2010–2019
“Te u Fokotuʻu Hake Ha Tangata Kikite Mahuʻinga”
ʻOkatopa 2016


“Te u Fokotuʻu Hake Ha Tangata Kikite Mahuʻinga”

Ne fakangatangata pē ʻetau fetuʻutaki mo e langí, ka koeʻuhí ko ha palōfita ʻa Siosefa—kuo tau maʻu kotoa ai e ngaahi tāpuaki ʻo ʻitānití.

ʻI he fuofua hā ʻa Molonai kia Siosefa Sāmitá, naʻá ne fakatokanga kia Siosefa “ʻe ʻiloa ʻa [hono] hingoá ʻi he leleí mo e koví ʻi he ngaahi puleʻangá.”1 Kuo tau mamata tonu ki hono fakahoko ʻo e kikite ko iá. ʻI he tau he vahaʻa ʻo e leleí mo e koví, naʻe fakatou ueʻi fakalaumālie ʻe he Ongoongolelei kuo toe fakafoki mai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e kakai tui ne muimui kiate iá mo fakaʻitaʻi e kau fakafepaki ne nau tauʻi mālohi ʻa Siosefá mo hono fokotuʻu ʻo Saioné. ʻOku ʻikai ke foʻou e tau ko ʻení. Ne kamata ia he hili pē ʻa e ʻalu ʻa Siosefa ki he Vao ʻAkau Tapú pea hokohoko atu he ʻahó ni pea lahi ʻene ʻasí he ʻinitanetí.

Naʻe fakahā fakafoʻituitui ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita:

”ʻE ʻeke ʻe he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní ki ho hingoá, pea ʻe manukiʻi koe ʻe he kau valé, pea ʻe tauʻi koe ʻe heli;

“Ka ʻe kumi maʻu ai pē ʻe he loto-maʻá, pea mo e potó, pea mo e anga-fakaʻeiʻeikí, pea mo e angamaʻá, ki he akonaki, mo e mafai, mo e ngaahi tāpuaki mei ho nimá.”2

ʻOku ou fai atu ʻeku fakamoʻoní he ʻahó ni kiate kinautolu kotoa ʻoku fekumi ke maheni lelei ange mo e misiona toputapu ʻo e Palōfita ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ʻa ia ko Siosefa Sāmita ko e Siʻí.

ʻOku ʻikai ke fie maʻu ke tau manavasiʻi ʻi hono fakamoʻoniʻi e misiona ʻo Siosefá ko ha palōfita, tangata kikite, mo ha tangata maʻu fakahā, he naʻe ngāue maʻu pē ʻa e ʻEikí ʻi he kau palōfitá.3 ʻOku lahi ange ʻetau ʻilo ki heʻetau Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, koeʻuhi ko e ngaahi moʻoni naʻe toe fakafoki mai ʻia Siosefa Sāmitá. ʻOku tau ʻilo Hona anga faka-ʻOtuá, ʻEna fekāingaʻakí, mo e palani lahi ʻo e huhuʻí ʻoku malava ai ke tau toe foki ki Hona ʻaó.

Naʻe lea ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻo kau kia Siosefa: “Naʻe ʻosi tuʻutuʻuni pē ʻi he fakataha alēlea ʻi he langí, kimuʻa pea toki ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní, ʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko e tangata ʻi he kuonga fakaʻosi ʻo māmaní ke ne ʻomi e folofola ʻa e ʻOtuá ki he kakaí, pea ke ne maʻu ʻa hono kakato ʻo e ngaahi kī mo e mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Naʻe ʻafioʻi ia ʻe he ʻEikí … [he ko ia] naʻe tomuʻa fakanofo ʻi he langí ke ne pule ʻi he kuonga fakaʻosí ni.”4

ʻI he teuteu ki he ngāue maʻongoʻongá ni, ne fanauʻi ai ʻa Siosefa ki ha fāmili lelei ne nau foua e ngaahi haʻahaʻa mo e faingataʻa lahi ʻo e moʻuí. ʻI he fakaʻau ke matuʻotuʻa ʻa Siosefá, ko ʻene ongo ki he ʻOtuá ne “fuʻu ongo mo faʻa fakamamahi,”5 ka naʻá ne puputuʻu he ngaahi fakakaukau fakalotu ne fepakipaki hono akoʻi ʻe he kau faifekau ʻi hono ʻahó. Ko meʻa mālié he naʻe ʻikai taʻofi ʻe he ngaahi fehuʻi ʻa e talavou ko Siosefá ʻene ngāue ʻo fakatatau ki heʻene tuí. Naʻá ne fekumi ke maʻu ha tali mei he Tohi Tapú ʻo maʻu ai e faleʻi ko ʻení: “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia.”6

