2010–2019
Maʻa ʻEtau Fakalakalaká mo e Ako Fakalaumālié
ʻOkatopa 2016


Maʻa ʻEtau Fakalakalaká mo e Ako Fakalaumālié

ʻOku fofola mai e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu ʻo fakatatau pē ki Hono finangaló pea mo e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻI heʻeku kei talavoú, naʻe maʻu ʻe heʻeku ongomātuʻá ha meʻaʻofa naʻe fakaʻofoʻofa kiate au mo hoku tehina ko Tēvitá. Ko e meʻaʻofá ko ha kiʻi tā tongitongi siʻisiʻi ʻo e ʻū lauʻi peleti koula naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mei he ʻāngelo ko Molonaí. ʻOku ou manatuʻi ko e kiʻi tā tongitongí naʻe lauʻi peleti ʻe 10 nai, pea peesi ukamea ne tohi ha ʻū lea ai. Ka naʻe ʻikai ko e ʻū lauʻi pēsí naʻá ne puke ʻema tokangá.

Ne ma tupu hake ʻo fanongo he ngaahi talanoa ʻo hono Toe Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. Ne ma ʻilo mo hiva he Palaimelí ʻo kau ki he ʻū lauʻi peleti naʻe fufū ʻi he moʻungá pea foaki ʻe he ʻāngelo ko Molonaí kia Siosefa Sāmitá.1 ʻI he ueʻi ko ia ʻema fieʻiló, naʻe ʻi ai ha meʻa naʻá ma fie sio ai: ko e hā naʻe tohi ʻi he kiʻi konga ʻo e ʻū lauʻi peleti siʻisiʻí naʻe silaʻi fakamaʻu ʻe ha ongo kiʻi foʻi mama ukamea ʻe uá?

Naʻe tuku e lauʻi peletí ʻi he funga tēpilé ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi pea kuo ʻikai ke ma kei lava ʻo fakamaʻumaʻu ʻema fieʻiló. Neongo naʻe mahino lelei kiate kimaua naʻe ʻikai ko e ʻū lauʻi peleti moʻoni ʻeni naʻe ʻoange ʻe Molonaí, ka naʻá ma fie sio pē he konga naʻe silaʻi fakamaʻú. Ne tuʻo lahi ʻeku fakaʻaongaʻi mo hoku tehiná hele vali patá, sēpuní mo ha faʻahinga meʻa pē ne ma maʻu ke avangi ʻaki e konga ʻo e peletí naʻe silaʻí, ke ma kiʻi lava pē ʻo sio pe ko e hā naʻe ʻi lotó—kehe pē ke ʻoua naʻa mapaki ai e ongo kiʻi foʻi mamá. Ne ma poto feʻunga pē ke fakapuliki ʻema tōʻonga fakatamaiki ko e fieʻiló. Naʻá ma loto mamahi mo ʻita heʻema fiu feinga tavale ke “fieʻilo ki he ʻū lauʻi peletí” kae ʻikai pē lavá.

ʻOku ʻikai pē ke u ʻiloʻi pe naʻe ʻi ai ha meʻa naʻe fūfuuʻi ʻi he konga naʻe silaʻí. Ka ko e konga fakamā taha ʻo e talanoá ʻo aʻu mai ki he ʻaho ní, ko e ʻikai pē ke u ʻilo ʻe au ia pe ko e hā e meʻa naʻe tohi he konga ʻo e peleti ukameá naʻe ʻasi hake ke te laú. ʻOku ou fakakaukauloto atu pē ki he ʻasi he ʻū peesi ko ʻení ʻa e ngaahi talanoa ʻo hono Toe Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí kae pehē ki he ngaahi fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmita mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mo e Toko Valú, ne nau mamata tonu ki he ʻū lauʻi peleti ne ʻomi ʻe Molonaí.

Talu mei hono Fakatupu ʻo e māmaní, mo hono ʻomi ʻe heʻetau Tamai Hēvani ʻofá ha tataki, kau takimuʻa pea mo ha fakahinohino ki Heʻene fānaú ʻo fakafou ʻi ha kau palōfita. Kuo tukuʻau hifo ʻEne folofolá ʻi he kau palōfitá ni pea kuo fakahaofi ia ko e folofola ki heʻetau fakalakalaká mo tau ako ai. Naʻe fakamatalaʻi peheni ia ʻe Nīfai:

“He ʻoku fiefia ʻa hoku laumālié ʻi he ngaahi folofolá, pea ʻoku fakalaulauloto ki ai ʻa hoku lotó, pea ʻoku tohi ia ʻe hoku lotó ke ako mei ai pea ʻaonga ki heʻeku fānaú.

