2010–2019
“Jabdewōt Eo Enaaj Bōk Juon Ajri Āinwōt ilo Eta, Ej Bōk Eō”
Eprōļ 2016


“Jabdewōt Eo Enaaj Bōk Juon Ajri Āinwōt ilo Eta, Ej Bōk Eō”

Ajri in raan kein rej pād ilo elōn̄ kain baam̧le ko im jekjek ko an baam̧le ko. Jej aikuj pukōt ļo̧k jodikdik ro me rej make iaer, emōj kōjekdoon er, ak rej pād iņabōj in oror eo.

Anij ej iakwe ajri ro. Ej iakwe aolep ajri. Rilo̧mo̧o̧r eo eaar ba, “Kom̧win kōtļo̧k ajri re dik, … bwe ren itok n̄an Ippa: bwe ro āierwōt aer aelōn̄ in lan̄.”1

Ajri in raan kein rej pād ilo elōn̄ kain baam̧le ko im jekjek ko an baam̧le ko.

N̄an waanjon̄ak, rainin, ruo alen lōn̄ļo̧k in ajri ro ilo Amedka ro rej jokwe ippān jineer wōt ak jemāer wōt eoktaļo̧k jān kar 50 iiō ko rem̧ootļo̧k.2Im elōn̄ baam̧le ko me edik aer ippān doon kōn iakwe eo aer n̄an Anij im ikdelel n̄an kōjparok kien ko An.

Ilo an ļapļo̧k poktak ko ilo jetōb, gospel eo emōj an jepļaaktok enaaj wōnm̧aanļo̧k im kwaļo̧k kōn jon̄ak ko, men ko reaorōk, im laajrak ko an Irooj.

“Ajri ro kar kōtļo̧k er n̄an lotak tok n̄an ippān ro jineer im jemāer ro emōj aer mare, im bwe ren rūttoļo̧k ippān ro jineer im jemāer ro me rej kautiej kallim̧ur in mare eo aer ilo ejjeļo̧k irļo̧k n̄an jidrik. …

“Leo im lio belele ewōr aer eddo n̄an yokwe im kejbarok dron im ajri ro nejier. … Ro jineir im jemeir ewōr aer jerbal ekwojarjar n̄an kōkkajririk ajri ro ilo yokwe im jim̧we, n̄an kabwe aikuij ko aer ilo jitōb im kanniek, n̄an katakin er n̄an aer yokwe im jerbal n̄an dron [im] n̄an kejbarok kien ko an Anij im bwe ren armej ro rej kejbarok ro nejier.”3

Jej kile mama im baba ro rem̧m̧an ipeļaakin laļ in, jān aolep kabun̄, ro rej kōkajriri ro nejier ilo iakwe. Jej kam̧m̧olool im kile aolep baam̧le ko ilo Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan-ko Āliktata ro rej pād ilo kōjparok eo an ro jineer im jemāer ro raar ļoor Rilo̧mo̧o̧r, ro emōj liāp kōn maron̄ eo an priesthood, im ro rej ekkatak ilo baam̧le ko aer n̄an iakwe im lōke Jemedwōj Ilan̄ im eo Nejin, Jisōs Kraist.

Juon kajjitōk emenin aikuj n̄an Jodikdik ro

Bōtaab kajjitok eo aō in rainin n̄an buki taujin ajri ro, jodikdik ro, rūm̧m̧an ded ro, ro rejjab itok jān jekjek kein kar ba kaki, kōn likjab in juon naan em̧m̧an, baam̧le ko “reweppān.” Ijjab kōnono wōt kōn jodikdik ro emōj aer en̄jake jako an eo ejitenbōro, jepel, ak makunļo̧k in tōmak an ro jineer im jemāer ak barāinwōt jon̄oul taujin in likao im jiron̄ ro ipeļaakin laļ in ro rej mour kōn gospel eo men̄e jineer im jemāer rejjab itok im jar ippāier.4

Rūm̧m̧an ded rein rekwojarjar ilo Raan-ko Āliktata rej delo̧n̄e Kabun̄ in kōn juon tōmak eļap. Rej kōjatdikdik n̄an ejaake aorōkin baam̧le ilo mour ko aer make ilju im jekļaj.5 Juon iien, renaaj erom mōttan eo eaorōk ilo jerbal in mijinede, rūm̧m̧an ded ro retiljek, im ro jet rej bukwelōlō ilo juon lokatok n̄an jino ejaake juon aer make baam̧le.

Metak ak lel ilo naan.

