le aiga i ni matua faalelagi alolofa. O le faatinoga o sauniga uma o le faaolataga o loo i ai lo tatou ala o le feagaiga e toe foi atu ai i le afioaga o lo tatou Tama i le Lagi e manaomia ai le pule tatau e ala i ki o le perisitua.

Ia Me o le 1829, ina ua faaali atu Ioane le Papatiso ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui, sa ia faaee atu i o la’ua luga le Perisitua Arona ma faaee atu ia i la’ua ki e o faatasi ma lena perisitua. E lei pine lena ae sosoo ai ma le faaee atu e Peteru, Iakopo, ma Ioane i o la’ua luga o ki o le Perisitua Mekisateko.1

E toetoe lava fitu tausaga mulimuli ane i se Aso Sa i le Malumalu i Katelani, i le na o le tasi le vaiaso talu ona uma lona faapaiaga, “ua afio mai le Alii o Ieova i le mamalu” ia Iosefa ma Oliva, o se mea na tupu na sosoo ai ma le faaali mai o Mose, Elaia, ma Elia, ma tuu mai “a latou ki ma tisipenisione.”2 O le pule o le perisitua ma nei ki sa leiloloa mo le tele o seneturi ua toefuataiina. I lea lava ala e tasi na lokaina ai lo’u aiga i fafo o le taavale ona o le leiloa o le ki o le taavale, e faapena foi le ala sa lokaina uma ai i fafo fanau uma a le Tama Faalelagi mai sauniga faaola o le talalelei a Iesu Keriso—seia oo ina faatinoina se toefuataiga faalelagi e nei avefeau faalelagi. E le toe i ai lava i soo se taimi ia i tatou se fesili, “O fea o i ai ki?”

Ata
Lotoā o le toefuataiga o le perisitua
Ata
Vaitafe o Sasikuana

I se aso matagofie o le tautoulu i le tausaga ua te’a, sa ou asiasi ai i le togavao toafilemu e i sasae i matu o Penisilevania, ua lauiloa i tusi paia o Haramoni, lea na faaali atu ai Ioane le Papatiso ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui ma toefuatai atu i ai le Perisitua Arona. Sa ou tu foi i luga o auvai o le Vaitafe o Sasikuana lea sa papatisoina ai Iosefa ma Oliva ina ua faaee i ai le pule ma ki. E lata ane i lenei lava vaitafe, sa faaali atu ai Peteru, Iakopo, ma Ioane ma toefuatai mai le Perisitua Mekisateko ma ona ki.3

Ata
Maota o Iosefa ma Ema Samita
Ata
Totonu o le nofoaga autu mo tagata asiasi i le lotoā o le toefuataiga o le perisitua
Ata
Fafo o le nofoaga autu mo tagata asiasi i le lotoā o le toefuataiga o le perisitua

O nei lotoā, faapea foi le toefausiaina o le uluai maota o Iosefa ma Ema, lea sa faaliliu ai le tele o le Tusi a Mamona; faapea le maota sa lata ane i ai o matua o Ema; ma se nofoaga mo tagata asiasi mai, ua tuufaatasia i se faletapuai fou; e aofia ai le Lotoā fou o le Toefuataiga o le Perisitua, sa faapaiaina e Peresitene Russell M. Nelson ia Setema i le tausaga ua te’a. O iina, sa ou lagonaina ai le mana ma le moni a’ia’i o mea faalelagi na tutupu i lena eleele paia. O lena aafiaga na taitai atu ai a’u e mafaufau loloto, suesue, ma tatalo e uiga i le pule o le perisitua ma ki o le perisitua, lea na uunaia ai a’u i se manao e faasoa atu i alii talavou ma tamaitai talavou o le Ekalesia le auala e mafai ai ona faamanuiaina i latou e le pule o le perisitua ma ki toefuataiina.