“Vakai, ʻoku fiefia hoku laumālié ʻi he ngaahi meʻa ʻa e ʻEikí; pea ʻoku fakalaulauloto maʻu pē ʻa hoku lotó ki he ngaahi meʻa kuó u mamata mo fanongo ki aí.”2

ʻIkai ke ngata aí, ʻi he ngaahi kuonga fakakōsipeli kuohilí pea mo e kuonga fakaʻosi ko ʻeni ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá, kuo faitāpuekina maʻu pē ʻa e kāingalotu moʻui taau ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí ʻaki e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ke tokoni ki heʻetau fakalakalaka fakalaumālié mo tau ako ai.

ʻI heʻeku ʻiloʻi ko ia e natula faivelenga hoku kiʻi tehiná, ʻoku ou sioloto atu mahalo naʻá ne lau kotoa ʻe ia e fakalea naʻe tohi he ʻū lauʻi peleti ʻi he ʻapi ʻema mātuʻá. Ka naʻe ʻikai ke u tokanga au ki he ngaahi moʻoni faingofua mo mahuʻinga ko iá ka ne u tokanga pē au ia he vili kikihi ki he meʻa naʻe ʻikai fie maʻu ke fakahā maí.

Ko e meʻa fakaloloma ia, he ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻoku tuai mo tuʻu ai ʻetau fakalakalaká mo ʻetau akó, ko ʻetau vili kikihi ke “fieʻilo ki he meʻa ʻoku ʻikai totonú.” ʻE lava ʻe he ngaahi tōʻonga ni, ʻo tataki kitautolu ke tau fekumi ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke mahino he taimí ni, ka tau taʻetokanga kitautolu ia ki he ngaahi moʻoni fakaʻofoʻofa naʻe fakataumuʻa mai maʻatautolu mo hotau ngaahi tūkungá—ʻa e ngaahi moʻoni naʻe fakamatalaʻi ʻe Nīfai naʻe tohi ke tau ako ai pea ʻaonga kiate kitautolu.

Naʻe akoʻi mai ʻe he tokoua ʻo Nīfai ko Sēkopé ʻo pehē: “Vakai, ʻoku maʻongoʻonga mo fakaofo ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻEikí. Hono ʻikai te tau faʻa ʻiloʻi hono loloto ʻo ʻene ngaahi meʻa liló; pea ʻoku ʻikai faʻa lava ʻe ha tangata ʻo ʻiloʻi ʻa ʻene ngaahi founga kotoa pē.”3

ʻOku akoʻi mai ʻe he ngaahi lea ʻa Sēkopé he ʻikai ke tau lava ʻo “fieʻilo ki he meʻa ʻoku ʻikai fakahā maí” pe te tau fakamālohiʻi ke fakahā mai kiate kitautolu e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá. Ka ʻoku fofola mai e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu ʻo fakatatau pē ki Hono finangaló pea mo e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.4

Naʻe hoko atu ʻa Sēkope ʻo pehē:

“Pea ʻoku ʻikai ʻilo ʻe ha tangata ki heʻene ngaahi foungá tuku kehe ʻo ka toki fakahā ia kiate ia; ko ia; ʻe kāinga, ʻoua naʻa liʻaki ʻa e ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá.

“He vakai, naʻe tuʻunga ʻi he mālohi ʻo ʻene folofolá naʻe haʻu ai ʻa e tangatá ki he funga ʻo e māmaní. … Ko ia, ko e hā ʻoku ʻikai te ne malava ai ke fekau ki he māmaní, pe ki he ngāue ʻa hono toʻukupú ʻi hono funga ʻo iá, ʻo fakatatau ki hono finangaló mo ʻene faʻitelihá?

“Ko ia, ʻe kāinga, ʻoua naʻa feinga ke akonakiʻi ʻa e ʻEikí, kae maʻu ʻa e akonakí mei hono toʻukupú.”5

Kuo pau ke tau muimui ki he sīpinga ʻa Nīfaí kae lava ke mahino ʻa e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá, pe meʻa ʻoku toki lava pē ke mahino ʻi he fakahaá, he naʻá ne pehē, “Naʻá ku fuʻu taʻu siʻi ʻaupito, ka neongo iá, naʻá ku sino lahi ʻaupito, pea naʻá ku maʻu foki ha holi lahi ke u ʻilo ki he ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá, ko ia, naʻá ku tangi ai ki he ʻEikí; pea vakai, naʻá ne ʻaʻahi mai kiate au, ʻo ne fakamolū hoku lotó peá u tui ai ki he ngaahi lea kotoa pē kuo lea ʻaki ʻe heʻeku tamaí.”6 Naʻe toe folofola ʻa e ʻEikí kuo fakahaaʻi ʻe Nīfai ʻene tuí ʻo fekumi faivelenga ʻi he loto fakatōkilalo pea mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú.7

