2010–2019
Fungavaka Faá, Matapā Fakaʻosí
ʻOkatopa 2016


Fungavaka Faá, Matapā Fakaʻosí

“ʻOku fakapaleʻi ʻe he ʻOtuá kinautolu ʻoku fekumi faivelenga kiate Iá,” ko ia tukituki pē Houʻeiki fafine, ʻoua te mou foʻi. Fekumi ki he ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa.

Siʻi tuofāfine mo e kaungāmeʻa ʻofeina, ʻoku tau monūʻia ke tau toe fakataha mai ʻi he konifelenisi fakaemāmani lahí ni ʻi he tataki mo e takimuʻa ʻa hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Tōmasi  S. Monisoní. Palesiteni, ʻoku mau ʻofa mo poupouʻi koe! ʻOku mau ʻilo ʻokú ke ʻofeina e kakai fefine ʻo e Siasí.

ʻOku ou saiʻia ke kau ʻi he fakataha fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻo e konifelenisi lahí maʻá e houʻeiki fafine pē ʻo e Siasí.

ʻE tuofāfine, ʻi heʻeku vakai atu kiate kimoutolú, ʻoku ou fakakaukau ai ki ha kau fefine kuo nau takiekina ʻeku moʻuí: ʻa ʻeku kui fefiné mo ʻeku faʻeé ne na fuotua tali ʻa e fakaafe ke omi ki he Siasí. 1 Kae pehē ki hoku uaifi ʻofaʻanga ko Helietá, ne toʻoa ai hoku lotó heʻeku fuofua sio pē kiate iá. ʻA e fineʻeiki ʻa Halietá, naʻe kau ki he Siasí, taimi nounou pē mei he mālōlō siʻono husepānití ʻi he kanisaá. ʻA hoku tuofefiné, hoku ʻofefiné, mokopuna fefiné, mo hoku mokopuna fefine uá—ne hoko kotoa e kau fafiné ni ko ha ivi tākiekina lelei kiate au. Naʻa nau ʻomi moʻoni e fiefiá ki heʻeku moʻuí. Naʻa nau ueʻi au ke u hoko ko ha tangata mo ha taki faka-Siasi lelei ange mo ongoʻi ngofua. Naʻe mei kehe ʻeku moʻuí ka ne taʻeʻoua kinautolu!

Mahalo ko e meʻa ʻoku ou loto fakatōkilalo taha aí ko ʻeku ʻiloʻi ʻoku laumiliona hono toe fakahoko ʻe he ivi tākiekina tatau ʻi he Siasí tuʻunga ʻi he ngaahi meʻa ʻoku lava, ngaahi talēniti, poto, mo e fakamoʻoni ʻa e kau fafine ʻo e tuí hangē ko kimoutolú.

Mahalo ʻoku ongoʻi ʻe hamou niʻihi ʻoku ʻikai ke mou taau mo e faʻahinga fakahīkihiki peheé. Mahalo te ke pehē ʻoku ʻikai hao mahuʻinga fēfē ki he niʻihi kehé. Mahalo ʻoku ʻikai ke ke lau koe ko ha “fefine ʻo e tuí” he ʻokú ke faʻa veiveiua mo manavasiʻi he taimi ʻe niʻihi.

ʻOku ou fie lea he ʻahó ni ki ha taha pē kuó ne ongoʻi peheni—pea mahalo ʻoku tau kau kātoa ai ʻi he taimi ʻe niʻihi. ʻOku ou fie lea ki he tuí—ko e hā ia, mo e meʻa te ne lava ke fakahoko pe taʻe-fakahokó, mo e meʻa kuo pau ke tau fai ke langaki ʻa e mālohi ʻo e tuí ʻi heʻetau moʻuí.

Ko e hā ʻa e Tui?

Ko e tuí ko ha ongoʻi fakapapau ia ki ha meʻa ʻoku tau tui ki ai—ko ha ongoʻi fakapapau mālohi fau ʻokú ne fakalotoa kitautolu ke tau fai ha ngaahi meʻa ne ʻikai ke tau ʻamanaki te tau lava ʻo fai. “Ko e tuí ko e tuʻunga ia ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ʻamanaki lelei ki ai, ko e fakamoʻoni ʻo e ngaahi meʻa taʻe-hā-mai.”2

Neongo ʻoku ʻuhinga lelei ʻeni ki he kakai ʻoku tuí, ka ʻoku faʻa fihi ia ki he kakai taʻe-tuí. ʻOku nau kalokalo mo fehuʻi, “ʻE lava fēfē ʻe ha taha ʻo fakapapauʻi e meʻa ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo mamata ki aí?” Ko ha fakamoʻoni ʻeni ia kiate kinautolu, ko e tui fakalotú ʻoku taʻe-ʻuhinga.

Ko e meʻa ʻoku ʻikai mahino kiate kinautolú, ʻoku lahi e ngaahi founga ke sio aí kae ʻikai ʻaki pē hotau matá. ʻOku lahi e ngaahi founga ke ongoʻi aí kae ʻikai ʻaki pē hotau nimá, ha ngaahi founga ke fanongo ai kae ʻikai ʻaki pē hotau telingá.