Jenaaj wōnmaanļo̧k wōt n̄an katakin jon̄ak eo an Irooj n̄an baam̧le ko, ak kiiō kōn milien in membōr, im lōn̄ in ajri jān elōn̄ kain laļ ko ilo Kabun̄ in, jej aikuj lukkun ļōmņak im kōkm̧anm̧an wōt. M̧anit eo an Kabun̄ in ad im wāween ekōnono ko rej make wōt. Ajri ro ilo Būraimāri rejjab bōjrak aer al “Families Can Be Together Forever,”6 ak n̄e rej al, “I’m so glad when daddy comes home”7 ak “with father and mother leading the way,”8ejjab aolep ajri renaaj al kōn baam̧le eo aer make.

Eo mōttam Bette eaar kwaļo̧k en̄jake eo an ilo m̧ōn jar eo ke eaar 10 an iiō. Eaar ba: “Rūkaki eo am eaar kwaļo̧k juon katak kōn m̧are ilo tampeļ. Eaar kajitōkin eō, “Bette, ro jemām im jinem rejan̄in kar m̧are ilo tampeļ, ejim̧we ke rejan̄in?’ [Rikaki eo aō im ro uwaan kilaaj eo] raar jeļā kadede uwaak eo.” Rūkaki eo eaar wōnm̧aanļo̧k wōt kōn katak eo an, Bette eaar antooņe ļo̧k an ejjeļo̧k an kōjatdikdik kōn baam̧le eo an. Bette eaar ba, “Enan̄in aolep jota ij jan̄. Ke eaar wōr aō nan̄inmej in menono ruo iiō ko tokālik im iaar ļōmņak inaaj kar mej, iaar jeparujruj, ļōmņak inaaj kar make iaaō indeeo.”

Eo mōtta Leif eaar etal n̄an m̧ōn jar eo make iaan. Ke, kar pād ilo Būraimāri, kar kajjitōk ippān n̄an kwaļo̧k juon kōnono ekadu. Jinen im Jemān rejjab jar ippān im jutak likin im jipan̄ e eļan̄n̄e emeļo̧klo̧k ta eo ej tōn ba. Leif eaar mijak. Ijjeļo̧k an tin kar kajook e make, eaar bōjrak an bar kobatok elōn̄ allōn̄ ko.

“Jisōs eaar kūrtok juon ajri e dik n̄an Ippān, im kajutak e eoļōpeir …

“Im [eba] jabdewōt eo enaaj bōk juon ajri āinwōt in ilo Eta, ej bōk Eō.”9

Buruōn Tōmak im Menin Letok ko an Jetōb

Ajri rein im jodikdik rein rejeram̧m̧an kōn an wōr aer buruōn tōmak im menin letok ko an jetōb reļļap. Leif eaar ba n̄an n̄a “Ijeļā jān tumūlaļ in ļōmņak e aō bwe Anij ej Jema im Eaar jeļā kajjeō im eaar iakwe eō.”

Eo m̧ōttam Veronique eaar ba, “Ilo aō kar ekkatak katak ko ilo gospel eo im kar ekkatak kōn Bok in Mormon, āinwōt n̄e ikar kemeemej men ko me Iaar jeļā ļo̧k mokta ak ikar meļo̧kļo̧ki.”

Eo m̧ōttam Zuleika ej itok jān Alegrete, Brazil. Men̄e baam̧le eo an raar jab itok limoier ilo jar, ke ej 12 an iiō, Zuleika eaar jino riiti Baibōl im etal n̄an mōnjar ko ijo ej pād ie, kappukōt n̄an jeļā eļapļo̧k kōn Anij. Kōn mālim eo an ro jinen im jemān, eaar ekkatak ippān mijinede ro, bōk juon an naan in kam̧ool, im kar peptaij. Zuleika eaar ba n̄an eō: “Ilo kar iien ekkatak ko an, kar kwaļo̧k n̄an eō juon pija in Salt Lake Temple im ba kōn kain̄i ko n̄an liāp. Jān tōre eo, Iaar ikdelel bwe juon raan inaaj deļon̄e m̧weo imōn Irooj im wōr aō baam̧le n̄an indeeo.”

Ilo an juon ajri ilo mour in jab aorōk, jolet eo an juon ajri ilo jetōb ewānōk, kōnke lukkun kadkadier āinwōt ļaddik ak leddik eo nejin Anij.