Naʻe kau he sīpinga ʻa Nīfai ʻo e fekumi ki he ʻiló, (1) ha holi fakamātoato, (2) loto fakatōkilalo, (3) lotu, (4) falala ki he palōfitá pea fakahaaʻi ʻene (5) tuí, (6) faivelengá pea mo e (7) talangofuá. Ko e founga fekumi ko ʻení, ʻoku kehe ʻaupito ia mei he ʻeku “fieʻilo ki he lauʻi peletí” pe feinga ke fakamālohiʻi ke mahino e ngaahi meʻa naʻe totonu ke toki fakahā mai pē ʻo fakatatau mo e taimi ʻa e ʻEikí pea fakafou ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻI he kuonga fakaeonopooni ko ʻení, ʻoku tau ʻamanaki atu ʻe lava pea ʻoku totonu ke maʻu ʻa e ʻiló he vave tahá; ka ko e taimi ʻoku ʻikai faingofua ai hono ʻilo pe maʻu ʻo e fakamatalá, ʻoku faʻa tukunoaʻi pe taʻefalalaʻanga ia. Koeʻuhi ko e hulufau e fakamatalá, ʻoku falala taʻeʻilo ai ha niʻihi ki he fakamatala ʻoku maʻú kae ʻikai ʻilo pe ko e maʻú mei fē, ʻo laka ange ia heʻenau falala ki he sīpinga kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí ki hono maʻu ʻo e fakahā fakatāutahá. Mahalo naʻe fakamatalaʻi ʻe Sēkope ia hotau kuongá heʻene pehē: “Kae vakai, ko ha kakai kia kekeva ʻa [kinautolu]; pea naʻa nau fehiʻa ki he ngaahi lea mahinongofuá … mo kumi ki ha ngaahi meʻa naʻe ʻikai mahino kiate kinautolu. Ko ia, ko e meʻa ʻi heʻenau kuí, ʻa ia ko e kui naʻe tupu ʻi heʻenau tokanga ki he ngaahi meʻa naʻe ʻikai mahuʻingá, kuo pau ai ke nau tō; he kuo toʻo ʻe he ʻOtuá meiate kinautolu ʻa ʻEne folofola mahinongofuá, pea foaki kiate kinautolu ha ngaahi meʻa lahi ʻa ia ʻoku ʻikai mahino kiate kinautolu, koeʻuhi he naʻa nau holi ki ai.”8

ʻOku fehangahangai ia mo e naʻinaʻi ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofá. Naʻá ne lea ki he kau faifekaú ka ʻoku ʻaonga tatau pē ʻene ngaahi leá kiate kinautolu kotoa ʻoku fekumi ki he moʻoni fakalaumālié. “Ko e taimi ʻoku maʻu ai ʻe he kau faifekaú ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí, ʻe lahi feʻunga leva ʻenau falala ki he ʻEikí ʻo nau muimui ai ki Heʻene ngaahi fekaú—neongo ʻoku ʻikai mahino kakato kiate kinautolu hono ʻuhingá. ʻE fakafōtunga mai ʻenau tuí ʻi heʻenau faivelengá mo e ngāué.”9

Naʻe lea ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi he konifelenisi lahi ʻi ʻEpeleli kuo ʻosí ʻo pehē: “ʻOku fai ʻe he Siasí ha ngāue lahi ke ʻata ki tuʻa ʻetau ngaahi lekōtí, ka ʻi he hili ʻemau malava ʻo pulusi atu e meʻa kotoa pē, ʻoku kei nofo pē hotau kāingalotu ʻe niʻihi mo ha ngaahi fehuʻi angamaheni he ʻikai lava ʻo maʻu atu hono talí ʻi he akó pē. … ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku toki ʻilo pē ia ʻi he tuí.”10

Naʻe akoʻi ʻe he kau palōfita he kuonga muʻá ʻa e tefitoʻi moʻoni tatau ko ʻení, ʻo fakahaaʻi ai kuo teʻeki ai ke liliu e natula ʻo e tangatá he fakalau atu e taimí, pea ʻoku ʻikai hano ngataʻanga e sīpinga ʻa e ʻEikí ki he akó. Fakakaukau angé ki he lea fakatātā ko ʻeni ʻi he Fuakava Motuʻá: ““Falala ki [he ʻEikí] ʻaki ho lotó kotoa pea ʻoua naʻá ke faʻaki ki ho poto ʻoʻoú.”11

