2010–2019
Sui Vaaia i le Ekalesia
Oketopa 2016


Sui Vaaia i le Ekalesia

Ua matou talosagaina outou o faiaoga o aiga ia avea ma suivaaia o le Atua i Ana fanau, ia alolofa atu ma tausi ma tatalo mo tagata ua tofia i ai outou.

E lei leva atu sa manava mai ai se tuafafine nofofua, lea o le a ou faaigoaina ia Moli, ma tau mai i lona fale ua lua inisi (5 cm) le maualuga o le vai ua lilofia ai le fola atoa o lona fale i le pito i lalo (basement). Sa vave ona ia iloaina o ona tuaoi ia latou te faaaoga faatasia ni alavai, masalo sa matua tele ni a latou tagamea ma ni taelega sa faia i lena aso ona pa atu i [totonu o lona fale] ia vai mai alavai.

Ina ua uma ona valaau atu Moli i sana uo e sau e fesoasoani, sa la tau fai asu loa ma faamama. Ae tatagi loa ma le logo o le faitotoa. Sa valaau mai lana uo, “O ou faiaoga o aiga!”

Sa ata Moli. “Oi o le aso mulimuli o le masina,” sa ia tali atu ai,” ae ou te faamautinoa atu ia te oe e le o o’u faiaoga o aiga.”

Sa leai ni seevae, susu le ofuvae, o le ulu sa fusi i le sikafu, ma se pea o totigilima pa’u mananaia, sa alu atu ai loa Moli i le faitotoa. Ae o ona foligavaaia e le masani ai sa lei faatusalia i le vaaiga sa lei masani ai o tagata ua tutu nei i ona luma. O ana faiaoga o aiga!

“Oka toeitiiti ou matapogia i lo’u te’i ia oulua se!” sa ia ta’u mai ai ia te au mulimuli ane. “O se vavega o faiaoga o aiga lenei—le ituaiga lea e faasoa soo mai ai Taitai i lauga o le konafesi aoao!” Sa ia saunoa pea: “Ae, a o ou taumafai e filifili pe sogi atu ia i laua pe tuu atu i ai se mopu, sa laua fai mai, ‘Oi Moli, faamalie atu. O lea ma te vaai atu o loo e pisi. Ma te le fia faalavelave atu; ae o le a ma toe foi mai i se isi taimi.’ Ma la o ese atu ai loa.”

“O ai la?” sa valaau mai ai lana uo mai le fola pito i lalo o le fale.

“Sa ou fia faapea atu, ‘E mautinoa lava e le o Nifae e Toatolu,’” sa tautino mai ai Moli, “ae sa ou taofia au lava ia ma fai atu lemu lava, ‘o o’u faiaoga o aiga, ae ua la lagona e le o se taimi lelei lea e tuu mai ai le la savali.’”1

Uso e, e mafai ona tatou toe suesue teisi lava i le tiute o le perisitua ua faamatalaina o le “puna muamua lava lea o fesoasoaniga a le Ekalesia” i tagata taitoatasi ma aiga.2 Ua anoanoai le tele o punaoa o loo lolomi atu pea lava pea i pepa e saga aoao ai ma faatulaga lenei tiute. E faitau afe lauga musuia ua tuuina atu e taumafai e uunaia lenei tiute. E mautinoa lava e leai ofisa malaga i soo se mea e mafai ona faamaopoopoina le tele o a tatou malaga ta’usalaina i le le faia o asiasiga a faiaoga o aiga. Ae o loo tatou tauivi pea ia ausia soo se mea e latalata atu i se tulaga taliaina o le faatinoga e faatatau i le poloaiga a le Alii ia “leoleo i luga o le ekalesia e le aunoa”3 e ala i asiasiga faaleaiga a le au perisitua.

O se tasi o luitau o loo tatou feagai ai o le suia lea o uiga o tagata o le Ekalesia. Ua tatou iloa i lo tatou faitauaofai ua salalau atu nei i uarota ma paranesi e silia ma le 30,000 o loo i ai i malo ma teritori pe a ma le 188, ua matua luitauina ai lava le asiasi atu i aiga o o tatou uso ma tuafafine nai lo le popofou o le Ekalesia lea sa aoao ai e tuaoi ia tuaoi i se mea sa ta’ua o “asiasiga faapitonuu.”

Ma le isi, i le tele o iunite o le Ekalesia, o loo i ai se aofaiga faatapulaa o le au perisitua o loo avanoa e faia asiasiga faaleaiga, ma tuua ai i latou e mafai ona auauna atu e tai 18 pe 20 aiga—pe sili atu foi—e asiasi i ai. E mafai foi ona i ai ni faafitauli o le mamao o feoa’iga, o le taugata tele ma le le maua o ni ala o femalagaaiga, ma le uumi o itula faigaluega o le aso ma le vaiaso. E faaopoopo atu i nei mea ia tapu faaleaganuu e faasaga i asiasiga faaleaiga e le taliaina atoa ai ma faafitauli o le saogalemu ia o loo tutupu i le tele o pitonuu o le lalolagi—ia, ua amata ona tatou vaaia le lavelave o le faafitauli.

