2010–2019
“Nofomaʻu ʻi Heʻeku ʻOfá”
ʻOkatopa 2016


“Nofomaʻu ʻi Heʻeku ʻOfá”

Ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku taʻe-fakangatangata pea ʻe tuʻuloa ʻo lauikuonga, ka ko ʻene fekauʻaki mo kitautolú ʻe makatuʻunga ia ʻi he meʻa ʻoku tau fai ki Heʻene ʻofá.

ʻOku talamai ʻe he Tohi Tapú “ko e ʻOtuá ko e ʻofa.”1 Ko e fōtunga totonu ia ʻo e ʻofá, pea ʻoku tau fakafalala lahi ki he pau mo e kānokato ʻo e ʻofa ko iá. Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní: “ʻOku ʻi ai e ʻofa ʻa e ʻOtuá maʻau ʻo tatau ai pē pe ʻokú ke taau ke maʻu [ia] pe ʻikai. ʻOku ʻi ai maʻu ai pē ia.”2

ʻOku lahi e ngaahi founga ke fakamatalaʻi mo tau lāulea ai ki he ʻofa fakalangí. Ko e taha ʻoku tau faʻa fanongo aí ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku ”ʻikai faituʻungaʻa.” Neongo ʻene moʻoní, ka ʻoku ʻikai ke ʻasi e foʻi lea ia ko e ʻikai faituʻungaʻa ʻi he folofolá. Ka, ʻoku fakamatalaʻi ʻEne ʻofá ʻi he folofolá ko ha “ʻofa lahi mo fakaofo,”3 “ʻofa haohaoa,”4 “ʻofa huhuʻi,”5 mo e “ʻofa taʻengata.”6 Ko ha ngaahi foʻi lea lelei ange ʻeni he ko e foʻi lea ʻikai fai tuʻungaʻá te ne lava ke ʻomi ha fakakaukau hala fekauʻaki mo e ʻofa fakalangí, hangē ko ʻení, ʻoku kātakiʻi ʻe he ʻOtuá e meʻa kotoa pē pea ʻoku ʻikai ke Ne fakamāuʻi kitautolu he ko ʻEne ʻofá ʻoku ʻikai fai tuʻungaʻa, pe ʻoku ʻikai ʻekeʻi ʻe he ʻOtuá ha meʻa meiate kitautolu he ko ʻEne ʻofá ʻoku ʻikai fai tuʻungaʻa; pe ʻoku fakamoʻui e taha kotoa ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá he ko e ʻofá ʻoku ʻikai fai tuʻungaʻa. Ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku taʻe-fakangatangata pea ʻe tuʻuloa ʻo lauikuonga, ka ko ʻene fekauʻaki mo kitautolú ʻe makatuʻunga ia ʻi he meʻa ʻoku tau fai ki Heʻene ʻofá.

Naʻe folofola ʻa Sīsū:

“Hangē ko e ʻofa ʻa e Tamaí kiate aú, ʻoku pehē ʻeku ʻofa kiate kimoutolú.

“Kapau ʻoku mou fai ʻeku ngaahi fekaú, te mou nofo ʻi heʻeku ʻofá; ʻo hangē ko ʻeku fai ʻa e ngaahi fekau ʻa ʻeku Tamaí, peá u nofo ʻi heʻene ʻofá”7

ʻOku ʻuhinga ʻa e “hoko atu” pe “nofo ʻi he” ʻofa ʻa e Fakamoʻuí, ke maʻu ʻEne ʻaloʻofá pea hoko ʻo haohaoa.8 Ke maʻu ʻEne ʻaloʻofá, kuo pau ke tau tui kia Sīsū Kalaisi, fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, papitaiso ki he fakamolemole ʻo e angahalá, maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea hoko atu ʻi he hala ʻo e talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú.9