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻIsaia ʻo fakafofongaʻi e ʻEikí, “He ʻoku hangē ʻoku maʻolunga hake ʻa e ngaahi langí mei he māmaní, ʻoku pehē ʻa hono māʻolunga ʻo hoku ngaahi halá pea mo ʻeku mahaló ki hoʻomou ngaahi mahaló.”12

Naʻe toe tānaki mai ʻe Nīfai ha fakamoʻoni ʻe taha ʻi heʻene pehē, “ʻE ʻEiki, kuó u falala kiate koe, pea te u falala kiate koe ʻo taʻengata”13

ʻOku fie maʻu ʻi he tui mo e falala ki he ʻEikí, ke tau tala ʻoku mahulu hake Hono potó ʻi hoʻotautolú poto. Kuo pau ke tau fakahaaʻi foki ʻoku ʻomi ʻe Heʻene palaní ʻa e tuʻunga māʻolunga taha ke tau malava ai ʻo fakalakalaka mo ako fakalaumālié.

Naʻe ʻikai pē teitei ʻamanaki mai ia ke tau “maʻu ha [ʻilo] haohaoa ki he ngaahi meʻá” lolotonga e moʻui fakamatelié ni. Ka ʻoku fakatetuʻa maí ke tau “ʻamanaki lelei ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke mamata ki ai, ʻa ia ʻoku moʻoni.”14

Naʻa mo e tui lahi ʻa Nīfaí, naʻá ne kei tala pē ʻoku fakangatangata ʻene ʻiló heʻene tali ki he ʻāngelo naʻe fehuʻi ange, “ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e afeitaulalo ʻa e ʻOtuá?” Naʻe tali ange ʻe Nīfai, “ʻOku ou ʻilo ʻokú ne ʻofa ki heʻene fānaú; ka neongo iá, ʻoku ʻikai te u ʻilo hono ʻuhinga ʻo e meʻa kotoa pē.15

Naʻe fakahaaʻi foki ʻe ʻAlamā ʻa e meʻa tatau ki hono foha ko Hilamaní, “Ko ʻeni ʻoku teʻeki ai ke fakahā kakato mai kiate au hono kotoa ʻo e ngaahi meʻa liló ni; ko ia, ʻe ngata ai ʻeku fakamatalá.”16

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻofa e Tamai Hēvaní Heʻene fānaú, pea hangē ko Nīfai mo ʻAlamaá, ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi e ʻuhinga ʻo e meʻa kotoa pē. Pea ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke u ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē; te u kau foki mo au he tatali faʻa kātaki ki he ʻEikí, mo ʻiloʻi, “ʻOku ou maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ko ha fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; pea ʻokú ke maʻu foki ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko ha fakamoʻoni kiate koe ʻoku moʻoni ia. …

“… Kuo tuku ʻa e ngaahi folofolá ʻi ho ʻaó, ʻio, pea ʻoku fakahā ʻe he meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai ha ʻOtua; ʻio, naʻa mo e māmaní pea mo e ngaahi meʻa kotoa ʻoku ʻi hono funga ʻo iá, ʻio, mo ʻene ʻalú, ʻio, kae ʻumaʻā foki mo e ngaahi palanite kotoa pē ʻa ia ʻoku nau ʻalu ʻi honau anga ʻonautolú ʻoku nau fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ha Tupuʻanga Fungani Māʻolunga.”17

ʻI heʻetau fakahaaʻi ko ia ko e faʻu kitautolu ʻe ha Tamai Hēvani poto mo mateakí, pea “kapau ko ia” ko e hā ʻoku ʻikai ke tau tuku ai ke Ne tataki ʻetau tupulaki fakalaumālié mo ʻetau akó “ʻo fakatatau ki hono finangaló mo ʻene faʻitelihá” kae ʻikai fai ki hotau potó?18

ʻOkú Ne moʻui. Ko Sīsū Kalaisi ʻa Hono ʻAlo Tofu pē Taha Naʻe Fakatupú, pea mo e Huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Tuʻunga ʻi he Fakalelei taʻefakangatangata ʻa Kalaisí, ʻokú Ne maʻu ai ʻa e poto ke tataki kitautolu ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni. Ko Siosefa Sāmitá ko ʻEne palōfita kuo fili ke toe fakafoki mai e kakato Hono puleʻangá ki he māmaní. Ko Tōmasi S. Monisoní ko ʻEne palōfita moʻui mo e tangata lea ʻi he ʻaho ní. Ko ʻeku fakamoʻoni molumalú ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.