2010–2019
“Ko ia Ia ʻOkú Ne Maʻu ʻa Kinautolú, ʻOkú Ne Maʻu Au”
ʻEpeleli 2016


“Ko ia Ia ʻOkú Ne Maʻu ʻa Kinautolú, ʻOkú Ne Maʻu Au”

ʻOku nofo e fānau ʻo e ʻahó ní ʻi ha ngaahi tūkunga fakafāmili kehekehe mo faingataʻa. ʻOku fie maʻu ke tau kakapa atu kiate kinautolu ʻoku ongoʻi tuenoa, liʻekina pe ʻi tuʻa ʻi he ʻaá.

ʻOku ʻofa e ʻOtuá he fānaú. ʻOkú Ne ʻofa he fānau kotoa pē. Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Tuku ke haʻu kiate au [ʻa e] tamaiki īkí: he ʻoku ʻo e kakai peheé ʻa e puleʻanga ʻo e langí.”1

ʻOku nofo e fānau ʻo e ʻaho ní ʻi ha ngaahi tūkunga fakafāmili kehekehe lahi.

Hangē ko ʻení, ʻi he ʻahó ni, ʻoku ʻoku laka hake he vaeuá e fānau ʻi he ʻIunaiteti Siteití ʻoku nau nofo mo ha taha pē ʻenau mātuʻá, ʻo laka ange ia he taʻu ʻe 50 kuohilí.2 Pea ʻoku ʻi ai ha ngaahi fāmili tokolahi ʻoku ʻikai ke nau faaitaha ʻi he ʻofa ki he ʻOtuá mo e loto fiemālie ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

ʻI he fakautuutu e puputuʻu fakalaumālie ko ʻení, ʻe kei hoko atu pē ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻi hono fataki e fuká, founga totonú, pea mo e sīpinga ʻa e ʻEikí.

“ʻOku maʻu ʻe he fānaú ha totonu ke fanauʻi kinautolu ʻi he ngaahi haʻi ʻo e nofo malí, pea ke ohi hake kinautolu ʻe ha tamai mo ha faʻē ʻokú na tauhi e ngaahi fuakava ʻo e nofo malí ʻi he faitōnunga kakato. …

“ʻOku ʻi ai ha fatongia toputapu ʻo e husepānití mo e uaifí ke na feʻofaʻaki mo fetauhiʻaki pea ki heʻena fānaú foki. … ʻOku maʻu ʻe he mātuʻá ha fatongia toputapu ke ohi hake ʻa ʻenau fānaú ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni, mo tokonaki maʻa ʻenau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasinó mo fakalaumālié, pea hīnoiʻi kinautolu ke nau feʻofoʻofá ni mo fetauhiʻaki mo tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.”3

ʻOku tokolahi ha mātuʻa lelei he māmaní, ʻi he ngaahi tui fakalotú kotoa, ʻoku nau tokangaʻi ʻi he loto ʻofa ʻenau fānaú. Pea ʻoku tau fakahaaʻi loto houngaʻia foki e ngaahi fāmili ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku tokangaʻi kinautolu ʻe ha tamai mo ha faʻē kuo ului ki he Fakamoʻuí, pea silaʻi ʻe he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea ʻoku nau ako ʻi honau fāmilí ke ʻofa mo falala ki Heʻenau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

Tautapa ki he Toʻu Tupú

Ka ko ʻeku tautapa he ʻaho ní, ʻoku fai ia maʻá e fānau, toʻu tupu mo e kakai lalahi kei talavou ʻe lau kilu ʻoku ʻikai omi mei ha ʻapi pehení, mei ha ngaahi fāmili ʻoku ui ko e fāmili “fōtunga haohaoá.” ʻOku ʻikai ngata pē heʻeku lea fekauʻaki mo e toʻu tupu kuo nau aʻusia e maté, vete-malí, pe hōloa e tui ʻenau mātuʻá, ka ʻoku kau ai mo e kau talavou mo e kau finemui ʻe lau kilu mei he funga ʻo e māmaní ʻoku nau tali e ongoongoleleí ka ʻoku ʻikai ha tamai pe faʻē ke omi mo kinautolu ki he lotú pe Siasí.4

ʻOku hū mai ʻa e Kāingalotu kei talavoú ni ki he Siasí mo ha tui lahi. ʻOku nau ʻamanaki ke faʻu ha fāmili lelei ʻi heʻenau moʻuí ʻi he kahaʻú.5 Te nau hoko ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻetau kau ngāue fakafaifekaú, kakai lalahi kei talavou angatonú, pea mo kinautolu ʻoku tūʻulutui he ʻōlitá ke kamata honau fāmilí.

