2010–2019
Ko e Potu ko ia ʻOku Fakataha ai ʻa e Toko Ua pe Toko Tolú
ʻEpeleli 2016


Ko e Potu ko ia ʻOku Fakataha ai ʻa e Toko Ua pe Toko Tolú

Kapau te ke fakafanongo ʻaki e Laumālié, te ke fakatokangaʻi kuo fakamolū ho lotó, kuo fakamālohia hoʻo tuí, pea tupulaki mo hoʻo lava ke ʻofa ʻi he ʻEikí.

ʻE kāinga ʻofeina, ʻoku ou talitali lelei kimoutolu ki he Konifelenisi Fakataʻu hono 186 ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku ou fiefia ke kau fakataha mo kimoutolu, pea ʻoku ou talitali loto māfana kimoutolu.

ʻOku ou houngaʻia he kuo mou ʻaukau mai ki he konifelenisí ke ongoʻi ha tataki fakalaumālie mei he langí pea mo ongoʻi ofi ange ki heʻetau Tamai Hēvaní mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku kau fakataha he fakatahá ni ha kau ākonga ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻe lauimiliona, ʻoku nau mafola ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻa ia ʻoku nau fuakava ke manatu maʻu ai pē kiate Ia mo tauhi kiate Ia. Tuʻunga ʻi he fakaofo ʻo e tekinolosia fakaonopōní, ʻoku puli ai e kehekehe ʻi he taimí mo e vāmamaʻó. ʻOku tau fakataha ʻo hangē ʻoku tau ualolo kotoa ʻi ha fale fakatahaʻanga pē ʻe tahá.

Ka ko e meʻa ʻoku toe mahuʻinga ange ʻi heʻetau fakatahá ko e huafa ko ia ʻoku tau fakahoko ai iá. Naʻe talaʻofa ʻa e ʻEikí te Ne takaofi ʻiate kitautolu, neongo e tokolahi fau ʻEne kau ākonga ʻi māmani he ʻahó ní. Naʻá Ne folofola ki Heʻene kau ākonga tokosiʻí he 1829, “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate kimoua, … ko e potu ko ia ʻoku fakataha ai ʻa e toko ua pe toko tolu ʻi hoku hingoá, … vakai, te u ʻi honau lotolotonga ʻo kinautolú—ʻoku pehē pē ʻeku ʻi homo lotolotongá” (T&F 6:32).

ʻOku tokolahi ange eni ʻi he toko tahá pe toko uá, ʻEne kau ākonga ʻoku ualolo ʻi he konifelenisí ní, pea hangē ko ia kuo talaʻofá, ʻoku ʻi hotau lotolotongá ʻa e ʻEikí. Koeʻuhí ko ha Taha Ia kuo toetuʻu mo nāunauʻia, ʻoku ʻikai ke Ne ʻi he potu kotoa pē ʻoku fakataha ai ʻa e Kāingalotú. Ka, ʻi he mālohi ʻo e Laumālié, te tau lava ʻo ongoʻi ai ʻokú ne ʻi heni mo kitautolu he ʻahó ni.

Ko kitautolu pē ʻoku makatuʻunga mei ai ʻa e feituʻu mo e taimi ʻoku tau ongoʻi vāofi ai mo e Fakamoʻuí. Naʻá Ne fai e fakahinohino ko ʻení:

“Pea ko e tahá, ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻe hoku ngaahi kaumeʻa, ʻoku ou tuku ʻa e ngaahi leá ni kiate kimoutolu ke mou fakalaulauloto ki ai ʻi homou lotó, fakataha mo e fekau ko ʻení, ʻa ia ʻoku ou fai kiate kimoutolu, ke mou ui kiate au lolotonga ʻoku ou kei ofí—

“ʻUnuʻunu mai kiate au pea te u ʻunuʻunu atu kiate kimoutolu; fekumi faivelenga kiate au pea te mou ʻiloʻi au; kole, pea te mou maʻu; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu. (T&F 88:62–63).

ʻOku ou ʻiloʻi ha toko ua ʻoku fanongo mai he ʻahó ni, ʻokú na fie maʻu e tāpuaki ko iá ʻaki hona lotó kotoa. Te na feinga faivelenga ke ʻunu ʻo ofi ange ki he ʻEikí he lolotonga e konifelenisí ni. Naʻá na fakatou tohi mai kiate au—ʻo aʻu mai ʻena ongo tohí ki hoku ʻōfisí he uike tatau—ʻo kole ʻa e faʻahinga tokoni tatau.