Būreejtōn Thomas S. Monson eaar ba: “Jipan̄ ajri ro nejin Anij meļeļe ta meļeļe in men eo em̧ool im aorōk ilo mour in. Jipan̄ er ejaake kajoor n̄an kālet iaļ ko me renaaj kōjparok er n̄an mour indeeo.”10Jān kōļapļo̧k jidik ad erļo̧ke peid im leļo̧k jipan̄ n̄an ro jet. Jodikdik rein rej aikuj iien ko ad im naan in kam̧ool ko ad.

Brandon, eo eaar oktak tok n̄an Kabun̄ in ilo Colorado ke ej high school, eaar kōnono n̄an eō kōn ro me raar jipan̄ e jimor m̧okta im ālkin an kar peptaij. Eaar ba: “Iaar pād ilo moko mōn baam̧le ko me rej mour kōn gospel eo. Eaar kwaļo̧k n̄an eō juon jon̄ak eo me iaar en̄jake en kar wōr ilo baam̧le eo aō.”

Veronique, eaar lotak ilo Netherlands, eaar jikuul ippān ajri ro nejin Kristen ke kōm kar jokwe ilo Germany. Veronique eaar je: “Rijikuuļ ro me raar membōr in Kabun̄ in rejeņoļo̧k kōn aer meram. Iaar kile bwe meram eo ej itok jān tōmak eo aer ilo Jisōs Kraist im ilo aer mour kōn katak ko An.”

Eo m̧ōtta Max eaar peptaij ke ej rualitōk an iiō. Jemān eaar jab uwaan jabdewōt kabun̄, im Max emaron̄ kar kālet bwe en jar ak jab.

Āinwōt juon jodikdik, ālkin am jab jar elōn̄ allōn̄ ko, Max eaar wōr an en̄jake bwe eaar aikuj roolļo̧k im jar im kālet juon jibbon̄on Jabōt im bar jepļaak im jar. Ak kar mōjno eo an ke ej tōpar m̧aan kōjem eo ilo mōnjar eo; eaar jino bar mijak.

Ilo ijo, eo ej jutak iturin kōjem eo, eaar juon bisop kāāl. Max eaar jab jeļā kajjien, im eaar en̄jake bwe bisop eo ejaje wōn in Max. Ke Max ej epaakeļo̧k, bisop eaar lukkun em̧ōņōņō, im eaar leļo̧k pein im jibwe im ba, “Max, elukkun em̧m̧an bwe ibar lo eok!”

“Ke ej ba naan ko,” Max eaar ba, “juon en̄jake eo eokmeņāān eaar un̄ur eō im Iaar jeļā ke Iaar kālet e ta eo ejim̧we.”11

Jeļā kajjien armej kōn etaier emaron̄ kōm̧m̧an eļap oktak.

““Eaar [Jisōs] jiron̄ bwe ro nejier reddik ren bōktok er [n̄an e]. …

“Im … Eaar bōk [er], juon ilo̧k juon, im kōjeraam̧m̧an er, im jar n̄an Jemān kōn er.

“Im ke Eaar kōm̧m̧ane men in Eaar bar jan̄.”12

Jodikdik ro Rejan̄in Peptaij

Kōn kōņaan ko an ro jineer im jemāier, elōn̄ jodikdik ro rej iakwe gospel in im rej kōttar elōn̄ iiō bwe ren peptaij.

Jinen im Jemān Emily raar jepel ke eaar juon ajri, im eaar jab bōk mālim n̄an peptaij m̧ae iien ke ej 15 an iiō. Eo m̧ōttam Emily ej kōnono em̧m̧an kōn juon Ritōl an Jiron̄ ro me “aolep iien rej loļo̧k im jipan̄ kakjoorlo̧k naan in kam̧ool eo [An].”13

Colten im Preston raar jet jodikdik ro rej jokwe ilo Utah. Jineier im Jemāier raar jepel, im raar jab bōk mālim n̄an peptaij. Men̄e rejjab maron̄ ajeje kwojkwoj eo, raar ebbōktok bilawe kajjojo wiik. Im men̄e raar jab maron̄ deļon̄e tampeļ eo n̄an peptaij kōn ro remej ippān jodikdik ro n̄e ward eo aerro ej etal n̄an tampeļ, jeim jati rein raar ello etan jet iaan baam̧le ko aer ilo aer kar etal n̄an jikin kappok menmenbwij an baam̧le ijo epaake er. Im̧we eo eļap tata ilo ad jipan̄ jodikdik ro nejid en̄jake ad kile er ej jodikdik ro jet retiljek.