Ke Ongoʻingofua Ange

Te tau hokohoko atu hono akoʻi e sīpinga ʻa e ʻEikí ki he ngaahi fāmilí, ka koeʻuhí ʻoku laui miliona he taimí ni hotau kāingalotú kae pehē ki he kehekehe ʻetau fānau ʻi he Siasí, ʻe fie maʻu ke tau toe fakaʻatuʻi mo ongoʻingofua ange. ʻOku ʻi ai e ngaahi taimi ʻoku fuʻu makehe ʻaupito ai hotau anga fakafonuá mo e lea faka-Siasí. He ʻikai tuku hono hivaʻi ʻe he fānau Palaimelí e “Ko e Fāmilí ke Taʻengatá,”6 ka ʻi heʻenau hivaʻi e, “Fiefia he foki ʻa Tetí, foki ki ʻapí”7 pe “taki ʻe he mātuʻá e halá,”8 ʻoku ʻikai hiva kotoa e fānaú ʻo kau ki honau fāmilí.

Naʻe vahevahe mai ʻe homau kaungāmeʻa ko Petí ha aʻusia ʻi he lotú he taimi naʻe kei aʻu 10 aí. Naʻá ne pehē: “Naʻe fai ʻe heʻemau faiakó ha lēsoni fekauʻaki mo e mali temipalé. Naʻá ne fehuʻi fakapatonu mai, ‘ʻE Peti, naʻe ʻikai mali hoʻo mātuʻá he temipalé, ko ia?’ Naʻe ʻosi ʻilo ʻe [heʻeku faiakó mo e toenga ʻo e kalasí] ʻa e talí.” Ne hoko atu e lēsoni ʻa e faiakó, kae tailiili ʻa Peti ki hano toe ʻai mai ha meʻa. Naʻe pehē ʻe Peti, “Ne lahi ha ngaahi pō ne u tangi ai. ʻI he taimi naʻá ku mahaki mafu ai ʻi ha ʻosi e taʻu ʻe ua mei ai, naʻá ku pehē te u mate, ʻi heʻeku fakakaukau te u toko taha pē ʻo taʻengata.”

Naʻe maʻulotu tokotaha pē hoku kaungāmeʻa ko Leifí. Naʻe tuʻo taha hano kole ange ke ne fai ha kiʻi lea nounou he Palaimelí. Naʻe ʻikai haʻane faʻē pe tamai ʻi he lotú ke tuʻu ʻi hono tafaʻakí mo tokoni kiate ia kapau ʻe ngalo e meʻa ke ne lea ʻakí. Naʻe ilifia ʻaupito ʻa Leifi. Naʻá ne liʻaki lotu leva ʻi ha ngaahi māhina telia naʻá ne fai ha meʻa ke ne mā ai.

“Pea ui ʻe Sīsū ha tamasiʻi siʻi ke ʻaluange kiate ia, ʻo ne tuku ia ki honau haʻohaʻongá …

“Pea [folofola] ko ia te ne maʻu ha tamasiʻi siʻi pehē ʻi hoku hingoá, ʻokú ne maʻu au.”9

Loto Tuí mo e Ngaahi Meʻafoaki Fakalaumālié

ʻOku tāpuakiʻi e fānau mo e toʻu tupu ko ʻení ʻaki ha loto tui mo ha ngaahi meʻafoaki fakalaumālie. Ne talamai ʻe Leifi kiate au, “Naʻá ku ʻiloʻi loto ʻi heʻeku fakakaukaú ko e ʻOtuá ʻa ʻeku Tamaí pea naʻá Ne ʻafioʻi mo ʻofaʻi au.”

Naʻe pehē ʻe homa kaungāmeʻa ko Veloniká, “ʻI heʻeku ʻilo ko ia e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo ako e Tohi ʻa Molomoná, naʻe hangē ia haʻaku manatuʻi ha meʻa naʻá ku ʻosi ʻilo ka kuo ngaló.