Ko e ongo papi ului fakatouʻosi kinaua ki he Siasí pea kuó na ʻosi maʻu ha fakamoʻoni mahino ki he ʻofa ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní. Naʻá na ʻiloʻi naʻe fokotuʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e Siasí ʻi he fakahā fakahangatonu mei he ʻOtuá pea naʻe fakafoki mai ʻa e ngaahi kī ʻo e laknga fakataulaʻeikí. Naʻá na takitaha ongoʻi ha fakamoʻoni ʻoku ʻi he Siasí he ʻahó ni ʻa e ngaahi kií. Naʻá na fakahoko tohi mai kiate au ʻena fakamoʻoni molumalú.

Ka naʻá na fakatou hanu ʻi he hōloa ʻo ʻena ongoʻi ʻofa ki he ʻEikí pea mo ʻEne ʻofa kiate kinauá. Naʻá na fakatou fie maʻu, ʻi he loto moʻoni, ke u tokoni ange ke na toe maʻu e fiefia mo e ongoʻi ʻofaʻi koē naʻá na maʻu ʻi heʻena kau mai ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻá na fakatou fakahaaʻi ʻena manavasiʻi kapau he ʻikai ke na lava ʻo toe maʻu kakato ʻa e ngaahi ongo ʻofa ko ia ki he Fakamoʻuí mo Hono Siasí, ʻe fāifai pea liua ʻena tuí ʻe he ngaahi faingataʻá mo e ʻahiʻahi ʻokú na fehangahangai mo iá.

ʻOku ʻikai ko kinaua pē ʻoku hohaʻa peheé, pe ko ha meʻa foʻou hona siviʻí. Naʻe fai mai ʻe he Fakamoʻuí he lolotonga ʻo ʻEne ngāue ʻi he matelié, ʻa e talafakatātā ʻo e tengaʻi ʻakaú mo e tangata tūtūʻí. Ko e tengaʻi ʻakaú ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. Ko e tangata tūtuʻí ko e ʻEikí ia. Naʻe fakafalala e moʻui mo e tupu ʻa e tengaʻi ʻakaú ʻi he tūkunga ʻo e kelekelé. ʻOku mou manatuʻi ʻEne folofolá:

“Pea ʻi heʻene tūtūʻí, naʻe mokulu ʻa e tenga [ʻe] niʻihi ʻi he veʻe halá, pea haʻu ʻa e fanga manupuná ʻo kai ʻo ʻosi ia:

“Pea mokulu ʻa e niʻihi ʻi he potu makamaka, naʻe siʻi ai ʻa e kelekelé: pea tupu leva ia, koeʻuhí naʻe ʻikai matolu ʻa e kelekelé:

“Pea ʻi he ʻalu hake ʻa e laʻaá, naʻe vela ia, pea koeʻuhí naʻe ʻikai hano aka, ne mate ia.

“Pea mokulu ʻa e niʻihi ʻi he ʻakau talatalá, pea tupu ʻa e ʻakau talatalá ʻo fakakāsia ia:

“Ka naʻe mokulu ʻa e niʻihi ki he kelekele leleí, pea tupu ai ʻa e fua, ko e taki teau ʻa e niʻihi, pea onongofulu ʻa e niʻihi, mo e tolungofulu ʻa e niʻihi.

“Ko ia ʻokú ne telinga ongó, ke ongoʻi ʻe ia” (Mātiu 13:4–9).

Kau toe fakaongo atu, ko e tengaʻi ʻakaú ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. Ko e kelekelé ko e loto ia ʻo e taha ʻokú ne tali ʻa e tengaʻi ʻakaú.

ʻOku tau faitatau ʻi ha ngaahi meʻa lahi mo e toko ua lelei naʻá na faitohi mai kiate au ki ha tokoni mo ha fakalotolahí. Kuo tau maʻu kotoa ha ngaahi tengaʻi ʻakau, pe ko e folofola ʻa e ʻOtuá, kuo tō ʻi hotau lotó, ʻi ha taimi. Ko ha niʻihi, ne hoko ia he kei īkí ʻi he taimi ne fakaafeʻi ai kitautolu heʻetau mātuʻá ke papitaiso mo hilifakinima ʻe he kau maʻu mafaí. Ko hatau niʻihi naʻe akoʻi ʻe ha kau tamaioʻeiki naʻe ui ʻe he ʻOtuá. Naʻa tau takitaha ongoʻi naʻe lelei ʻa e tengaʻi ʻakaú, pea aʻu ʻo ongoʻi ʻene pupula ʻi hotau lotó, pea maʻu ha fiefia ʻi he hangē kuo kamata ke tupulaki ʻi hotau lotó mo ʻetau fakakaukaú.