Elder Joseph Ssengooba

Ij kōjem̧lo̧ke kōn juon waanjon̄ak an juon m̧ōtta ekāāl, juon eo kōm kar ioone jejjo wiik rem̧ootļo̧k ke kōm ej loļo̧k Zambia Lusaka Mission.

Pija
Joseph Ssengooba ke ej juon ļaddik jidikdik

Elder Joseph Sengooba ej itok jān Uganda. Jemān eaar mej ke ej jimjuon an iiō. Ke ej ruatimjuon an iiō, jinen im ro nukun raar jab maron̄ lale, ekar make lale e make. Ke ej 12 an iiō, eaar iioone jet mijinede im kar peptaij.

Joseph eaar ba n̄an eō kōn jinoin an kar jar ilo kabun̄ in: “Ālkin kweilo̧k in kwojkwoj eo, iaar ļōmņak eiien rooļ n̄an moko mōd, ak mijinede ro raar kwaļo̧k kajjieō n̄an Joshua Walusimbi. Joshua eaar jiron̄ eō bwe enaaj kar erom juon m̧ōtta, im eaar letok n̄an eō juon Children’s Songbook bwe ijjab aikuj in kar etal ilo an ejjeļo̧k men ij bōkļo̧k. Ilo Būraimeri, Joshua eaar bar likūt bar juon jea turin jea eo an. Būreejtōn eo an Būraimeāri eaar kūr eō bwe in etal n̄an m̧aan im kajjitōkin aolep Būraimeri bwe ren al n̄an n̄a ‘N̄a Nejin Anij.’ Iaar en̄jake aō lukkun aorōk.”

Būreejtōn eo an branch eo eaar bōk Joseph n̄an ippān Baam̧le eo an Pierre Mungoza, im ekar erom āinwōt juon mō iumin emen iiō ko.

Pija
EldersJoshua Walusimbi im Joseph Ssengooba

Rualitōk iiō tokālik ke Elder Joseph Sengooba eaar jino kōm̧m̧an mijen eo an, eaar bwilōn̄ ke rikaminene eo an kar Elder Joshua Walusimbi, ļaddik eo me eaar karuwaineneik jinoin an kar deļon̄e Būraimāri. Im mijen būreejtōn eo an? Ej Būreejtōn Leif Erickson, ļaddik jidikdik eo me eaar jab bar jar kōn an kar mijak in kōnono im̧aan. Anij ej iakwe aolep ajri ro Nejin.

Pija
Elder Joseph Ssengooba im President Leif Erickson

Ajri ro rej Ettōrtok

Ke Kathy im N̄a kōm kar pād ilo Africa jet wiik rem̧ootļo̧k, kōm kar loļo̧k Mubji-Mayi, Kien eo an Congo. Kōnke mōn jar eo eaar jab lukkun kilep n̄an jon̄an in 2,000 membōr ro, kōm eaar iioon doon ņabōj iumin bōlaajtiik killep ko me rej loklok ippān alal in bamboo ko. Ke kweilo̧k eo eaar ijjino, kōm kar lo elōn̄ ajri ro rej reitok im lale am kweilo̧k, atartar ilo joor aen ko ilo oror eo me ej jepooļe jikin eo. Kathy eaar jiron̄tok eō, “Neil, kwoj ļōmņak kwomaron̄ ke kūr tok ajri ran bwe ren delo̧n̄ tok?” Iaar ba n̄an District Būreejtōn Kalonji ilo ijo im̧aan im kajjitōkin e n̄e emaron̄ kūr tok ajri ran ņabōj in oror en bwe ren koba tok ippād.

Pija
Elder Andersen ilo Kien eo an Congo
Pija
Ajri ro ilo ņabōj in oror eo
Pija
Ajri ro ke rej kūr er bwe ren delo̧n̄

Iaar bwilōn̄, kōn karuwainene eo an Būreejtōn Kalonji, ajri ro raar jab itok wōt ak raar ettōr tok—bolen 100 ajri—jet, nuknuk ko aer repotak im ejjeļo̧k aer juuj ak aolep kar aibojoj aer ettōn̄dikdik im m̧ōņōņō turin mejāier.

Iaar lukkun en̄jake āinwōt ij tin jan̄ kōn en̄jake in im lo bwe āinwōt an kwaļo̧k aikuj ko ad bwe jen lolo̧k im jipan̄ jodikdik ro me rej make iaer, emōj kōjekdoon er, ak rej pād iņabōj in oror eo. Jen ļōmņak kōn er, karuwaineneik er, nōbar er, im kōm̧m̧an aolep men jemaron̄ n̄an kōkajoor iakwe eo aer n̄an Rilo̧mo̧o̧r eo. Jisōs eaar ba, “Jabdewōt eo enaaj bōk juon ajri āinwōt … ilo Eta, ej bōk Eō.”14 Ilo etan Jisōs Kraist, amen.