ʻOku haʻu homa kaungāmeʻa ko Sūliká mei ʻAlekiliti, Palāsila. Neongo naʻe ʻikai lotu hono fāmilí, ka ʻi hono taʻu 12, ne kamata lau ʻe Sūlika e Tohi Tapú mo ʻalu ki he ngaahi siasi fakalotofonuá, ʻo feinga ke ʻilo lahi ange ki he ʻOtuá. Naʻá ne ako mo e ongo faifekaú, maʻu ha fakamoʻoni, pea papitaiso, ka ne ʻikai fuʻu loto ki ai ʻene ongomātuʻá. Naʻe talamai ʻe Sūlika: “Lolotonga e ngaahi lēsoní, ne fakaʻaliʻali mai ha tā ʻo e Temipale Sōlekí pea fakamatala mai kau ki he ngaahi ouau silá. Talu mei ai, mo ʻeku maʻu e holi ke ʻi ai ha ʻaho te u hū ai ki he fale ʻo e ʻEikí mo ʻi ai haku fāmili taʻengata.

Neongo ʻe ʻikai lelei ha tūkunga ʻo ha fānau ʻi he māmaní, ka ʻoku haohaoa ʻa hono DNA fakalaumālié he ko e foha pe ʻofefine moʻoni ia ʻo e ʻOtuá

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “Tokoni ke mahino ki he fānau ʻa e ʻOtuá ʻa e meʻa ʻoku moʻoni mo mahuʻinga ʻi he moʻui ní. Tokoniʻi kinautolu ke fakatupulaki e mālohi ke fili e vaaʻihala te ne maluʻi ai kinautolu ʻi ha hala ki he moʻui taʻengatá.”10 Tau tokoni mo ʻofa lahi ange. ʻOku fie maʻu ʻe he toʻu tupu ko iá hotau taimí mo ʻetau fakamoʻoní.

Naʻe fakalea mai ʻa Pelenitoni, ʻa ia naʻe kau ki he Siasí ʻi Kololato ʻi he ako māʻolungá, kau kiate kinautolu naʻe tokoni ange kimuʻa pea mo e ʻosi ʻene papitaisó. Naʻá ne pehē: “Naʻá ku ʻi he ʻapi ʻo ha ngaahi fāmili naʻa nau moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Naʻá ne fakaʻaliʻali mai ha tuʻunga naʻá ku ongoʻi te u lava ʻo ʻai ʻi hoku fāmilí.

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Velonika ʻi Netaleni, pea ako fakataha mo ʻema taʻahine ko Kilisitení ʻi he taimi ne mau nofo ai ʻi Siamané. Naʻe pehē ʻe Velonika: “Naʻe ʻi ai ha maama ʻi he fānau ako Siasí. Ne u ʻiloʻi ko e maama ko iá ne maʻu ia mei heʻenau tui kia Sīsū Kalaisí mo moʻui ʻaki ʻEne ngaahi akonakí.”

Naʻe papitaiso hoku kaungāmeʻa ko Mākisí ʻi hono taʻu valú. Naʻe ʻikai ke kau ʻene tamaí ki ha faʻahinga siasi, pea ne lava pē ʻa Mākisi ke ʻalu ki he lotú pe liʻaki lotu.

ʻI hono taʻu hongofulu tupú, hili ha ngaahi māhina ʻo ʻene liʻaki lotú, naʻe ongoʻi ʻe Mākisi ne fie maʻu ke foki ki he lotú ko ia naʻá ne fakapapauʻi ha Sāpate ʻe taha ke foki. Ka ʻi heʻene aʻu atu ki he matapā ʻo e ʻapisiasí; ne kiʻi manavasiʻi pea toe vaivai ʻene fakakaukaú.

Naʻe tuʻu ʻi he matapaá ʻa e pīsope foʻoú. Naʻe ʻikai ke maheni ʻa Mākisi mo ia, pea naʻá ne fakapapauʻi naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe he Pīsopé ʻa Mākisi. ʻI he ofi atu ʻa Mākisí, ne malimali e pīsopé, pea ala mai hono nimá mo pehē ange, “Mākisi meʻa fakafiefia ke sio kiate koe!”