Kuo ʻosi siviʻi kotoa ʻetau tuí ʻaki hono fakatoloi e ngaahi tāpuaki mahuʻingá, ʻohofi ke tā ʻa kinautolu ʻoku nau loto ke fakaʻauha ʻetau tuí, ngaahi fakatauele ʻo e angahalá, mo e siokita ʻokú ne holoki ʻetau feinga ke tanumaki mo fakamolū ʻetau ngaahi ongo fakalaumālie ʻi hotau lotó.

ʻOku monūʻia ʻa kinautolu ʻoku mamahi ʻi he mole ʻo e fiefia naʻa nau maʻu kimuʻá. ʻOku ʻi ai e niʻihi ʻoku ʻikai ke nau fakatokangaʻi ʻe kinautolu e hōloa ʻa e tuí ʻiate kinautolú. ʻOku poto ʻa Sētane. ʻOkú ne talaange kiate kinautolu ʻokú ne fakaʻamu ke nau mamahí ko e fiefia ko ia ne nau ʻuluaki ongoʻí ko e kiʻi fakaai pē ia.

Ko ʻeku pōpoaki he ʻahó ni kiate kitautolú kātoa, ʻe ʻi ai ha faingamālie mahuʻinga ʻi he ngaahi ʻaho siʻi ka hokó ke tau fili ai ke fakamolū hotau lotó pea maʻu mo tanumaki e tengaʻi ʻakaú. Ko e tengaʻi ʻakaú ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, pea ʻe lilingi mai ia kiate kitautolu kotoa ʻe fanongo, mamata, mo lau e ngaahi malanga ʻo e konifelenisi ko ʻení. Ne teuteu ʻa e ngaahi fasí, ngaahi leá, pea mo e ngaahi fakamoʻoní ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá kuo nau feinga faivelenga ke tataki kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻenau teuteú. Kuo nau lotua fuoloa pea mo toe fakatōkilalo ange ʻi he fakaofi mai e ngaahi ʻaho ʻo e konifelenisí.

Ne nau lotua ʻa e mālohi ke fakalotolahiʻi kimoutolu ke mou fai e ngahi fili te ne ʻai homou lotó ko ha kelekele lelei ange ke tupu mo fua ai e folofola lelei ʻa e ʻOtuá. Kapau te ke fakafanongo ʻaki e Laumālié, te ke fakatokangaʻi kuo fakamolū ho lotó, kuo fakamālohia hoʻo tuí, pea tupulaki mo hoʻo lava ke ʻofa ʻi he ʻEikí.

ʻE hanga ʻe hoʻo fili ke lotu fakamātoató ʻo liliu hoʻo aʻusia ʻi he ngaahi fakataha ʻo e konifelenisí pea ʻi he ngaahi ʻaho mo e ngaahi māhina ka hoko maí.

Kuo ʻosi kamata ha tokolahi ʻiate kimoutolu. ʻI he kamataʻanga ʻo e fakatahaʻanga ko ʻení, naʻe ʻikai ngata pē hoʻomou fakafanongo ki he lotú; naʻa mou tānaki mai hoʻomou tuí ki he kole ke tau maʻu e tāpuaki ʻo hono huaʻi mai ʻo e Laumālié kiate kitautolú. ʻI hoʻo tānaki mai hoʻo lotu loto ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, naʻá ke ʻunu ai ke ofi ange kiate Ia. Ko ʻEne konifelenisi ʻeni. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní pē taha te Ne lava ʻo ʻomi e ngaahi tāpuaki ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau maʻú. Kuó Ne talaʻofa ʻi Heʻene ʻofa kiate kitautolú, te tau lava ʻo ongoʻi ia:

“Pea ʻilonga ha meʻa te nau lea ʻaki ʻi hono ueʻi kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻe hoko ia ko e folofola, ʻe hoko ia ko e finangalo ʻo e ʻEikí, ʻe hoko ia ko e folofola ʻa e ʻEikí, ʻe hoko ia ko e leʻo ʻo e ʻEikí, pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí.