Uso e, i tulaga silisili ma tulaga ia e mafai ai ona faia, o se asiasiga faalemasina i aiga taitasi o loo avea pea ma ala sili e tauivi i ai le Ekalesia. Ae i le iloaina ai o le tele o nofoaga i le lalolagi atoa o le ausiaina o lea tulaga e le mafai ai ma mafua ai ona lagona e na uso lo latou toilalo pe a tatou talosagaina i latou e faia le mea e le mafai ona faia moni, sa tusi atu ai le Au Peresitene Sili i taitai perisitua o le Ekalesia ia Tesema o le 2001 ma tuuina atu ai lenei fautuaga musuia ma aoga: “O loo i ai nisi nofoaga i le Ekalesia,” sa latou tusi atu ai, “lea e le mafai ai ona faia asiasiga faaleaiga i aiga uma i masina taitasi ona o le le lava o uso agavaa o le perisitua ma le tele o isi luitau i le lotoifale.” Ua matou ta’ua nisi o na mea. “A tulai mai ia tulaga faapea,” sa latou saunoa pea, “e tatau i taitai ona faia le mea sili latou te mafaia e faaaoga ai punaoa ua latou maua e leoleo ai ma faamalosia tagata taitoatasi.”4

Uso e, afai ou te feagai ma nei ituaiga o tulaga faigata i la’u uarota po o le paranesi, o le a ma faaaogaina ma la’u soa o le Perisitua Arona le fautuaga a le Au Persitene Sili (lea ua i ai nei o se aiaiga faavae i le tusitaulima) i le ala lenei: Muamua, pe fia lava masina e faaalu ina ia ausia ai, o le a ma faia lava le poloaiga faatusitusiga paia ia “asiasi atu i fale o tagata taitoatasi o le ekalesia,”5 faamautu se taimi faatulaga ia ma o ai i na aiga i se aso ua faakalenaina e mafai ona faia ai ma tino mai ai. I le faia ai e tusa ma lena faatulagaga, o le a ma tuu atu le ma faamuamua sili lava i taimi avanoa ma le tele o fesootaiga ia i latou e sili atu ona manaomia i maua—o tagata sailiili ia e aoaoina e faifeautalai, tagata fou liliu mai, o e mamai, o e ua tuuatoatasi, o e le toaaga, aiga e taitoatasi matua o loo i ai pea fanau i le fale, ma isi.

A o galulue ai i le ma faatulagaga o asiasiga i aiga uma, atonu e alu ai ni masina e faataunuu ai, o le a ma faia nisi ituaiga o fesootaiga ma tagata taitoatasi ma aiga o loo i luga o le ma lisi i soo se auala ua saunia e le Alii i nei aso ofoofogia. E mautinoa lava o le a ma leoleo mo a ma aiga i le lotu, ma e pei ona fai mai tusitusiga paia, o le a “talatalanoa, o le tasi i le tasi e uiga i le uelefea o o latou agaga.”6 Ma le isi, o le a ma telefoni i ai, imeli i ai ma tesi i ai ni feau tusitusia, pe ta foi i ai se feau faamanuia e ala i se tasi o le tele o ituaiga o alafaasalalau faaagafesootai o loo avanoa ia i maua. Ina ia fesoasoani e talanoaina ni manaoga faapitoa, atonu ma te auina i ai se upusii faatusitusiga paia po o se laina mai se lauga o se konafesi aoao poo se Savali FaaMamona e aumai mai le anoanoai o punaoa i luga o le LDS.org. E tusa ma le saunoaga a le Au Peresitene Sili, o le a ma faia le mea sili ma te mafaia i tulaga o ma feagai ai e ala i punaoa ua avanoa ia i maua.

Uso e, o le aioiga o loo ou faia i le po nei e mo outou ina ia siitia la outou vaaiga mamao e uiga i faiaoga o aiga. Faamolemole, i ni auala fou atu ma lelei atu, tagai ia te outou lava o ni suivaaia o le Alii i Ana fanau. O lona uiga ia lafoai ese tumasani o le tulafono atuatuvale a Mose—e pei o le, o le faaiuga o le masina lea e te faananati atu ai e ave se savali na tusia e se isi tagata mai le mekasini a le Ekalesia lea ua uma ona faitau i ai le aiga. Ae, matou te faamoemoe o le a outou atiaeina se amioga o le popole faamaoni mo le au paia ina ia aoaoina i le talalelei, leoleoina ma le tausiaina o le tasi ma le isi, talanoaina o manaoga faaleagaga ma faaletino i soo se auala e fesoasoani atu ai.