ʻE ʻofa maʻu pē ʻOtuá ʻiate kitautolu, ka he ʻikai ke Ne lava ʻo fakahaofi kitautolu ʻi heʻetau ngaahi angahalá.10 Manatu ki he ngaahi lea ʻa ʻAmuleki kia Sisolomé, he ʻikai fakahaofi ʻe he Fakamoʻuí Hono kakaí ʻi heʻenau ngaahi angahalá,11 he ko e ʻuhingá he “ʻoku ʻikai ke lava ʻo maʻu ʻe ha meʻa taʻemaʻa ʻa e puleʻanga ʻo e langí”12 pe nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. “Pea kuo tuku [kia Kalaisi] ʻa e mālohi ʻe he Tamaí ke huhuʻi ʻa kinautolu mei heʻenau ngaahi angahalá koeʻuhí ko e fakatomalá; ko ia kuó ne fekau mai ʻene kau ʻāngeló ke fakahā ʻa e ngaahi ongoongo ʻo e ngaahi tuʻunga ʻo e fakatomalá, ʻa ia ʻokú ne ʻomi kiate kinautolu ʻa e mālohi ʻo e Huhuʻí, ke fakamoʻui ʻa honau laumālié.”13

ʻOku tau ako mei he Tohi ʻa Molomoná ko e taumuʻa ʻo e mamahi ʻa Kalaisí, ʻa e tumutumu ʻo hono fakahaaʻi ʻEne ʻofá—ke “fakahoko ʻa e finangalo ʻaloʻofá, ʻa ia ʻokú ne taʻofi ʻa e fakamaau totonú, pea ʻomi ai ha ngaahi founga ki he tangatá ke nau maʻu ai ha tui ke fakatomala.

“Pea ko ia ʻoku lava ʻe he ʻaloʻofá ʻo totongi ki he ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e fakamaau totonú, pea ʻōʻōfaki ʻa kinautolu ʻaki ʻa e toʻukupu ʻo e maluʻí, ka ko ia ia ʻoku ʻikai ke ne ngāue ʻaki ʻa e tui ke fakatomalá te ne tuʻutāmaki ia ʻi hono kotoa ʻo e fono ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e fakamaau totonú; ko ia, ko ia pē ʻokú ne maʻu ʻa e tui ki he fakatomalá ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e palani lahi mo taʻengata ʻo e huhuʻí.”14

Ko e Fakatomalá ko ʻEne meʻaʻofa ia kiate kitautolu, naʻe fakatau ʻaki ha mahuʻinga mamafa fau.

ʻE fakafekiki ha niʻihi ʻoku tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kau angahalá ʻo tatau pē mo e angatonú ʻo ʻikai ha kehekehe—hangē ko ʻení, ko e folofola ʻa Sīsū ʻi he Malanga ʻi he Moʻungá: “ʻOku pule ʻa e [ʻOtuá] ke hopo ʻene laʻaá ki he angakoví mo e angaleleí, pea ʻokú ne tuku ʻa e ʻuhá ki he angatonú mo e taʻeangatonú.”15 ʻIo, ʻoku lilingi ʻe he ʻOtuá ki Heʻene fānaú kotoa ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa pē te Ne lavá—ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ʻe lava ke ʻomi ʻe he ʻofa, fakamaau totonú pea mo e ʻaloʻofá. Pea ʻokú ne fekau ke tau foaki lahi pehē:

“Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻOfa ki homou ngaahi filí, tapuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku kapeʻi ʻa kimoutolú, fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolú, pea hūfia ʻa kinautolu ʻoku fai kovi mo fakatanga kiate kimoutolu;

“Koeʻuhí ke mou taau mo e fānau ʻa hoʻomou Tamaí ʻa ia ʻoku ʻi he langí.”16

Ka, ko e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá, ʻoku makatuʻunga ia ʻi he talangofuá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “Ko e poukei fakaʻofoʻofa ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá—kau ai mo e moʻui taʻengatá—ʻoku kau ai ha ngaahi tāpuaki kuo pau ke tau ngāueʻi ka tau maʻu, ka ʻoku ʻikai haʻatau totonu ke ʻamanaki ki ai kapau ʻoku ʻikai ke tau taau. He ʻikai lava ʻe he kau angahalá ia ke fakatafoki Hono finangaló ki honau lotó mo ʻai ke Ne tāpuakiʻi ʻenau angahalá [vakai ʻAlamā 11:37]. Kapau ʻoku nau loto ke nau maʻu ʻa e kihiʻi foʻi matala kotoa pē ʻi Heʻene poukei fakaʻofoʻofá, kuo pau ke nau fakatomala.”17