Naʻe pehē ʻe Mākisi, “ʻI heʻene lea ʻaki e ngaahi lea ko iá, ne u ongoʻi loto māfana mo ʻiloʻi ne u fai e meʻa totonú.”11

ʻE lava ke tokoni hono ʻiloʻi e hingoa ʻo ha tahá.

“Pea [naʻe fekau] ʻe [Sīsū] ke ʻomi ʻenau fānau īkí [kiate ia].

“Pea … naʻá ne fua hake [ʻa kinautolu], takitaha, ʻo ne tāpuakiʻi ʻa kinautolu, mo hūfakiʻi ʻa kinautolu ki he Tamaí.

“Pea hili ʻene fai ʻení naʻá ne toe tangi.”12

Toʻu Tupu ʻOku Teʻeki Papitaisó

ʻOku tatali ha toʻu tupu tokolahi ʻoku nau ʻofa ʻi he ongoongoleleí, ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ke toki papitaiso ka fakangofua ʻe heʻenau mātuʻá.

Naʻe vete ʻa e ongomātuʻa ʻa ʻEmelií ʻoku kei siʻi, pea naʻe ʻikai ke ne maʻu ha ngofua ke papitaiso kae ʻoua kuo taʻu 15. ʻOku talanoa fiefia homau kaungāmeʻa ko ʻEmelií ʻo kau ki ha taki ʻi he Kau Finemuí “naʻá ne tokoniʻi mo fakamālohia [ʻene] fakamoʻoní.”13

Ko Koliteni mo Pelesitoní ko ha ongo toʻu tupu taʻu hongofulu tupu ʻokú na nofo ʻi ʻIutā. Kuo vete ʻena ongomātuʻá, pea ʻoku teʻeki ai ke na maʻu ha ngofua ke papitaiso. Neongo he ʻikai ke na lava ʻo tufa ʻa e sākalamēnití, ka ʻokú na ʻomi ʻa e maá he uike kotoa. Pea neongo he ʻikai ke na lava ʻo hū ki he temipalé ke papitaiso mo e toʻu tupú ʻi he ʻalu honau uōtí ki he temipalé, ka ʻoku kumi ʻe he ongo tautehiná ni ha ngaahi hingoa fakafāmili ʻi he senitā hisitōlia fakafāmilí. Ko e ivi tākiekina lelei taha ʻi hono tokoniʻi ʻo e toʻu tupú ke nau ongoʻi ʻoku nau kaú, ko e toʻu tupu angatonu kehé.

ʻEletā Siosefa Sengupā

Te u fakaʻosi ʻaki ha sīpinga ʻo haʻaku kaungāmeʻa foʻou, ko ha taha naʻa mau fetaulaki ʻi he ngaahi uike siʻi kuo hilí, lolotonga ʻema ʻaʻahi ki he Misiona Semipia Lusaká.

ʻĪmisi
Joseph Ssengooba as a young boy

Ko e haʻu ʻa ʻEletā Siosefa Sengupá mei ʻIukanitā. Naʻe mate ʻene tamaí ʻoku kei taʻu fitu. Naʻe siʻi moʻui ʻiate ia pē ʻi hono taʻu hivá, ʻi he ʻikai lava ʻene fineʻeikí mo e kāingá ʻo tauhi ia. Naʻá ne fetaulaki mo e ongo faifekaú ʻi hono taʻu 12 pea papitaiso.

Ne fakamatala ʻa Siosefa ki hono ʻaho ʻuluaki ʻi he lotú: “Hili e houalotu sākalamēnití, ne u fakakaukau kuo taimi ke u foki ki ʻapi, ka ne fakafeʻiloaki au ʻe he ongo faifekaú kia Siosiua Valusimi. Ne talamai ʻe Siosiua te ne hoko ko haʻaku kaungāmeʻa, peá ne ʻomai ha Tohi Hiva ʻa e Fānaú ke ʻoua naʻá ku ʻalu taʻe toʻotoʻo ha meʻa. Naʻe fokotuʻu ʻe Siosiua ʻi he Palaimelí ha sea ʻe taha ʻi hono tafaʻakí. Naʻe fakaafeʻi au ʻe he palesiteni ʻo e Palaimelí kimuʻa peá ne kole ki he Palaimelí kotoa ke nau hiva maʻaku ʻa e ʻFānau Au ʻa e ʻOtuá.ʻ Naʻá ku ongoʻi mātuʻaki mahuʻinga.”

