2010–2019
Ko ha Fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá
ʻOkatopa 2016


Ko ha Fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá

ʻI hoʻo faʻa lotua fakamātoato ha ngaahi faingamālie ke “tuʻu ai ko ha fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá,“ ʻe hoko mai e ngaahi faingamālie ko iá.

Ko e konga lahi e ngāue mahuʻinga ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai fakatokangaʻi ia ʻe he kakai ʻo e māmaní. Naʻe ʻomi ʻe he senituli hono ono kimuʻa ʻia Kalaisí, ha kau mataotao fakaʻatamai hangē ko Konifiusiasi ʻo Siainá mo Puta ʻo ʻInitia Hahaké, ka ko e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá naʻe ʻia Taniela ia, ʻa e palōfita naʻe nofo pōpula he lolotonga e pule ʻa e tuʻi Pāpilone ko Nepukanesá.

ʻI he puputuʻu ʻa Nepukanesa mei haʻane misi he poʻulí, naá ne tuʻutuʻuni ai ke fakahā ange ʻe heʻene kau faimaná mo e kau fie maná fakatouʻosi ʻa ʻene misí pea fakaʻuhingaʻi mo ʻene misí. Naʻe ʻikai foki ke nau lava ʻo fakahā ki he tuʻí ʻa e meʻa naʻe misi ki aí pea nau lāunga. “ʻOku ʻikai ha tangata ʻi māmani ʻoku mafai [ke fakahā ʻa e meʻá ni, pe ʻoku ʻi ai ha tuʻi kuo kole] ki ha ngaahi meʻa pehē.”1 Naʻe houhau ʻa e Tuʻi ko Nepukanesá ʻi he ʻikai ke nau lava ʻo fai iá, peá ne tuʻutuʻuni heʻene houhaú, ke tāmateʻi kotoa ʻene kau faifaleʻí.

Naʻe lotua ʻe Taniela, ko e taha ʻo e kau tangata poto ʻa e Tuʻí, ke maʻu “ʻa e ʻaloʻofa ʻa e … ʻOtuá … ʻi he meʻa fufuú ni.”2

Naʻe hoko ai ha mana. Naʻe fakahā kia Taniela e meʻalilo naʻe misi ki ai ʻa e Tuʻí.

Naʻe ʻave ʻa Taniela ki he ʻao ʻo e tuʻí. “ʻOkú ke faʻa fai ke fakahā kiate au ʻa e misi ʻa ia naʻá ku mamata aí mo hono ʻuhinga ʻo iá?”

Naʻe tali ange ʻe Tāniela:

“[He ʻikai lava] ʻe he kau tangata potó, mo e kau ʻasitalōnomá, pe ʻe he kau faimaná [ke fakahā atu hoʻo misí].  …

“Ka ʻoku ʻi ai ha ʻOtua ʻi he langí te [ne lava ʻo fakahā ʻa e ngaahi meʻá ni pea te Ne] fakahā ki … he tuʻi ko Nepukanesá ʻa ia ʻe hoko ʻi he ʻaho ʻamuí. …

Naʻe pehē ʻe Taniela, “ʻE fokotuʻu ʻe he ʻOtua ʻo e langí ha puleʻanga, [ko ha maka naʻe tā, taʻekau ai ha nima, ʻa ia ʻe hoko ko ha moʻunga te ne fakafonu ʻa e māmaní kotoa] ʻo ʻikai toe fakaʻauha … [ka ke] tuʻu maʻu ia ʻo taʻengata.