Makehe mei he ʻai ʻo e tangata fakatomalá ke taʻehalaia mo taʻe ha mele ʻaki e talaʻofa ʻe “hiki hake ʻi he ʻaho fakaʻosí,”18 ʻoku ʻi ai ha tafaʻaki mahuʻinga ʻe taha ʻo e nofo ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻE hanga ʻe he nofo ʻi Heʻene ʻofá ʻo ʻai ke tau lava ʻo ʻiloʻi e meʻa kotoa te tau malavá, kae hoko ʻo tatau tofu Iá.19 Hangē ko e fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofá: “ʻOku ʻikai fakafoki pē kitautolu ʻe he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ki hotau tuʻunga taʻe-halaia kimuʻá. … ʻOku māʻolunga ange ʻene taumuʻá: ʻOkú Ne finangalo ke hoko Hono ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné ʻo tatau mo Ia.”20

ʻOku ʻuhinga ʻa e nofo ʻi Heʻene ʻofá heni ke tukulolo kakato ki Hono finangaló. Oku ʻuhinga ia ke tali ʻEne fakatonutonú he taimi ʻoku fie maʻu aí, “he ko ia ʻoku ʻofa ki ai ʻa e ʻEikí ʻokú ne tautea.”21 ʻOku ʻuhinga ia ke feʻofaʻaki mo fetauhiʻaki ʻo hangē ko e ʻofa mo e tauhi kitautolu ʻe Sīsuú.22 ʻOku ʻuhinga ia ke ako ke “tauhi ʻa e fono ʻo e puleʻanga fakasilesitialé” ke tau lava ʻo “[nofo he] nānau fakasilesitialé.”23 Ke ne lava ʻo ʻai ke tau ʻi he tuʻunga te tau lava ʻo aʻusiá, ʻoku kole mai ʻetau Tamai Hēvaní ke tau talangofua “ki he ngaahi fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea liʻaki ʻa e tangata fakakakanó kae hoko ko ha tangata māʻoniʻoni ʻi he fakalelei ʻa Kalaisi ko e ʻEikí, pea hoko ʻo anga tatau mo ha tamasiʻi siʻi, ʻo angavaivai, angamalū, loto-fakatōkilalo, faʻa kātaki, fonu ʻi he ʻofá, pea loto-fiemālie ke fakavaivai ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku lelei ke ne faí, ʻo hangē ko e fakavaivai ʻe ha tamasiʻi siʻi ki heʻene tamaí.”24

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tāleni   H. ʻOakesi: “[Ko e Fakamaau Fakaʻosí ʻoku ʻikai ko e vakaiʻi pē ʻo e fakakātoa e ngaahi ngāue leleí mo e koví— ʻa e meʻa kuo tau faí. Ko hono fakamoʻoniʻi ia ʻo e ola fakaʻosi ʻo ʻetau ngaahi ngāué mo e fakakaukaú—ʻo e meʻa kuo tau aʻusiá.25

ʻOku hangē e talanoa ʻo Hēleni Kelá ko ha tala-fakatātā ʻokú ne fokotuʻu mai e founga hono liliu ʻe he ʻofa fakalangí ha loto ʻoku talangofua. Naʻe fāʻeleʻi ʻa Hēleni ʻi he siteiti ʻo ʻAlapamá ʻi he ʻIunaiteti Siteití he 1880. Naʻe tuʻia hano mahaki taʻeʻiloa ʻo fakatou tuli ai mo kui ʻi hono māhina pē ʻe 19. Naʻe mātuʻaki poto ʻaupito pea naʻe faʻa taʻefiemālie ʻi heʻene feinga ke mahino pea mahino ki ai hono ʻātakaí. Ko e taimi naʻe ongoʻi ai ʻe Hēleni e ngaue ʻa e loungutu e kau mēmipa hono fāmilí mo ʻiloʻi ʻoku nau lea ʻaki honau ngutú, “naʻe ʻita [koeʻuhí] he naʻe ʻikai ke lava ʻo kau ʻi he talanoá.”26 Naʻe fie maʻu ʻe Hēleni ke fetuʻutaki ʻi hono taʻu onó pea fakautuutu ai ʻene taʻefiemālié ʻo fuʻu lahi ʻene “kaikaila fakaʻahó mo fakahoua he taimi ʻe niʻihi.”27