“Vakai, ko e talaʻofa ʻeni ʻa e ʻEikí kiate kimoutolu, ʻa kimoutolu ʻa ʻeku kau tamaioʻeiki.

“Ko ia ke mou fiefia pea ʻoua ʻe manavahē, he ko au ko e ʻEikí ʻoku ou ʻiate kimoutolu, pea te u tuʻu ʻi homou tafaʻakí; pea te mou fakamoʻoniʻi au, ʻio, ko Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo au ʻo e ʻOtua moʻuí, naʻá ku ʻi ai, ʻoku ou ʻi ai, pea te u haʻu” (T&F 68:4–6).

Te ke lava ʻo lotu mo tānaki mai hoʻo tuí ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tuʻu mai ai ha tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá ki he tuʻunga malangá, ke fakahoko e talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá vahe 50:

“Ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko ia ia ʻoku fakanofo ʻiate aú pea fekauʻi atu ke malangaʻaki e folofola ʻo e moʻoní ʻi he Fakafiemālié, ʻi he Laumālie ʻo e moʻoní pe ʻi ha founga kehe?

Pea kapau ʻoku fai ia ʻi he founga kehe ʻoku ʻikai mei he ʻOtuá ia.

“Pea ko e tahá, ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e folofola ʻo e moʻoní, ʻokú ne maʻu ia ʻi he Laumālie ʻo e moʻoní pe ʻi ha toe founga kehe?

“Kapau ʻoku fai ia ʻi ha founga kehe, ʻoku ʻikai mei he ʻOtuá ia.

“Ko ia, ko e hā ʻoku ʻikai faʻa mahino ai kiate kimoutolu ʻo mou ʻiloʻi, ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e folofolá ʻi he Laumālie ʻo e moʻoní, ʻokú ne maʻu ia ʻo hangē ko hono malangaʻaki ia ʻi he Laumālie ʻo e moʻoní?

“Ko ia, ko ia ʻoku malangá pea mo ia ʻokú ne maʻú, ʻoku femahinoʻaki ʻa kinaua, pea ʻoku fakamāmaʻi ʻa kinaua fakatouʻosi peá na fiefia fakataha” (T&F 50:17–22).

Te ke lava ʻo lotu ʻi he ʻamanaki ke hiva ʻa e kuaeá. Kuo lotu mo ako hiva ʻa e faihivá, tā-ʻōkaní, mo e kau mēmipa ʻo e kuaeá ʻi honau lotó mo ha tui ʻe hanga ʻe he fasí mo e fakaleá ʻo fakamolū e ngaahi lotó mo fakatupulaki honau mālohi ke langaki e tui ʻa e niʻihi kehé. Te nau hiva maʻá e ʻEikí ʻo hangē ʻoku nau ʻi Hono ʻaó, pea te nau ʻilo ʻoku fanongo mai e Tamai Hēvaní kiate kinautolu ʻo hange tof pē ko ʻEne fanongo ki heʻenau ngaahi lotu fakafoʻituituí. Kuo nau ngāue fakataha ʻi he ʻofa ke fakahoko moʻoni e talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí kia ʻEma Sāmitá: “He ʻoku fiefia ʻa hoku laumālié ʻi he hiva ʻo e lotó; ʻio, ko e hiva ʻa e kau māʻoniʻoní ko e lotu ia kiate au, pea ʻe tali ia ʻaki ʻa e tāpuaki ki honau ʻulú” (T&F 25:12).

Kapau te ke toe lotu ʻi heʻenau hivá ʻo ʻikai fanongo ʻataʻatā pē, ʻe tali hoʻo lotú mo ʻenau ngaahi lotú, ʻaki ha tāpuaki ki ho ʻulú pea ki honau ʻulú foki. Te ke ongoʻi ʻa e tāpuaki ʻo e ʻofa mo e hōifua mai ʻa e Fakamoʻuí. ʻE ongoʻi ʻe kinautolu kotoa ʻoku kau fakataha ʻi he fakahīkihiki ko iá ʻoku tupulaki ʻenau ʻofa kiate Iá.

Mahalo te ke fili ke lotu ʻi he taimi ʻoku fakaʻosiʻosi ai ʻe he tokotaha leá ʻene pōpoakí. Te ne lotu ʻi hono lotó ki he Tamaí ke foaki ange ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate ia ʻa e fakalea ʻo e fakamoʻoni te ne langaki ai e loto, ʻamanaki, mo e fakapapau ʻa e kau fanongó, ke manatuʻi maʻu ai pē ʻa e Fakamoʻuí mo tauhi e ngaahi fekau kuó Ne tuku maí.