Naʻe pehē ʻe Siosefa: “Naʻe teʻeki ai hū mamafa ha potufolofola ki ha loto ʻo ha tangata ʻo lahi ange ʻi he mālohi naʻe hū ʻaki ʻe he meʻá ni ki hoku lotó ʻi he taimi ko ʻení. Naʻe hangē naʻe hū ia ʻaki ʻa e fuʻu mālohi lahi ki he ongo kotoa pē ʻo hoku lotó. Naʻá ku toutou fifili ki ai.”7

Naʻe ngāue ʻa Siosefa ki he ngaahi ongo fakalaumālie ko ʻení ʻaki ha tui faingofua. Naʻá ne maʻu ha feituʻu maomaonganoa ʻo tūʻulutui hifo “mo kamata ke fakahā hake [ai] ʻa e ngaahi holi ʻo hoku lotú ki he ʻOtuá.”8 ʻOku ʻi ai ha mālohi lahi he fakamatala ʻa Siosefa ki he meʻa ne hokó:

“Naʻá ku mamata ki ha pou maama feʻunga tonu mo hoku ʻulú, naʻe lahi ange hono ngingilá ʻi he laʻaá, ʻa ia naʻe maliu māmālie hifo kae ʻoua kuo tō ia kiate au.

“… ʻI he nofo mai ʻa e māmá ʻiate aú, naʻá ku sio ki he Tangata ʻe toko ua, ʻa ia ko hona ngingilá mo e nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi, ʻokú na tuʻu mai ʻi ʻolunga ʻiate au ʻi he ʻataá. Naʻe folofola mai ʻa e toko taha kiate au, ʻo ne ui au ʻaki hoku hingoá ʻo ne tuhu ki he toko tahá ʻo pehē—Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻEni. Fanongo kiate Ia!9

Naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá pea mo Sīsū Kalaisi ko e Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻo e māmaní. Ko e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Mai ʻeni ʻa Siosefá. ʻI he ngaahi taʻu ne hokó, ne liliu ʻe Siosefa e Tohi ʻa Molomoná ʻaki e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá. Ne tokolahi mo ha kau talafekau fakalangi kehe ne nau ʻaʻahi kiate ia, ʻo fakafoki mai e ngaahi moʻoni mo e mafai kuo laui senituli ʻene molé. Ne fakaava ʻe he ngaahi fetuʻutaki fakalangi ko ʻeni kia Siosefa Sāmitá e ngaahi matapā ʻo e langí mo e ngaahi nāunau ʻo ʻitānití ke tau mamata ki ai. ʻOku hoko e moʻui ʻa Siosefá ko ha fakamoʻoni, kapau ʻoku ʻi ai ha tau taha ʻoku masiva he potó, te tau lava ke kole ki he ʻOtuá ʻi he tui pea ʻe maʻu e talí—mahalo pē mei ha kau talafekau fakalangi ka ko e lahi tahá mei he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku lea kiate kitautolu ʻi ha ngaahi fakakaukau mo ha ongo ne ueʻi fakalaumālie.10 Te tau lava ke “ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē” ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.”11

ʻOku maʻu ʻe hatau tokolahi ha fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá he kamata ʻetau lau e Tohi ʻa Molomoná. Ne u fuofua lau e Tohi ʻa Molomona ʻo ʻosi, heʻeku hoko ko ha tamasiʻi ako semineli pongipongí. ʻI heʻeku fakakaukau fakatamasiʻí ne u loto ke lau e tohí ʻo hangē pē ko Siosefa Sāmita au, ko e fuofua taimi ia ke u ʻilo ai e ngaahi moʻoni ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Ne fuʻu ʻaonga ia ki heʻeku moʻuí pea ʻoku kei pehē pē e anga ʻeku lau e Tohi ʻa Molomoná. ʻI heʻeku fai iá ʻoku lahi ange ai ʻeku houngaʻia ki he Palōfita ko Siosefá mo e ngaahi moʻoni ne toe fakafoki mai ʻi he tohi mahuʻinga ko ʻení.