Naʻe totongiʻi ʻe he mātuʻa ʻa Hēlení ha faiako maʻa ʻena taʻahiné, ko ha fefine ko Ane Suliveni. Hangē ko e mahino kia Sīsū Kalaisi hotau ngaahi mamahí,28 naʻe mahino foki kia Ane Suliveni e mamahi ʻa Hēlení, he naʻe fefaʻuhi mo ia mo ha ngaahi faingataʻaʻia fakaesino lahi mo faingataʻa. Naʻe puke ʻa Ane ʻi hono taʻu nimá naʻe tupu ai ha uesia hono tamaʻulí pea meimei kui ʻaupito. ʻl he taʻu valu ʻa Ané, ne mālōlō siʻene faʻeé; ne liʻaki ia heʻene tamaí mo hono kiʻi tuongaʻane ko Simí; pea ʻave ai kinaua ki ha ”fale masiva” naʻe fulikivanu hono tuʻungá pea siʻi mālōlō ai ʻa Simi hili pē mei ai ha māhina ʻe tolu. Naʻe lava ʻa Ane ʻo hū ki he Akoʻanga Perkins ki he kakai kuí mo e uesia ʻo e sió, tuʻunga pē heʻene vilitakí, pea lava māʻolunga mei ai. Naʻe toe sai ange ʻene vakaí ʻi ha tafa hono matá ʻo ne lava ai ke lau ha ʻa e mataʻitohí. Ko e taimi ne fetuʻutaki ai e tamai ʻa Hēlení ki he ʻApiako Perkins ke maʻu ha taha ke faiako ki hono ʻofefiné, naʻe fili leva ʻa Ane Suliveni.29

Naʻe ʻikai fakafiefia ʻi he kamataʻangá. Naʻe hanga ʻe Hēleni ʻo “tā, laʻu, mo ʻaka ʻene faiakó pea motuki mo ha taha ʻo hono nifó. Naʻe fāifai pea mapuleʻi ʻe Ane ʻaki haʻana hiki mo [Hēleni] ki ha kiʻi fale ʻi he ʻapi ʻo Hēlení. Ka ʻi heʻene faʻa kātaki, mo tuʻu taʻeʻaliʻaliaki maʻu peé, naʻe iku ʻo ne maʻu e loto mo e falala ʻa e kiʻi taʻahiné.”30 ʻOku tau pehē pē, ʻi heʻetau falala kae ʻikai fakafisingaʻi hotau Faiako fakalangí, te Ne lava leva ʻo ngāue mo kitautolu ke fakamaama mo hiki hake kitautolu ki ha moʻoni foʻou.31

Naʻe sipela ʻe Ane ʻa e hingoa ʻo e ngaahi meʻa ne maheni mo Hēlení ʻaki hono foʻi tuhú ʻi he ʻaofinima ʻo Hēlení, ke tokoni ke ako ʻe Hēleni e ngaahi foʻi leá. “Naʻe saiʻia ʻa Hēleni ʻi he ʻvaʻinga tuhu,ʻ ko ʻení, ka naʻe ʻikai fuʻu mahino ki ai tālunga hono sipela ʻe Ane ʻa e ʻv-a-iʻ lolotonga ʻene pamu e vaí he funga nima ʻo [Hēlení]. Naʻe tohi kimui ʻe [Hēleni] ʻo pehē:

“‘Fakafokifā pē kuó u ongoʻi hangē ʻoku fakaake mai ha meʻa ne ngaló; … pea hangē ne fakahā mai kiate au e misiteli ʻo e leá. Naʻá ku ʻilo ai ko e “v-a-i“ ʻoku ʻuhinga ki ha meʻa mokomoko naʻe tafe ʻi hoku nimá. Naʻe fakaake hoku laumālié ʻe he foʻi lea moʻui ko iá, ʻo ne ʻomi ai ha maama, ʻamanaki, fiefia, pea mo fakatauʻatāinaʻi! … ʻOku ʻi ai e hingoa ʻo e meʻa kotoa pē, pea ʻoku fanauʻi ʻe he hingoa takitaha ha fakakaukau foʻou. ʻI heʻema foki ki falé naʻe hangē naʻe moʻui e meʻa kotoa pē ia ne u ala ki aí.’”32