ʻOku tatau ia mo e aʻusia ʻa ha kiʻi taʻahine kei siʻi naʻe fononga mo ʻene kui fefiné. Naʻe mālie ki he kiʻi taʻahiné e tangi ʻa e fanga manupuná, peá ne fakahinohino e ongo kotoa pē ki heʻene kui fefiné.

Naʻe toutou ʻeke ʻe he kiʻi taʻahiné, “Naʻá ke fanongo ki ai?” Ka ne ʻikai sai e fanongo ʻene kui fefiné ʻo ʻikai ke ne ongoʻi ia.

Fāifai, pea tūʻulutui e kui fefiné ni peá ne pehē, “Kole fakamolemole atu. ʻOku ʻikai fuʻu sai fēfē fanongo hoʻo kui fefiné.”

Ne puke ʻe he kiʻi taʻahiné e fofonga ʻene kui fefiné ʻi heʻene loto mamahí, sio hangatonu ki hono fofongá, peá ne pehē ange, “Kulenimā, fakafanongo lelei ange!”

ʻOku ʻi ai ha meʻa mahuʻinga ʻi he talanoá ni ki he kakai tuí mo e kakai taʻe-tuí. ʻOku ʻikai ʻuhinga e ʻikai ke tau lava ʻo ongoʻí ʻoku ʻikai ai ha meʻa ke ongoʻi. ʻE lava ha ongo meʻa ʻo fanongo ki he pōpoaki tatau pe lau ha veesi folofola tatau, pea ongoʻi ʻe he taha e fakamoʻoni ʻa e Laumālié kae hala ʻa e tahá ia.

Ka, ʻi heʻetau feinga ko ia ke tokoniʻi hotau ngaahi ʻofaʻangá ke nau ongoʻi e leʻo ʻo e Laumālié mo e fakaʻofoʻofa lahi, taʻengata, mo hulufau ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, mo talaange ke nau “fakafanongo lelei angé,” mahalo he ʻikai hoko ia ko e founga fetuʻutaki ʻaonga tahá.

Mahalo ko e faleʻi lelei taha—ki ha taha ʻokú ne fie fakatupulaki ʻene tuí—ke fakafanongo makehe. ʻOku poupouʻi kitautolu ʻe he leʻo ʻo e ʻAposetolo ko Paulá ke tau fekumi ki he leʻo ko ē ʻoku lea ki hotau lotó, kae ʻikai ki hotau telingá peé. Naʻá ne akoʻi, “ʻOku ʻikai maʻu ʻe he tangata fakakakanó ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Laumālié he ko e vale ia kiate ia, pea ʻoku ʻikai te ne faʻa ʻilo ia he ʻoku ʻilo fakalaumālie pē ia.”3 Pe ko haʻatau fakakaukau ki he ngaahi lea ʻa e Pilinisi ʻo Sangato ʻEsepelí, naʻá ne pehē: “ʻOku toki lelei pē sio ʻa ha taha mei he lotó. Ka toe ʻi ai ha meʻa ʻaonga, ʻoku ʻikai aʻu ki ai ʻetau sió ʻatautolu.”4

Ko e Mālohi mo e Ngaahi Ngataʻanga ʻo e Tuí

ʻOku ʻikai faingofua he taimi ʻe niʻihi ke fakatupulaki e tuí ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié ʻi ha māmani fakakakano. Ka ʻoku ʻaonga koeʻuhí ʻe lava ke loloto fau e mālohi ʻo e tuí ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá naʻe foʻu e māmaní, mavaeua e ngaahi vaí, fokotuʻu ʻa e maté, pea hiki e ngaahi vaitafé mo e ngaahi moʻungá mei honau tuʻuʻangá ʻaki e tuí.5

Ka ʻe ala ʻekea ʻe ha niʻihi, “Kapau ʻoku mālohi pehē ʻa e tuí, ko e hā ʻoku ʻikai ai ke u lava ʻo maʻu ha tali ki ha lotu tāumaʻú? ʻOku ʻikai ke u fie maʻu ʻe au ha tahi ke mavaeua pe ko ha moʻunga ke hiki. Ko ʻeku fie maʻu pē hoku puké ke sai pe ko ʻeku mātuʻá ke na fefakamolemoleʻaki pe ko hoku hoa taʻengatá ke ʻasi mai ʻi hoku matafalé mo ha matalaʻi ʻakau ʻi hono nimá mo ha mama fakamaʻu ʻi he nima ʻe tahá. Ko e hā ʻoku ʻikai lava ai ʻe heʻeku tuí ʻo fakahoko ?”

ʻOku mālohi fau e tuí pea ʻoku faʻa hoko ai ha ngaahi mana. Neongo e lahi e tui ʻoku tau maʻú, ka ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe ua he ʻikai lava ʻe he tuí ʻo fai. ʻUluakí, he ʻikai ke ne lava ʻo maumauʻi e tauʻatāina ke fili ʻa ha taha.