Muamua, o se malamalamaaga e uiga i nei faaupuga atonu e aoga. O le perisitua po o le pule o le perisitua ua faauigaina “o le mana ma le pule a le Atua”4 ma “o le mana silisili i luga o le fogaeleele.”5 Ua faauigaina ki o le perisitua mo lo tatou foi malamalamaaga: “O ki o le perisitua o le pule lea ua tuuina mai e le Atua i taitai perisitua e faatonu ai, faafoe ai, ma pulea ai le faaaogaina o Lana perisitua i luga o le fogaeleele.”6 O ki o le perisitua e faatonutonu ai le faaaogaina o le pule o le perisitua. O sauniga e fatu ai se faamaumauga i le Ekalesia e manaomia ai ki ma e le mafai lava ona faia e aunoa ma le pule. Sa aoao mai Elder Dallin H. Oaks e faapea “o le mea e sili ona taua, o ki uma o le perisitua e umiaina e le Alii o Iesu Keriso, o le e ana le perisitua. O Ia o le e fuafuaina po o a ki e faamatuu mai i tane ae pe faapefea foi ona faaaogaina na ki.”7

O lenei, mo outou alii talavou ma tamaitai talavou, ua ou mafaufau i ni auala se tolu e mafai ai ona outou “mauaina ia ki” pe faaaogaina foi ki ma le pule o le perisitua e faamanuia ai lou olaga ma olaga o isi.

O Le Auala Muamua o le Saunia lea mo se Galuega Faafaifeautalai

O’u uso e ma tuafafine talavou, atonu tou te le o iloaina, ae o ki o le faapotopotoina o Isaraelu na toefuatai mai e Mose e faatino ai le galuega faafaifeautalai i la tatou tisipenisione. O’u uso e ma tuafafine talavou, atonu tou te le o iloaina, ae o ki o le faapotopotoina o Isaraelu na toefuatai mai e Mose e faatino ai le galuega faafaifeautalai i la tatou tisipenisione. Mafaufau i le malosiaga o faifeautalai faamisiona pe tusa ma le 75,000 o loo galulue i le galuega i lalo o le taitaiga o nei ki. Faatasi ai ma lenei mea e mafaufau i ai, manatua e le o vave tele mo oe ona sauniuni mo le galuega faafaifeautalai. I le Mo le Malosi o le Autalavou, tatou te faitau ai, “Alii talavou o le Perisitua Arona, … galue ma le filiga e saunia oe lava e fai ma sui o le Alii o se faifeautalai.”8 E mafai foi ona saunia tamaitai talavou, ae e “le o i ai outou i lalo o lea lava poloaiga e tasi e auauna atu.”9 Peitai, o a outou tapenaga uma pe e te auauna atu o se faifeautalai faamisiona pe leai, o le a faaputu ai manuia i le olaga atoa mo outou i le avea ai ma se faifeautalai a le au paia.

O le Auala Lona Lua e “Maua ai Ki” O le Auai i le Malumalu

O ki o faamauga na toefuatai mai e le perofeta o le Feagaiga Tuai o Elia ua mafai ai sauniga o loo faia i totonu o malumalu paia. O sauniga e faatinoina i nei malumalu ua mafai ai e tagata taitoatasi ma aiga ona toefoi atu i le afioaga o o tatou matua faalelagi.

Matou te uunaia outou alii talavou ma tamaitai talavou ia toe saili ma sue ia maua ni igoa o o outou tuaa ma faatino papatisoga sui mo i latou i le malumalu. Ua matou matauina o loo tupu lenei mea i se aofaiga faateleina i lo se isi lava taimi muamua i le lalolagi atoa! O loo faatumulia potu papatiso i le tele o malumalu i alii talavou ma tamaitai talavou i taeao po ma le afiafi. E faaaogaina ki ina ia mafai ai e aiga ona fusia faatasi pe a faatinoina ia sauniga paia i totonu o nei malumalu.