ʻĪmisi
Helen Keller and Anne Sullivan

Naʻe tupu ʻa Hēleni ʻo fuʻu fefine, pea naʻe ʻiloa ia heʻene saʻia ʻi he leá, hono pōtoʻi fatu tohí, pea mo ʻene leʻo afea he kakaí.

ʻI ha foʻi heleʻuhila fekauʻaki mo e moʻui ʻa Hēleni Kelá, ʻoku ʻasi ai naʻe fakafiemālie ki he ongomātuʻá e ngāue ʻa Ane Sulivení, heʻene akoʻi ʻena taʻahine pauʻú, ʻo aʻu ki he tuʻunga naʻe tangutu angalelei ʻa Hēleni ʻi he maʻumeʻatokoni efiafí, kai fakalelei, pea pelupelu ʻene tupenu holoholó ʻi he ʻosi e maʻumeʻatokoní. Ka naʻe ʻiloʻi ʻe Ane ʻe malava ʻe Hēleni ia ʻo fai ha meʻa lahi ange fau, pea naʻe ʻi ai ha tokoni lahi ke ne fai.33 Te tau lava foki ke fiemālie ʻi he meʻa kuo tau fai heʻetau moʻuí pea mo e tuʻunga ko ia ʻoku tau ʻi aí, ka ʻoku ʻafioʻi ʻe hotau Fakamoʻuí ha tuʻunga nāunauʻia te tau aʻusia, ka ʻoku tau fakasio pē ki ai mei he “sioʻata fakapōpoʻuli.”34 ʻE lava ʻe he taha kotoa pē ʻo kitautolu ʻo aʻusia e tuʻunga malava fakalangi ʻoku matala ʻi heʻetau moʻuí, hangē ko e fiefia naʻe maʻu ʻe Hēleni Kela he mahino ki ai e ngaahi foʻi leá, ʻo fakamaama mo fakatauʻatāinaʻi ai ʻene moʻuí. Te tau takitaha lava ʻo ʻofa mo tokoni ki he ʻOtuá pea fakaivia kitautolu ke tau faitāpuekina hotau kaungā fonongá. “Hangē ko ia ʻoku tohí, ʻoku teʻeki ai mamata ʻe ha mata pe fanongo ʻe ha telinga, pea ʻoku teʻeki au hū ki ha loto ʻo ha tangata, ʻa e ngaahi meʻa kuo teuteu ʻe he ʻOtuá maʻanautolu ʻoku ʻofa kiate iá.”35

Tau fakakaukauʻi muʻa e ola ʻo e ʻofa mahuʻinga ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū, koeʻuhí ke lava ʻo fai ha fakalelei maʻa ʻetau angahalá mo huhuʻi fakatuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi kitautolu mei he maté, naʻe hanga ʻe Heʻene ʻo fakatupu ʻiate Ia “ko e ʻOtuá, ko e tokotaha ʻoku mālohi tahá, [ke tetetete koeʻuhí] ko e mamahí, pea mo e tafe ʻa e totó ʻi he ava kotoa ʻo hoku kilí, mo e mamahiʻia ʻi he sinó mo e laumālié fakatouʻosi—peá u loto ke ʻoua naʻá ku inu ʻi he ipu mahí, peá u holomui.”36 Naʻe mahulu hake ʻEne mamahi ʻi Ketisemaní mo e kolosí, ʻi ha faʻahinga meʻa ne malava ʻe ha tangata fakaekakano ʻo fuesia.37 Ka neongo ia, tuʻunga Heʻene ʻofa ki Heʻene Tamaí mo kitautolú, naʻá Ne kātaki pea ko hono olá, ko ʻEne lava ke foaki mai ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá fakatouʻosi.