Naʻe pehē ʻe Taniela, “Ko e misí, ʻoku mahino pea ko hono ʻuhinga ʻo iá ʻoku maʻu.”3

ʻI hono fakamatalaʻi pea fakaʻuhingaʻi ʻene misí, naʻe folofola mahino e tuʻí, “Ko ho ʻOtuá ko e ʻOtua ia ʻo e ngaahi ʻotuá, mo e ʻEiki ʻo e ngaahi tuʻí.”4

Naʻe hoko mai he tokoni fakaofo ʻa e ʻOtuá kia Tanielá, e kahaʻu ne kikiteʻi ki heongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hono toe fakafoki mai ki māmaní, “ko ha puleʻanga … [te ne fakafonu] ʻa māmani kotoa … ʻe ʻikai ke teitei fakaʻauha … [ka ʻe] tuʻu ʻo lauikuonga.”

Hangē ko ia ne kikiteʻi ʻe Nīfaí, ʻe tokosiʻi e kau mēmipa ʻo e Siasí he ngaahi ʻaho kimui ní ʻe tokosiʻi, ka te nau ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa, pea ʻe ʻatā ʻa e mālohi mo e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he kakai kotoa pē te nau fie maʻu iá, ʻo fakafonu ʻa e māmaní hangē ko e kikiteʻi ʻe Tanielá.5

Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he 1831 ʻa e fakahā ko ʻení: “Kuo tuku mai ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá [mo e tānaki mai ʻo ʻIsileli mei he potu ʻe fā ʻo e māmaní] ki he tangatá, pea ʻe teka atu mei ai ʻa e ongoongoleleí ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e māmaní, ʻo hangē ko e teka atu ʻa e maka kuo tā mei he moʻungá, taʻekau ai ha nimá, kae ʻoua kuo fakafonu ʻe ia ʻa e māmaní kotoa pē.”6

Ko ha Fatongia ʻOku Tau ʻInasi Ai

Ko e tānaki ʻo ʻIsileleí, ko ha mana ia. ʻOku hangē ia ko ha fuʻu pāsolo ʻe fokotuʻutuʻu hono ngaahi kongá kimuʻa pea hoko e meʻa nāunauʻia ʻo e Hāʻele ʻAngaua Maí. Pau pē naʻe puputuʻu e Kāingalotu ʻo e kuonga muʻá ʻi he fekau ke nau ʻoatu e ongoongolelei kuo fakafoki maí ki māmani kotoá ʻo tatau mo ʻetau puputuʻu ʻi he fokotuʻuna ʻa e ngaahi meʻa ke faí. Ka naʻa nau kamata mei he toko taha mo e palopalema ʻe taha, ʻo kumi e founga totonu ke fakahoko ʻaki e ngāue fakalangí ni. Ne kamata māmālie ʻa e maka naʻe tā, taʻekau ai ha nimá, ke teka; mei he laungeaú ki he laumanó, pea ʻoku fokotuʻutuʻu e pāsolo ʻ oe ngāue lahi mo fakaofó ni ʻe ha Kāingalotu ʻe lauimiliona ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻĪmisi
An enormous puzzle

Ko e konga takitaha kitautolu ʻo e pāsoló, pea ʻoku tau takitaha tokoni ke fokotuʻu totonu ha ngaahi kongokonga mahuʻinga kehe. ʻOku fie maʻu koe ʻi he ngāue maʻongoʻongá ni. ʻOku mahino ʻeni ʻetau vakai atú. ʻOku tau lava ʻo sio ki he hoko atu ʻa e maná, pea mo e tataki kitautolu ʻe he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau fakakakato ʻa e toengá. Pea, “ʻe toki folofola ʻa Sihova Maʻongoʻonga, kuo lava ʻa e ngāué,”7 pea te Ne foki mai ʻi he fakaʻeiʻeiki mo e nāunau.