O mafai ona outou vaaia le sootaga i le va o ki o le perisitua ma faamanuiaga? A o outou punouai i lenei galuega, ou te manatu o le a outou mauaina o loo i ai ma le Alii i ona auiliiliga. Ua faaali mai e se aafiaga lenei mea. Talu ai nei sa ou iloaina se tina na te avatua soo lava lana fanau i le malumalu e faatino papatisoga sui. I lea aso faapitoa, a o faamaeaina e lenei aiga a latou papatisoga ma tuua foi le malumalu, sa ulufale atu se alii i le potu papatiso ma se fusi tele o igoa o lona lava aiga. I le iloaina ai e le o i ai ma se tasi o totoe i le potu papatiso e fesoasoani atu i nei igoa faaleaiga, sa maua atu e le tagata faigaluega o le malumalu le aiga lea ua sauni e tuua le [malumalu] ma talosga atu i tamaiti pe latou te manatu e mafai ona toe ulufale atu ma toe sui tasi lava e fesoasoani i nei papatisoga. Sa latou malilie ma le loto i ai ma toe foi atu i totonu. A o papatisoina le fanau, sa faalogologo lo latou tina, ma amata ona iloaina ia igoa ma e lei pine, ae matua maofa lava, i le iloaina o igoa faaleaiga a le tagata lea o tuaa ua maliliu o lona foi aiga. O se alofa mutimutivale agamalu ma le matagofie mo i latou.

I le lua vaiaso talu ai sa faapaiaina ai le Malumalu o le Aai o Provo, o le malumalu lona 150 o loo faaaogaina a le Ekalesia i le lalolagi atoa. Tatou te matauina ina ua lagolagoina Peresitene Thomas S. Monson o se Aposetolo i le 1963, sa na o le 12 malumalu sa faaaogaina i le Ekalesia. Ua faatelelina le latalata atu pea o malumalu ia te outou. Peitai, mo outou e nonofo mamao po o ni tulaga foi e le o mafai ai ona auai soo i le malumalu, e tatau lava ona outou tausia i taimi uma lo outou lava agavaa e auai. Ma le isi, o le galuega taua e te faia i le sailia ma le auina atu o igoa o lou aiga o le isi faamaoniga lena ua toe faaaogaina nei ki o le perisitua.

Ma le auala mulimuli, Lona Tolu: Agai i Luma i le Faatuatua

Sa maua e Aperaamo, o le perofeta o le Feagaiga Tuai se faamanuiaga sili mai le Alii i lana tisipenisione, o nisi taimi e faasino i ai o le feagaiga faaAperaamo. I le faitau afe o tausaga mulimuli ane, o faamanuiaga o le tisipenisione o le talalelei ia Aperaamo ua toefuataiina. Na tupu lenei mea ina ua faaali mai le perofeta o Elaia ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i le Malumalu o Katelani.

E ala mai i lenei toefuataiga, ua tofu ai outou taitoatasi ma se avanoa i faamanuiaga sili na folafola atu ia Aperaamo. O nei faamanuiaga e mafai foi ona fai ma oe pe afai e te tumau ma le faatuatua ma ola agavaa. I le tamaitusi Mo le Malosi o le Autalavou, ua tuu atu ai ia te oe nisi o faatonuga matua aoga e uiga i le auala e “agai ai luma i le faatuatua.” Ou te aoteleina atu nisi o mea o lena fautuaga: “Ia fesoasoani ia te oe ia avea ma tagata atoa ua finagalo le Alii e te avea ai, tootuli i taeao ma po taitasi i le tatalo i lou Tama i le Lagi. … Suesue i tusitusiga paia i aso taitasi ma faaaoga mea e te faitauina i lou olaga. … Tauivi i aso taitasi ia usiusitai. … I tulaga uma lava, mulimuli i aoaoga a perofeta. … Ia lotomaualalo ma naunau e faalogo i le Agaga Paia.”