Naʻe ʻave ʻe he palesiteni fakakoló ʻa Siosefa ki he fāmili Piea Mūngosá, pea hoko ia ko hono ʻapi ʻi he taʻu ʻe fā hono hokó.

ʻĪmisi
EldersJoshua Walusimbi and Joseph Ssengooba

Hili ha taʻu ʻe valu mei ai, ʻi he kamata e ngāue fakafaifekau ʻa ʻEletā Siosefa Sengupá, naʻá ne ʻohovale ko hono hoa takí ko ʻEletā Siosiua Valusimi, ʻa e tamasiʻi naʻá ne ʻai ke ne ongoʻi lata ʻi hono ʻuluaki ʻaho he Palaimelí. Pea ko ʻene palesiteni fakamisioná? Ko Palesiteni Leifi ʻĒlikisoni, ko e kiʻi tamasiʻi naʻe liʻaki Palaimeli koeʻuhí ko ʻene ilifia ke fai ha malangá. ʻOku ʻofa e ʻOtuá Heʻene fānaú.

ʻĪmisi
Elder Joseph Ssengooba and President Leif Erickson
ʻĪmisi
Elder Andersen in Democratic Republic of the Congo

Naʻe Lele Mai ʻa e Fānaú

Ko e taimi naʻá ku ʻi ʻAfilika ai mo Kefi ʻi he ngaahi uike siʻi kuohilí, naʻá ma ʻaʻahi ki Musi-Mai, ʻi he Lepāpulika Fakatemokalati ʻo Kongokoú. Koeʻuhí naʻe ʻikai lahi feʻunga ʻa e falelotú ki he kau mēmipa ʻe toko 2,000, ne mau fakataha pē ʻi tuʻa ʻi ha fuʻu lalo tapoleni ne teketeke ʻaki ha ʻū pou kofe. ʻI he kamata ʻa e fakatahá, naʻá ma lava ʻo fakatokangaʻi ha fānau tokolahi naʻa nau siofi kimaua, mo piki ki he ʻakau ʻi tuʻa he ʻā ukamea naʻá ne ʻātakaiʻi ʻa e ʻapí. Ne fanafana leʻo siʻi mai ʻa Kefi, “Nila, ʻokú ke pehē te ke fie fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau hū mai?” Ne u lue atu kia Palesiteni Kalonisi, ko e Palesiteni Fakavahefonuá ʻo kole ki ai ke fakaafeʻi mai e fānau he tuʻa ʻo e ʻaá ke nau hū mai.

ʻĪmisi
Children outside fence
ʻĪmisi
Children invited to come inside

Ne u ʻohovale, ʻi he fakaafe ʻa Palesiteni Kalonisií, ne ʻikai ngata he omi ʻa e fānaú ka naʻa nau lele mai—ne nau toko 50 nai, pe toko 100 mahalo—ne vala mahaehae e niʻihi mo hala sū ka naʻa nau malimali fakaʻofoʻofa mo loto vēkeveke.

Naʻe ongo moʻoni kiate au e meʻá ni peá u fakataipe ia ki he fie maʻu ke tau ala atu ki he toʻu tupu ʻoku ongoʻi tuēnoa, liʻekina, pe ʻoku hē atu ki he tuʻa ʻaá. Tau fakakaukau kiate kinautolu, tau talitali lelei kinautolu, puke mai kinautolu, pea tau fai e meʻa kotoa ʻoku tau lavá ke fakamālohia ʻenau ʻofa ki he Fakamoʻuí. Naʻe folofola ʻa Sīsū “Ko ia te ne maʻu ha tamasiʻi siʻi pehē ʻi hoku hingoá, ʻokú ne maʻu au.”14 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Mātiu 9:14.

  2. Vakai, “Family Structure,” Child Trends DataBank (Dec. 2015), appendix 1, page 9, childtrends.org/databank.

  3. “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo Ki he Māmaní,” Liahona, Nōvema 2010, 129; palakalafi 7 mo e 6.