ʻĪmisi
Each of us is a piece of the puzzle

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi  S. Monisoni: “Ko e taimi ʻeni ke fakataha mai ai e kāingalotú mo e kau faifekaú, ke nau ngāue fakataha… ʻo ʻomi e ngaahi laumālié kiate Ia. … Te Ne tokoniʻi ʻetau ngāué kapau te tau ngāue ʻi he tui ke fakahoko ʻEne ngāué.”8

Kuo hilifaki ʻeni kiate kitautolu kātoa ʻa e fatongia ne fokotuʻu fakalangi ʻo meimei ki he uma pē ʻo e kau faifekau taimi kakató. ʻOku tau loto kotoa ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí, pea mo fakafetaʻi, ʻi he papitaiso ʻa e lauiafé he uike takitaha. Kae naʻa mo e tāpuaki fakaʻofoʻofá ni, ʻoku hanga heʻetau tokanga ki hotau kāingá mo ʻetau holi ke fakahōifua ki he ʻOtuá, ʻo ʻomi ha ongoʻi vivili ke vahevahe atu mo fakamālohia e puleʻanga ʻo e ʻOtuá he funga ʻo e māmaní.

Ko e Ngataʻanga ʻo e Ongoʻi Halaiá

Neongo te ke ala maʻu ha holi lahi ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí, kae mahalo he ʻikai ke ke fiefia he ola hoʻo feinga he kuohilí. Te ke ala ongoʻi hangē ko ha kaumeʻa naʻá ne pehē, “Kuó u ʻosi lea ki homau fāmilí mo e ngaahi kaumeʻá kau ki he Siasí, ka ko e tokosiʻi pē ne fie tokanga ki aí, pea kuó u fakaʻau ʻo momou lahi ange ʻi he taʻetali kotoa pē. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku totonu ke u ngāue lahi ange, ka ʻoku ʻikai ke u lava, pea ko e meʻa pē ʻoku ou ongoʻí ko ha loto halaia lahi fau.”

Tuku ke u vakai pe te u lava ʻo tokoni.

ʻOku ʻi ai ha fatongia mahuʻinga ʻo e ongoʻi halaiá ke ne fakaake kitautolu ki he liliu ke fakahokó, ka ʻoku ʻi ai pē ngataʻanga hono tokoniʻi kitautolu ʻe he ongoʻi halaiá.

ʻOku hangē ongoʻi halaiá ko ha puha ʻuhila ʻi ha meʻalele penisiní. Te ne fakamaama ʻa e meʻalelé, fakamoʻui e mīsiní, mo fakaulo ʻa e maama muʻá, ka he ʻikai ke ne ʻomi e pensini ki he fononga lōloa ʻoku teu faí. ʻOku ʻikai feʻunga ʻa e puha ʻuhilá ʻataʻatā pē. ʻOku ʻikai feʻunga mo e ongoʻi halaiá ia.

Te u fokotuʻu atu ke tuku hoʻo ongoʻi halaia ʻi ha tōnounou ʻokú ke pehē ʻokú ke maʻu ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí. Ka ke lotu hangē ko ʻAlamaá, ke maʻu ha faingamālie ke “tuʻu ko [ha fakamoʻoni] ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē … koeʻuhí ke huhuʻi [ha niʻihi kehe] ʻe he ʻOtuá, pea kau fakataha mo kinautolu ʻoku ʻo e ʻuluaki toetuʻú, [pea] maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”9 Ko ha ivi ʻeni ia ʻoku mālohi ange ʻi he ongoʻi halaiá.

ʻOku fakahoʻata mai ʻe he hoko ko ha fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē mo e feituʻu kotoa peé, ʻa e anga ʻo ʻetau moʻuí mo ʻetau leá.

Fakamatalaʻi tauʻatāina hoʻo tui kia Kalaisí. Ka ʻi ai ha faingamālie, lea ki Heʻene moʻuí, ʻEne ngaahi akonakí, mo ʻEne meʻafoaki taʻefakatataua ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Vahevahe ʻEne ngaahi moʻoni mahuʻinga mei he Tohi ʻa Molomoná. Kuó ne fai mai e talaʻofa ko ʻení: ““Pea ko ia ia … ʻe fakahā au ʻi he ʻao ʻo e kakaí, te u fakahā ia ʻi he ʻao ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langí.”10 ʻOku ou palōmesi atu kapau te ke faʻa lotua fakamātoato ʻa e faingamāIie ke “tuʻu ko ha fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá,” ʻe maʻu ʻa e ngaahi faingamālie ko iá, pea ko ia ʻoku kumia ha maama mo e poto lahi angé, ʻe foaki ia kiate koe. ʻE ʻave ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní hoʻo ngaahi leá ki he loto ʻo ha taha pea ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe fakahā ai koe ʻe he Fakamoʻuí ʻi he ʻao ʻo ʻEne Tamaí, ʻi hoʻo talangofua ki he ueʻi fakalaumālié.