Hangē ko ʻení, fakakaukau ki he ongo ʻa Siosefa heʻene liliu e ngaahi konga fekauʻaki mo e papitaiso ki hono fakamolemoleʻi ʻo e angahalá. Ne fekauʻi ʻa Siosefa ke ʻoua naʻa kau ki ha taha ʻo e ngaahi siasí, ka naʻe ʻi ai ʻene ngaahi fehuʻi kau ki he ouau fakahaofi ko ʻení. Ne tataki ia ʻe he fehuʻi ko iá ke lotu, pea mei he lotu ko iá ne ʻaʻahi mai ai ʻa Sione Papitaiso, ʻo fakafoki mai e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e mafai ke fai papitaisó.12

Fakakaukau angé ki he ongo ne maʻu ʻe Siosefa ʻi heʻene fuofua ʻilo ne ʻaʻahi ʻa Sīsū Kalaisi ki he kakai ʻo e Hemisifia Hihifó—ʻo Ne akoʻi kinautolu, lotua kinautolu, fakamoʻui ʻenau kau mahakí, tāpuekina ʻenau fānaú, foaki ange e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea fakahoko mo e sākalamēnití maʻanautolu.13 Mahalo ne ʻikai ke fakatokangaʻi ia ʻe Siosefa he taimi ko iá, ka ko e meʻa naʻá ne ako ʻo kau ki he ngaahi ouaú mo hono fokotuʻu ʻo e Siasi kimuʻa ʻo Kalaisí, naʻe teuteuʻi ai ia kimui ke tokoni ki he ʻEikí ki hono toe fakafoki mai e Siasi tatau ko iá ki he māmaní.

Lolotonga hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ne tengihia ʻe Siosefa mo hono uaifi ko ʻEmá e mālōlō hona foha kei valevalé. Ne tala ʻe he kau faifekau ʻo e ʻaho ko iá ʻoku malaʻia ʻo taʻengata e fānau ʻoku mate teʻeki ai ke papitaisó. Fakakaukau ki he ongo ne maʻu ʻe Siosefa heʻene liliu e ngaahi lea ko ʻeni ʻa e palōfita ko Molomoná: ʻOku “ʻikai fie maʻu ʻe heʻenau fānau īkí ke fakatomala, pe papitaiso. … [He] ʻoku moʻui ʻa e fānau īkí ʻia Kalaisi, talu mei he fokotuʻu ʻo e māmaní.”14

Mahalo ko e konga fakaofo taha ʻi he Tohi ʻa Molomoná ki he talavou ko Siosefá ʻe maʻu ia he vahe tolu ʻo e 2 Nīfaí. ʻOku ʻi he vahe ko ʻení ha kikite fuoloa kau ki ha “tangata kikite mahuʻinga“ ʻa ia ʻe fokotuʻu hake ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní—ko ha tangata kikite ko Siosefa, ʻo hingoa tatau mo ʻene tamaí. Ko e palōfita ko ʻeni ʻi he kahaʻú ʻe “fakaʻapaʻapaʻi lahi“ pea te ne fai ha ngāue “mahuʻinga lahi“ ki hono kakaí. Te ne “lahi ʻo tatau mo Mōsese” pea te ne maʻu e mālohi ke ʻomi e folofola ʻa e ʻOtuá.15 Fakakaukau ki he ongo ʻa Siosefa Sāmitá ʻi heʻene ʻilo ko e kikite ʻeni ʻo kau kiate ia! Naʻe ʻikai ke ne liliu pē ha hisitōlia; ka naʻá ne liliu ha visione ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻa e fakaofo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí—mo e tokoni ʻa Siosefa ke fakahoko iá!

Ko e meimei taʻu ʻeni ʻe 200 he ʻahó ni, pea ʻoku faingofua ke tau sio ki hono fakahoko e kikite ko ʻení. ʻOku tau ʻilo e ngaahi meʻa lahi kuo fai ʻe Siosefa heʻene hoko ko e palōfita ʻa e ʻEikí. Manatuʻi ko e taimi ne liliu ai ʻe Siosefa e kikite ko ʻení, naʻá ne ʻosi fai pē ha fanga kiʻi meʻa ne kikiteʻi ʻe he kau palōfitá. Ko ha talavou kei siʻi ia ʻi hono taʻu 20. Ne teʻeki ai ke fokotuʻu e Siasí. Ne teʻeki ke ʻi ai ha ngaahi uooti pe kolo, hala he kau faifekau, pea ʻikai ha ngaahi temipale. Ne siʻisiʻi ha kakai ne fanongo ʻia Siosefa Sāmita, pea ko kinautolu ne nau ʻosi fanongo aí, ne nau fakafepakiʻi fefeka ia. Tau sio angé ki he ngāue maʻongoʻonga kuo fakahoko ʻe he ʻEikí ʻi he nima ʻo ʻEne tamaioʻeiki ko Siosefá, neongo e fakafepaki ne fai kiate iá. ʻIkai ko ha fakamoʻoni mālohi hono fakahoko e kikite ko ʻení ki he uiuiʻi fakapalōfita ʻo Siosefa Sāmitá?