Kakeememej ko

  1. Matu 19:14.

  2. Lale “Family Structure,” Child Trends DataBank (Dec. 2015), appendix 1, page 9, childtrends.org/databank.

  3. “Baam̧le eo: Juon Kean̄ n̄an Laļin,” Liahona, Nov. 2010, 129; kobain eoon ko jet.

  4. Ikōnaan kam̧olol kajjojo joun̄oul im taujin mama ro retiljek, elōn̄ iaier ejjeļo̧k pāleer, ro repran n̄an kōm̧m̧ani eddo kein aer reaorōk n̄an kōkajoor jetōb ko an ro nejier. Eo mōttam Shelley jān Canada eaar ba kōn jinen:

    “Mijinede ro raar kōļaļļaļ ilo kōjem in m̧weo imōn jinō im jemā lalem iiō mokta jān aō kar lotak. Ro jinō im jema raar ekkatak, innem jema eaar jab bar kōnaan katak. Jinō eaar wōnm̧aanļo̧k wōt im ekkatak im ekar ikdelel bwe en peptaij. Ļalem iiō jinō eaar etal n̄an mōn jar eo āinwōt juon eo ejjab membōr, innām jilu allōn̄ ālkin aō kar lotak, eaar peptaij.

    “Jinō ejjan̄in kar lukkun ekōnono ak pād ilo jerbal in tōl ko reļļap. Ewōr an kam̧ool elōm waan, em̧m̧an, im dim, … im ej mour jim̧we kōn ta eo ej tōmak kake. Waanjon̄ak eo eļam waan im em̧m̧an eaar dāpij wōt eō bwe in epaake Irooj im Kabun̄ eo an.”

  5. Eo mōttam Randall eaar ba: “Kar katakin eō im ikar jeļā bwe n̄a ļaddik eo nejin Jemād im Jined Ilan̄, im kōnke ijeļā lukkun kadkadiō im piktokiō eaar letok n̄an eō kōjatdikdik bwe Iaar jab aikuj bar ļoor ejja iaļ ko wōt an ro jinō im jema, ro me eļap aō iakwe er ak iaar jab kōņaan anōk er. Iaar lōke ta eo kar katakin eō jān Būraimāri, Jabōt Jikuul, im kilaaj an Likao ro im rikaki ro jet. Iaar lo waanjon̄ak ilo ward ko im baam̧le ko rellōn̄ ro retiljek ilo tōmak, relem̧ōņōņō, im Iaar lōke Jemādwōj Ilan̄, ilo aō jeļā bwe eļan̄n̄e Inaaj dāpdep wōt ilo aō tiljek im tōmak, Enaaj jipan̄ eō bwe en wōr aō baam̧le āinwōt in.”

  6. “Families Can Be Together Forever,” Children’s Songbook, 188.

  7. “Daddy’s Homecoming,” Children’s Songbook, 210.

  8. “Love Is Spoken Here,” Children’s Songbook, 190–91.

  9. Matu 18:2, 5.

  10. Thomas S. Monson, “Katak kōn Eō,” Liahona, May 2016, 6.

  11. Lale Max H. Molgard, Inviting the Spirit into Our Lives (1993), 99.

  12. 3 Nipai 17:11, 21–22.

  13. Emily, men̄e jinen im jemān raar jab kajoor ilo kabun̄ in, kōnono ilo iakwe kōn ro jibūn im jimaan, an uncle im aunty, im ro raar “jutak likin” ro jinen im jemān. Kōnono kōn juon ritōl an Jiron̄ ro ilo Michigan, eaar ba: “Ajri ro nejin raar rūttoļo̧k, im eaar kalikar n̄an er bwe kajjojo jiron̄ ren en̄jake āinwōt n̄e lukkun nejin. … An ettōn̄dikdik eaar kobrak buruōn kōn mōnōnō ilo iien ko reppen. … Emōj aō kōtōpar kōtōpar eo aō n̄an ļoor an tōl im erom juon ‘Sister Molman’ n̄an ajri ro me remaron̄ en̄jake aer ‘oktak,’ ‘emōj kōjeņoļo̧k er,’ak kajejtokjier.’”

  14. Matu 18:5.