Ko ha Ngāue Fakatokolahi

Ko ha ngāue fakatokolahi ʻa e ngāue fakalaumālie ko ia ʻo e tokoniʻi ha taha ke haʻu ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Fakaʻaongaʻi ʻa e kau faifekaú ʻi he vave taha te ke lavá, mo lotua ha tokoni fakalangi. Ka ke manatuʻi ʻoku ʻikai ke pule koe ki he taimi ʻo e ului ʻa ha taha.11

Naʻe ako fakafaitoʻo ʻa Kamala Peaseni mei he Motu Maulitasí, ʻi Potiei ʻi Falanisē, ʻi heʻemau fetaulaki ʻi Fēpueli 1991. Ne mau lotu fakafāmili ke mau lava ʻo vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo ha taha ʻoku fekumi ki he moʻoní, pea ne ma akoʻi ia ʻi homa ʻapí. Naʻá ku faingamālie ke papitaiso ia, ka naʻe ʻikai ko kimaua naʻe tokoni lahi taha ke kau mai ʻa Kamala ki he Siasí. Naʻe hoko ha ngaahi kaungāmeʻa, kau faifekau, pea mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí ko ha “kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá” ʻi hono fonua tupuʻá, pea ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻi Falanisē, ʻi he taimi totonu kia Kamalá, naʻá ne fili ai ke papitaiso. Hili ha taʻu ʻe 25 mei ai, kuo ʻākilotoa ia ʻe he ngaahi tāpuaki ʻo e fili ko iá, pea ʻoku ngāue fakafaifekau ʻene tamasiʻí ʻi Matakasikā.

ʻĪmisi
Kamla Persand and family

Kātaki ʻo ʻoua ʻe lau hoʻo feinga ke vahevahe e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí mo e niʻihi kehé ko ha sivi ke ke lava pe tō ai, ʻo makatuʻunga ho māká ʻi he tokoni ho kaungāmeʻá ki hoʻo ongó pe fakaafe ke talanoa mo e kau faifekaú.12 He ʻikai ke tau lava ʻo fakamāuʻi e ola ʻo ʻetau ngāué ʻaki hotau mata fakamatelié, pe te tau lava ʻo fakataimitēpileʻi. Ko e taimi ʻoku tau fevahevaheʻaki ai e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí, ko hotau māká maʻu pē ko e A+.

Kuo fakataputapui ʻe ha ngaahi puleʻanga ʻe niʻihi e ngāue ʻa ʻetau kau faifekaú, ʻo iku fakahaaʻi ai ʻe hotau kāingalotu fakaʻeiʻeikí ha lototoʻa lahi ange ʻi heʻenau hoko ko e “kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē mo e feituʻu kotoa peé.”

ʻOku faʻa faʻo maʻu pē ʻe Natesitā ʻo Mosikoú ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha puha meʻaʻofa fakataha mo ha lole lahi takatakai ai, ʻo ne foaki ki he niʻihi kehé. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou talaange kiate kinautolu, ko e meʻaʻofa fakafakaʻofoʻofa taha ʻeni te u lava ke foaki angé.”