  4. ʻOku ou fie fakamālōʻiaʻi e ngaahi faʻē angatonu ʻe lauiafe, ko ha tokolahi ko ha faʻē tāutaha, ʻoku nau fakahoko lototoʻa honau tefitoʻi fatongia ke fakamālohia fakalaumālie ʻenau fānaú. Ne fakamatala homau kaungāmeʻa ko Seli mei Kānatá ʻo kau ki heʻene faʻeé:

    “Naʻe tukituki ha kau faifekau he matapā ʻeku ongomātuʻá ʻi ha taʻu ʻe nima kimuʻa pea toki fanauʻi aú. Naʻe fanongo ʻeku ongomātuʻá ki ha ngaahi lēsoni pea ʻikai toe mahuʻingaʻia ai ʻeku tamaí ʻaʻaku. Naʻe hoko hoko atu pē fanongo ʻeku faʻeé ki he ngaahi lēsoní peá ne loto leva ke papitaiso. Ne feʻunga mo ha taʻu ʻe nima e fononga ʻeku faʻeé ki he lotú ko ha taha taʻesiasi, ka naʻá ne papitaiso hili ha māhina ʻe tolu mei hono fanauʻi aú.

    “ʻOku ʻikai ko ʻeku faʻeé ko ha fefine naʻe ʻilonga pe fua ha ngaahi tuʻunga fakatakimuʻa ʻiloa. Ko ha fefine anga fakatōkilalo, angalelei mo fakamoʻoni mālohi, … pea naʻá ne moʻuiʻaki he ʻaho kotoa pē ʻa e meʻa naʻe tui ki aí. Kuo hanga maʻu pē ʻe he sīpinga fakalongolongo mo fakatōkilalo ko iá ʻo pukepuke au ke u vāofi mo e ʻEikí pea mo e Siasí.”

  5. Naʻe talamai ʻe homa kaugāmeʻa ko Lanitaló: “Ne akonekina au pea u ʻiloʻi ko ha foha au ʻo ha mātuʻa fakalangi pea ne u ʻilo hoku tupuʻanga mo e natula moʻoní pea ne u ʻamanaki lelei ai ke ʻoua naʻá ku muimui ʻi he hala tatau mo ʻeku ongomātuʻá, neongo ʻoku ʻofa ʻiate kinauá. Ne u falala ki he meʻa ne akoʻi mai ʻi he Palaimelí, Lautohi Faka-Sāpaté mo e Kau Talavoú pea mo ha kau faiako kehe. Ne u vakai ʻi hoku uōtí mo hoku kāingá, ko ha ngaahi sīpinga ʻo e faivelengá, mo e fāmili fiefiá pea ne u falala ki he Tamai Hēvani, peá kapau te u faivelenga ai pē, te Ne tokoni ke maʻu ia.”

  6. “Families Can Be Together Forever,” Children’s Songbook, 188.

  7. “Daddy’s Homecoming,” Children’s Songbook, 210.

  8. “Love Is Spoken Here,” Children’s Songbook, 190–91.

  9. Mātiu 18:2, 5.

  10. Thomas S. Monson, “What Have I Done for Someone Today?” Liahona, Nov. 2016, 6.

  11. Vakai, Max H. Molgard, Inviting the Spirit into Our Lives (1993), 99.

  12. 3 Nīfai 17:11, 21–22.

  13. Neongo naʻe ʻikai mālohi e mātuʻa ʻa ʻEmelií, ka naʻá ne lea ʻofa ki heʻene ngaahi kuí, faʻētangatá mo e mehikitangá mo ha niʻihi kehe ne nau “fetongi” ʻene ongomātuʻá. ʻI haʻane lea kau ki ha taki ʻo e Kau Finemuí ʻi Misikeni, naʻá ne pehē ai: “Kuo lalahi ʻena fānaú pea naʻá ne ʻai ke ongoʻi ʻe he talavou mo e finemui kotoa pē ʻoku nau hangē hano ʻofefiné. … Naʻe lava ʻe heʻene malimalí ʻo fakalelu ho lotó ʻi ha ngaahi ʻaho faingataʻa. … Ne u fokotuʻu ko haʻaku taumuʻa ke muimui ki heʻene takí pea hoko ko ha Sister Molnar ki he fānau ʻe ongoʻi ‘faikehe,’ ‘tuēnoa,’ pe ‘liʻekiná.’”

  14. Mātiu 18:5.