Ka ʻi ai ha taha ʻoku veiveiua ʻene fakamoʻoni kia Siosefa Sāmitá pe faingataʻaʻia ʻi ha fakamatala loi, hala, pe taʻe moʻoni ki heʻene moʻuí mo e ngāué, ʻoku ou fakaafeʻi atu ke ke fakakaukau ki he ngaahi olá—mo e ngaahi tāpuaki lahi mei he misiona fakaofo ʻa e Palōfita ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongolelei, ʻa ia ko Siosefa Sāmita.

Koeʻuhí ko ha palōfita ʻa Siosefa, kuo ʻikai kei hoko e ngaahi fakahaá ia mo e kau palōfitá ko ha meʻa pē ʻo e kuohilí. ʻOku teʻeki ke ngata e ʻaho ʻo e “ngaahi meʻa maná”—visoné, fakamoʻuí, mo e tauhi mai ʻa e—kau ʻāngeló.16

Tuʻunga he hoko ʻa Siosefa ko ha palōfitá, ʻoku tau takitaha maʻu ai e mālohi mo e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, kau ai e papitaisó, meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo e sākalamēnití.

Tuʻunga he hoko ʻa Siosefa ko ha palōfitá, ʻoku tau maʻu ai e ngaahi tāpuaki mo e ouau ʻo e temipalé ʻokú ne haʻi ai kitautolu ki he ʻOtuá, mo tau hoko ai ko Hono kakai, pea fakahā mai kiate kitautolu e “mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá,” ke tau lava ai ʻi ha ʻaho “ʻo mamata ki he fofonga ʻo e ʻOtuá, ʻio ʻa e Tamaí, pea moʻui.”17

Tuʻunga he hoko ʻa Siosefa ko ha palōfitá, ʻoku tau ʻiloʻi ai ko e malí mo e fāmilí ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e palani ʻa e ʻOtuá ki heʻetau fiefiá. ʻOku tau ʻilo ʻe lava ke hokohoko atu ʻo taʻengata e ngaahi feohi fakafāmili feʻofoʻofaní koeʻuhi ko e ngaahi ouau mo e fuakava ʻo e temipalé.

Tuʻunga he hoko ʻa Siosefa ko ha palōfitá, ʻoku ʻikai fakangatangata ai ʻetau fetuʻutaki mo e langí—kuo tau maʻu kotoa ai e ngaahi tāpuaki ʻo ʻitānití. Te tau lava ke ʻilo ai ki he “ʻOtua moʻoni pē taha, mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia [kuó Ne] fekaú.”18 ʻE lava ke ʻatautolu e moʻui taʻengatá.

Ka ko hono mahuʻinga taha e hoko ʻa Siosefa ko ha palōfitá, ko ʻetau maʻu ko ia ha kau fakamoʻoni tokolahi, mo e ngaahi fakamoʻoni lahi ko e Kalaisí ʻa Sīsū ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá mo e Fakamoʻui ʻo e māmaní. ʻOku tau maʻu maʻu pē ha kau fakamoʻoni makehe kia Sīsū Kalaisi, kau ai ʻetau palōfita he ʻaho ní, ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni; mo e ongo tokoni ʻi he kau Palesitenisī ʻUluakí; mo e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku ou tānaki atu ʻeku fakamoʻoni angavaivai mo paú ki heʻenau fakamoʻoní. ʻOku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi pea ʻokú Ne tataki Hono Siasí. Ko Siosefa Sāmita ʻa e Palōfita ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. ʻOku toe ʻi māmani e lakanga fakataulaʻeikí mo e mafai ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou lotua ke tau fakahā taʻe ilifia ʻetau fakamoʻoni mo e houngaʻia koeʻuhí ko ha palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahā fakaofo ko ʻeni ʻa e ʻEikí, ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.