Taimi nounou pē mei heʻene papi ʻi ʻIukuleiní, kuo maʻu ʻe Sivetilana ha ongo ke ne vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo ha tangata naʻe faʻa fetaulaki mo ia ʻi he pasí. Naʻá ne fehuʻi ange ʻi he hifo ʻa e tangatá he tauʻanga pasí, “Te ke fie ʻilo lahi ange ki he ʻOtuá?” Naʻe talaange ʻe he tangatá, “ʻIo.” Naʻe akoʻi ʻe he ongo faifekaú ʻa Vikitā pea papitaiso. Naʻá ne sila kimui mo Sivetilana ʻi he Temipale Falaipeeki Siamané.

Tokanga, he ʻe ala maʻu ho ngaahi tāpuakí ʻi ha ngaahi founga taʻeʻamanekina.

Naʻá ma fetaulaki mo Kefi mo Tieko Kōmesi mo hono fāmili fakaʻofoʻofá ʻi Sōleki Siti he taʻu ʻe fitu kuohilí. Naʻa nau ō ki ha ʻoupeni hausi ʻo e temipalé mo kimaua ka naʻe ʻikai ke na tali ʻema fakaafe ke na ako lahi ange ki he Siasí. Ne u maʻu ha telefoni fakaʻohovale meia Tieko ʻi Mē ʻo e taʻu ní. Ne hanga ʻe he ngaahi meʻa ne hoko heʻene moʻuí ʻo ueʻi ia ke ne lotu. Naʻá ne kumi ʻa e ongo faifekaú ʻiate ia pē, ako e ngaahi lēsoní, pea kuo mateuteu ke papitaiso. ʻI he ʻaho 11 ʻo Suné, naʻá ku hifo ai ki he vai ʻo e papitaisó mo hoku kaumeʻa mo e kaungā ākonga ko Tieko Kōmesí. Naʻe hoko ʻene uluí ʻi hono taimi pē ʻoʻona pea ne hoko ia ʻi he tokoni mo e poupou ʻa ha tokolahi naʻa nau fakafeohi kiate ia ko e “kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá.”

ʻĪmisi
Diego Gomez with group

Ko ha Fakaafe ki he Toʻu tupú

ʻOku ou fai ha fakaafe mo ha tukupā makehe ki hotau kau toʻu tupu fakaofo mo e kakai lalahi kei talavou he funga ʻo māmaní, ke nau hoko ko e “kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá.” ʻOku ʻataʻatā kinautolu ʻoku mou feohí ki he fehuʻi fakalaumālié. Manatuʻi ʻa e pāsoló? ʻOku ʻikai ke ke kamata halaʻatā pē ʻa e ngāué, ka ʻokú ke maʻu ʻa e tekinolosiá mo e mītia fetuʻutakí. ʻOku mau fie maʻu koe; ʻoku fie maʻu koe ʻe he ʻEikí ke ke kau lahi ange ʻi he ngāue maʻongoʻongá ni.

ʻĪmisi
Puzzle on mobile phone

Naʻe folofola e Fakamoʻuí, “Ko ia ke ʻalu ʻa kimoutolu, ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí, mo e ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní.”13

Naʻe ʻikai hokonoa pē hoʻo nofo ʻi ʻAfilika, ʻĒsia, ʻIulope, ʻAmelika Tokelau, Lotoloto, pe Tongá, ʻi he Pasifikí, pe ʻi ha toe potu ʻi he māmani ʻo e ʻOtuá, he kuo pau ke mafola e ongoongoleleí ki he “puleʻanga, faʻahinga, lea mo e kakai” kotoa pē.14

“ʻE fokotuʻu ʻe he ʻOtua ʻo e langí ha puleʻanga, [ko ha maka naʻe tā, taʻekau ai ha nima, kuo hoko ko ha moʻunga maʻongoʻonga te ne fakafonu ʻa e māmaní kotoa] ʻo ʻikai toe fakaʻauha … [ka ke] tuʻu maʻu ia ʻo taʻengata.