O lenei fautuaga o loo mulimuli mai ai ma se folafolaga e taitai atu ai i isi folafolaga ia e oo mai e ala i faamanuiaga o Aperaamo: “A o e faia nei mea, o le a anoanoai mea e faia e le Alii i lou olaga nai lo mea e te mafaia na o oe lava. O le a Ia faateleina ou avanoa, faalautele lau vaai mamao, ma faamalosia oe. O le a Ia tuuina atu ia te oe le fesoasoani e te manaomia e faafetaiaia ai ou tofotofoga ma luitau. O le a e mauaina se molimau e malosi atu ma mauaina le olioli moni a o faasolo ina e iloaina lou Tama o i le Lagi ma Lona Alo o Iesu Keriso, ma lagonaina lo Laua alolofa mo oe.”10

I se aotelega: auai i le malumalu, saunia mo le galuega faafaifeautalai, ma agai i luma i le faatuatua.

Faaiuga

Se’i o tatou faaiu i le mea na tatou amata ai, saisaitia i le pakaga o taavale malulu ma fesili, “O fea o i ai ki?” Peitai, mulimuli ane i lena afiafi sa ou mauaina faavavega ia ki na pa’u’u ese mai la’u taga i luga o le mauga. Ua faaali mai e le Alii ia i tatou o le a Ia le tuua lava i tatou e maalilili i le malulu e aunoa ma ki po o le pule e taitai atu ai i tatou ma le saogalemu i le aiga ia te Ia.

Afai e te pei foi o a’u, atonu e tele ina e iloa o loo e fesili pea i aso uma o le olaga, “O fea o i ai ki?” o le taavale, o le ofisa, le fale po o le fale mautotogi. A tupu lenei mea ia te a’u, ou te ataata lava ia te a’u, aua a ou sueina ia ki, ou te toe manatunatu lava i ki o le perisitua ua toefuataiina faapea ai ma Peresitene Thomas S. Monson, o le ua tatou lagolagoina “o le perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga”11 ma “ua na o ia lava le tagata i le lalolagi o loo umiaina ma faatagaina e faaaogaina ki uma o le perisitua. Ioe, o loo umiaina ma le saogalemu ia ki e perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga. E faaee atu, faamatuu atu, ma atofa atu i isi, e tusa ai ma le finagalo o le Alii, i lalo o le taitaiga a le Peresitene o le Ekalesia.

Ou te molimau atu o le pule o le perisitua ma ki o le perisitua e maua ai le mana, matala ai faitotoa o le lagi, faaaogaina ai mana faalelagi, ma saunia ai le ala o feagaiga e toefoi atu ai i lo tatou Tama Faalelagi alofa.

Ou te tatalo mo outou le tupulaga faia’e o alii ma tamaitai talavou, ia “fetaomi atu i luma ma le tumau ia Keriso,”12 ina ia outou malamalama o lo outou avanoa paia e galulue ai i lalo o le taitaiga a i latou o e umiaina ki o le perisitua o le a outou tatalaina ai mo outou ia faamanuiaga, meaalofa, ma mana o le lagi.

Ou te molimau atu i le Atua le Tama, o lo tatou Faaola ma le Togiola, o Iesu Keriso, le Agaga Paia, ma le Toefuataiga o le talalelei i nei aso e gata ai, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:68–72.

  2. Mataupu Faavae ma Feagaiga 110, aotelega o le mataupu.

  3. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:20.

  4. Tusitaulima 2: Taitaiina o le Ekalesia (2010), itulau 8.

  5. Boyd K. Packer, “Mana o le Perisitua i le Aiga” (fonotaga faaleaoaoga mo taitai i le lalolagi atoa, Fep. 2012), lds.org/broadcasts; tagai foi James E. Faust, “Mana o le Perisitua,” Liahona, Iulai 1997, 49–52.

  6. Tusitaulima 2, 2.1.1.

  7. Dallin H. Oaks, “O Ki ma le Pule o le Perisitua,” Liahona, Me 2014, 50.

  8. Mo le Malosi o le Autalavou (tamaitusi, 2011), 43.

  9. Thomas S. Monson, “Susu Maia i le Konafesi,” Liahona, Nov. 2012, 5.

  10. Mo le Malosi o le Autalavou, 42–43.

  11. Tagai i le fomu mo le Lagolagoina o Taitai lea e faitauina i konafesi faaletausaga a uarota ma siteki.

  12. 2 Nifae 31:20.