He ʻikai hoko e fakamoʻoní ko hano toe lau mai pē ʻo e pōpoakí. ʻE hoko ia ko hano fakapapauʻi ʻo ha faʻahinga moʻoni ʻe lava ke ʻoatu ʻe he Laumālié ki he loto ʻo kinautolu te nau lotua ha tokoni, fakahinohino fakalangi, pea ke maʻu ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí.

ʻE foaki ange ha fakamoʻoni moʻoni ki he kau leá. Mahalo ʻe siʻi pē ʻenau leá, ka ʻe ʻoatu ia ki he loto ʻo e taha fanongo loto fakatōkilalo ne haʻu ki he konifelenisí ʻoku fiekaia ki he folofola lelei ʻa e ʻOtuá.

ʻOku ou ʻilo mei he meʻa kuó u aʻusiá ʻa e meʻa ʻe lava ke fai ʻe he tui ʻa e kakai leleí ke ʻomi ai e lea mei he Laumālié ʻi he fakaʻosinga ʻo ha malanga. Kuo tuʻo lahi ha pehē mai ʻe ha taha kiate au ʻi he hili haʻaku fakamoʻoni, “Naʻá ke ʻiloʻi fēfē ʻa e meʻa naʻá ku fuʻu fie maʻu ke fanongo ki aí?” Kuó u ako ke ʻoua te u ʻohovale ʻi he ʻikai ke u toe manatuʻi ʻeku lea ʻaki ʻe ngaahi lea ko iá. Naʻá ku lea ʻaki e fakamoʻoní, ka naʻe ʻi ai ʻa e ʻEikí, ʻo Ne foaki mai ia kiate au ʻi he mōmeniti ko iá. Ko e talaʻofa ko ia ʻe foaki mai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi leá ʻi he mōmeniti ko iá, ʻoku hoko ia tautautefito ki he fakamoʻoní (vakai, T&F 24:6). Fakafanongo tokanga ki he ngaahi fakamoʻoni ʻoku fai ʻi he konifelenisi ko ʻení—te ke ongoʻi ofi ange ai ki he ʻEikí.

Te ke lava ʻo ongoʻi ʻoku ou aʻu mai ki he taimi te u fakaʻosi ai ʻeku pōpoaki kuó u feinga ke ʻoatú ʻaki ha fakamoʻoni ki he moʻoní. ʻE tokoni mai hoʻomou ngaahi lotú ke u fai ha lea ʻo ha fakamoʻoni ʻe ala tokoni ki ha taha ʻoku fakaʻānaua ki ha tali ki haʻane ngaahi fehuʻi.

ʻOku ou fai atu ʻeku fakamoʻoni moʻoni ʻoku ʻofa mo ʻafioʻi kitautolu kotoa ʻe heʻetau Tamai Hēvani ʻofá, ʻa ʻElohimi maʻongoʻonga. Fakatatau mo ʻEne tuʻutuʻuní, ne hoko ai Hono ʻAlo ko Sihová ko e Tupuʻanga. ʻOku ou fakamoʻoni naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻo Nāsaletí ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Naʻá Ne fakamoʻui ʻa e mahakí, fakaʻā ʻa e kuí, mo fokotuʻu ʻa e maté. Naʻá Ne totongi huhuʻi e kotoa ʻo e ngaahi angahala ʻa e fānau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní kuo fāʻeleʻi ki he moʻui fakamatelié. Naʻá ne maumauʻi ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté maʻá e taha kotoa ʻi Heʻene toe tuʻu mei he fonualotó ʻi he ʻuluaki Sāpate Toetuʻú. ʻOku moʻui ʻi he ʻahó ni, ko ha ʻOtua—kuo toetuʻu mo nāunauʻia.

Ko e Siasi moʻoni pē ʻeni ʻe tahá, pea ko Ia hono Fungani Makatulikí Ko Tōmasi S. Monisoní ko ʻEne palōfita ki māmani kātoa. ʻE lea atu ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻi he konifelenisi ko ʻení maʻá e ʻEikí. Ko ʻEne kau tamaioʻeiki kinautolu, kuo fakamafaiʻi ke ngāue Maʻana. ʻOkú Ne muʻomuʻa ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí ʻi he māmaní. ʻOku ou ʻiloʻi ʻeni. Pea ʻoku ou fakamoʻoni ʻi Hono huafa toputapú, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.