“… Ko e misí, ʻoku mahino pea ko hono ʻuhinga ʻo iá ʻoku maʻu.”15

Te u fakaʻosi ʻaki e lea mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: “Ui ki he ʻEikí, koeʻuhí ke ʻalu atu ʻa hono puleʻangá ʻi he funga ʻo e māmaní, koeʻuhí ke tali ia ʻe hono kakaí pea mateuteu ki he ngaahi ʻaho ʻe hoko maí, ʻa ia ʻe hāʻele hifo ai ʻa e Foha ʻo e Tangatá ʻi he langí, kuo kofu ia ʻaki ʻa e ngingila ʻo hono nāunaú, ke fetaulaki mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa ia kuo fokotuʻu ʻi he māmaní.”16 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Taniela 2:10.

  2. Taniela 2:18.

  3. Taniela 2:26–28, 44–45; vakai foki, veesi 34–35.

  4. Taniela 2:47.

  5. Vakai 1 Nīfai 14:12–14.

  6. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 65:2; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:11.

  7. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 465; vakai foki, Boyd K. Packer, “The Standard of Truth Has Been Erected,” Liahona, Nov. 2003, 27.

  8. Thomas S. Monson, “Talitali Lelei Kimoutolu ki he Konifelenisí, Liahona, Nov. 2013, 4.

  9. Mōssaia 18:9.

  10. Mātiu 10:32.

  11. Naʻá ku ʻi Sanitā Malia ʻi Palāsila ʻi he māhina nai ʻe taha kuohilí. Ne talamai ʻe Misa Sao Kalala naʻe maʻulotu ʻi ha taʻu ʻe ua ʻi heʻene kei talavoú, pea loto ke papitaiso, ka naʻe ʻikai fie fakangofua heʻene tamaí. Naʻá ne talaange ʻi ha ʻaho ʻe taha ki hono tuofāfiné, ne nau fakaʻamu tatau pē, ʻoku fie maʻu ke nau lotu ke fakamolū ʻe he ʻOtuá e loto ʻenau tamaí. Naʻa nau lotu pea nau ō ki he akó.

    ʻI heʻenau foki mai he ʻaho ko iá, naʻe fakaʻohovale, he naʻe haʻu e tokoua ʻenau tamaí mei ha kolo mamaʻo. Naʻe ʻi honau ʻapí ʻo talanoa mo ʻenau tamaí. ʻI he ʻi loki e tokoua ʻenau tamaí, naʻe toe kole ʻe he fānaú ki heʻenau tamaí pe ʻe lava ke nau papitaiso. Naʻe tuʻu atu e tokoua ʻenau tamaí ʻo hili hono nimá he uma hono tokoua siʻí mo pehē ange, “Lainolo, ʻoku moʻoni. Tuku ke nau papi.” Naʻe ʻikai ke nau ʻilo, ne ʻosi papitaiso e tokoua ʻo e tangataʻeikí ʻi ha ngaahi māhina siʻi kimuʻa.

    Naʻe ueʻi e tokoua ʻo e tangataʻeikí ke fononga mai ki he ʻapi hono tokouá, pea koeʻuhí naʻe tuʻu “ko ha fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá” he ʻaho ko iá, naʻe fakangofua ai hono ngaahi ʻilamutú ke nau papitaiso. Hili mei ai ha ngaahi uike siʻi, kuo papitaiso ʻa Lainolo mo hono uaifí. Naʻe tali ʻe he ʻOtuá e lotu ʻa e fānau ko ʻení ʻi ha founga fakaofo ʻo fou ʻi ha taha naʻe loto ke ne hoko “ko e fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá.”

  12. “ʻOkú ke ikuna ʻi he taimi ʻokú ke fakaafe aí, tatau ai pē pe ko e hā hono olá” (Clayton M. Christensen, The Power of Everyday Missionaries [2012], 23; vakai foki, everydaymissionaries.org).

  13. Mātiu 28:19.

  14. Mōsaia 15:28.

  15. Taniela 2:44–45; vakai foki, veesi 34–35.

  16. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 65:5.