ʻĪmisi
Olive press

Ko ha fakataipe moʻoni ʻa e “taʻataʻá [ne tafe] mei he ava kotoa”38 ʻi he mamahi ʻa Sīsū ʻi Ketisemani, ʻa e feituʻu ne momosi ai ʻa e fuaʻi ʻōlivé. Ke maʻu e lolo ʻōlivé ʻi he kuonga ʻo e Fakamoʻuí, naʻe muʻaki momosi ʻa e fuaʻi ʻōlivé ʻe ha maka momosi. Naʻe faʻo leva e meʻa naʻe “momosí” ʻi ha kato vangavanga molū ʻo fokotuʻutuʻu fakaholoholo ai. Naʻe hanga ʻe honau mamafá ʻo tatau ʻuluaki huhuʻa loló pea ko e lelei tahá ia. Naʻe toki tataʻo hifo leva ʻaki hano hili ha fuʻu konga papa pe kupuʻi ʻakau ʻi ʻolunga he ngaahi kato ne fokotuʻu fakaholoholó, ʻo maʻu ai ha lolo lahi ange. Fakaʻosí, naʻe hilifaki ʻi he muiʻi kupuʻi ʻakaú ha ngaahi foʻi maka mamafa, ʻo tataʻo ʻaki ke maʻu e tulutā kotoa pē.39 ʻIo, ʻoku lanu kulokula toto e loló ʻi heʻene fuofua tafé.

ʻĪmisi
Olive press with olive oil

ʻOku ou fakakaukau ki he fakamatala ʻa Mātiu ki he hū ʻa e Fakamoʻuí ki Ketisemani ʻi he pō fakamamahi ko iá—naʻá Ne “kamata mamahiʻia mo mafasia lahi. …

“Pea ʻalu siʻi atu ia, ʻo tō fakafoʻohifo, ʻo pehē ʻene lotú, ʻA ʻeku Tamaí, kapau ʻe faʻa fai, pea ʻave ʻa e ʻipú ni ʻiate au: kae ʻoua naʻa faʻiteliha pē au, ka ko koe pē.”40

Pea, ʻi heʻeku sioloto atu ki he fakautuutu ange e mamahí, naʻá Ne toe tautapa ki ha fakafiemālie pea, fakaʻosí, mahalo ko e tumutumu ia ʻEne faingataʻaʻiá, naʻá Ne toe fai ia ko hono tuʻo tolu. Naʻá Ne kātekina ʻa e mamahí kae ʻoua kuo fakakakato kotoa e fakamaau totonú.41 Naʻá Ne fai ʻeni ke huhhuʻi koe mo au.

He toki meʻaʻofa mahuʻinga fau moʻoni ko e ʻofa fakalangí! Ne fehuʻi lotoʻofa ʻe Sīsū, “ʻIkai koā te mou tafoki mai ʻeni kiate au, pea fakatomala mei hoʻomou ngaahi angahalá, ʻo liliu, koeʻuhi ke u fakamoʻui ʻa kimoutolu?”42 ʻOkú ne fakalotolahi mai ʻi he angavaivai, “Vakai ʻoku mafao atu hoku nima ʻo e ʻaloʻofá kiate kimoutolu, pea ko ia ia ʻe haʻú, te u maʻu ia; pea ʻoku monūʻia ʻa kinautolu ʻa ia ʻoku haʻu kiate aú.”43

ʻE ʻikai nai ke ke ʻofa ʻiate Ia naʻe tomuʻa ʻofa ʻiate koé?44 Pe ʻi tauhi ʻEne ngaahi fekaú.45 ʻE ʻikai ʻapē te ke hoko ko ha kaumeʻa kiate Ia naʻe tuku hifo ʻEne moʻuí maʻa Hono ngaahi kaumeʻá?46 Pe ʻi tauhi ʻEne ngaahi fekaú.47 ʻE ʻikai ʻapē te ke maʻu ʻEne ʻofá pea maʻu kotoa ʻa e meʻa kuó Ne foaki atu kiate koé? Pe ʻi tauhi ʻEne ngaahi fekaú.48 ʻOku ou lotua te tau nofomaʻu moʻoni ʻi Heʻene ʻofá, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.