E tusa ai ma mea e “faitaulia” mo faiaoga o aiga, o mea lelei uma e te faia e “faitaulia,” o lea la ia lipoti atu uma! O le mea moni, o le lipoti e sili ona taua, o le auala ua e faamanuiaina ma tausia ai i latou i totonu o lau vaavaaiga, lea e leai ma se fesootaiga ma se kalena patino po o se nofoaga patino. O le mea e sili ona taua, o lou alofa lea i ou tagata ma lou faataunuuina o le poloaiga ia “leoleo i luga o le Ekalesia e le aunoa.”7

I le aso 30 o Me o le tausaga ua tea, sa solomuli lemu mai ai fafo le pikiapu a Troy Russell mai lana faletaavale e alu atu e foai atu ni oloa i le Deseret Industries. Sa ia lagonaina le oso o le pa’u pito i tua i se patupatu. I Ie manatu ai o se mea na pa’u ese mai le pikiapu, sa ia oso ai i fafo ae iloa atu o lona atalii faapelepele e iva tausaga le matua o Austen, o loo faō i luga o le auala. O le feei, o le faamanuiaga faaleperisitua, o le vaega o faalavelave faafuasei, ma le aufaigaluega a le falemai, i lea tulaga, sa lei aoga. Na maliu Austen.

I le le mafai ai ona moe pe maua se filemu, sa lē mafaamafanafanaina Troy. Sa ia fai mai ua sili atu i lo mea e mafai ona ia lavātia ma e le mafai ona ia toe ola. Ae i lena taimi o tiga matuitui na oo atu ai ni malosiaga togiola se tolu.

Muamua o le alofa ma le agaga faamautinoa o lo tatou Tama i le Lagi, o le faatasi mai e ala i fesootaiga a le Agaga Paia na faamafanafanaina Troy, aoaoina o ia ma le agaalofa ma musumusu atu o loo silafia e le Atua mea uma e uiga i le maumauina o se Alo lelei ma atoatoa. Lona lua o lona toalua, o Deedra, lea na fusimau ia Troy ma alofa ia te ia ma faamanatu ia te ia ua maliu foi sona atalii ma ua naunau o le a le maumau atu foi ma si ana tane. O le tagata lona tolu i lenei tala o John Manning, o le faiaoga o aiga tulagaese.

Ou te le iloa po o le a le faatulagaga a John ma lana soa talavou na faia e asiasi ai i le aiga o Russell, po o a foi ni a la savali pe a la o atu iina, ae pe na faapefea foi ona la lipotia o la aafiaga. Ae o le mea ou te iloa, o le tautotogo ua mavae sa aapa atu ai Uso Manning i lalo ma piki ifo i luga ia Troy Russell mai le faalavelave i lena auala taavale e pei lava ona pikiina i luga e [Troy] lava ia ia Austen. E pei lava o le ituaiga o faiaoga o aiga po o se leoleo po o se uso i le talalelei sa tatau ona avea ai o ia, sa faia ai e John le tausiga ma le vaavaaiga faaleperisitua o Troy Russell. Sa ia amata i le faapea atu, “Troy, e manao Austen ia e toe tu i luga i ou vae—e aofia ai le malae paseketipolo—o lea la o le a ou i ai iinei taeao uma i le 5:15 i le vaveao. Ia sauni ona ou te le manao ou te sau i totonu e fafagu oe i luga—ma ou te iloa e le manao foi i ai Deedra i lena mea.”

“Ou te lei fia alu,” sa ta’u mai e Troy ia te au mulimuli ane, “ona sa ou aveina lava Austen i taimi uma i na taeao ma sa ou iloa o le a tiga tele ia manatuaga. Ae sa finau pea John, o lea sa ou alu ai. Mai lena aso muamua, sa ma talanoa—pe ou te tautala foi—ae faalogo John. Sa ou talanoa i le taimi atoa na ma tietie ai i le lotu ma faapena ai ma le toefoi atu i le fale. O nisi taimi sa ou tautala a o paka le ma taavale i le auala ma matamata atu i le oso ae o le la i luga o Las Vegas. Sa faigata i le taimi muamua, ae i le aluga o taimi sa ou iloa ai sa ou mauaina lo’u malosiaga i le ituaiga o tagata taalo paseketipolo telegese o le Ekalesia, ma le leaga o lana togi i le mama a o oso i luga, ae o sē na alofa ia te au ma faalogo ia te au seia iu lava ina toe oso a’e le la i lo’u olaga.”8

Ou uso e o le perisitua, a tatou talanoa e uiga i faiaoga o aiga po o le leoleoina po o auaunaga patino faaleperisitua—pule a oe i le ta’uga e te manao ai—o le mea lenei lea tatou te talanoa i ai. Ua matou talosagaina outou o faiaoga o aiga ia avea ma suivaaia o le Atua i Ana fanau, ia alolofa atu ma tausi ma tatalo mo tagata ua tofia i ai outou, e pei ona matou alolofa atu ma tausi ma tatalo foi mo outou. Ia outou leoleoina ma faamalosia le lafu a le Atua i auala e ogatusa ma ou tulaga, ou te tatalo ai, i le suafa o le Leoleo Mamoe Lelei o i tatou uma, lea ua avea ai au ma Ana molimau, le Alii o Iesu Keriso, amene.