Ne laui taʻu ha lotua ʻe ha fefine haʻane tama talangataʻa ke toe foki mai ki he tākanga ʻo Kalaisí ka naʻá ne ongoʻi lotofoʻi hangē ne ʻikai tali mai ʻene ngaahi lotú. Naʻe toe fakamamahi ange ʻeni ʻi heʻene ongona e ngaahi talanoa ʻo siʻa ngaahi fānau hē kuo nau fakatomala mei honau ngaahi ʻalungá.

Naʻe ʻikai ko e palopalemá ko ha siʻi e lotú pe siʻi ʻo e tuí. Naʻe fie maʻu pē ke mahino kiate ia, neongo ʻene ngali fakamamahi ki heʻetau Tamai ʻi he Langí, he ʻikai ke ne fakamālohiʻi ha taha ke ne fili ʻa e hala ʻo e māʻoniʻoní. Naʻe ʻikai fakamālohiʻi ʻe he ʻOtuá ʻEne fānaú ke nau muimui kiate Ia ʻi he maama fakalaumālié. Te Ne fakamālohiʻi nai kitautolu heʻetau fononga ʻi he moʻui fakamatelié ni?

ʻE hanga ʻe he ʻOtuá ʻo fakaafeʻi mo fakalotoa kitautolu. He ʻikai ongosia e ʻOtuá ia hono ʻofaʻi, ueʻi mo fakalotolahiʻi kitautolú. Ka he ʻikai teitei fakamālohiʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke fai ha meʻa—he ʻoku fehalaaki ia mo ʻEne palani maʻongoʻonga ki heʻetau tupulaki taʻengatá.

Ko hono ua e meʻa he ʻikai lava ʻo fai ʻe he tuí ko hano mono fakamālohi ʻetau fie maʻú ki he ʻOtuá. He ʻikai ke tau lava ʻo fakamālohiʻi e ʻOtuá ke ne fai hotau lotó—neongo ʻetau pehē ʻoku tau tonu pe fakamātoato ʻetau lotú. Fakakaukau ki he aʻusia ʻa Paulá, naʻe tā-tuʻo lahi ʻene kole ki he ʻEikí ha fakafiemālie mei hano faingataʻaʻia—ʻi ha meʻa naʻá ne ui “ko ha tolounua ʻi he kakanó.” Ka ne ʻikai ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá. Fāifai, pea fakatokangaʻi ʻe Paula ko hono faingataʻaʻiá ko ha tāpuaki, pea fakafetaʻi ai ki he ʻOtuá ʻi he ʻikai tali ʻene lotú ʻi he founga naʻe ʻamanaki ki aí.6

Falala mo Tui

ʻOku ʻikai ko e taumuʻa ʻo e tuí ke liliu e finangalo ʻo e ʻOtuá ka ke fakaivia kitautolu ke ngāueʻi e finangalo ʻo e ʻOtuá. Ko e tuí ko e falala—ʻo falala ʻoku tokaimaʻananga ʻe he ʻOtuá e meʻa he ʻikai ke tau lavá mo Ne ʻafioʻi ʻetau tōnounoú.7 ʻOku ʻikai feʻunga he taimi ʻe niʻihi ia ʻa e falala pē ki heʻetau vīsoné mo ʻetau fakakaukaú.

Naʻá ku ako ʻeni ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻeku kei pailate vakapuná, ʻi ha taimi naʻe pau ke u puna atu ai ʻi ha kakapu pe ʻao matolu ʻo lau fute pē ʻeku lava ʻo sio ki muʻá. Naʻe pau ke u fakafalala ki he ngaahi meʻa ngāue naʻá ne talamai e feituʻu naʻá ku ʻi aí mo ʻeku taumuʻa folaú. Naʻe pau ke u talangofua ki he leʻo e taha fakahinohino he tauá. Naʻe pau ke u muimui ki he fakahinohino ʻa ha taha ʻoku tonu ange fakamatala ʻokú ne maʻú ʻiate aú. Ko ha taha ʻoku ʻikai ke u lava ʻo sio ki ai ka ne u ako ke falala ki ai. Ko ha taha naʻe lava ʻo sio ki he meʻa naʻe ʻikai ke u lava ʻo sio ki aí. Naʻe pau ke u falala mo ngāue ʻo fakatatau ki ai kae lava ke u aʻu lelei ki he feituʻu ne u fakataumuʻa ki aí.

ʻOku ʻuhinga ʻa e tuí ke ʻoua naʻa ngata ʻetau falala pē ki he poto ʻo e ʻOtuá ka ki Heʻene ʻofá foki. ʻOku ʻuhinga ia ke falala ki he ʻOtua ʻoku ʻofa haohaoa ʻiate kitautolú, pea ko e meʻa kotoa pē ʻokú Ne fai—ko e tāpuaki kotoa pē ʻokú Ne foaki mai pea mo e tāpuaki kotoa pē ʻokú Ne taʻofi fakatatali—ʻoku fakataumuʻa ia ki heʻetau fiefia taʻengatá.8

ʻI he faʻahinga tui ko ʻení, neongo he ʻikai mahino kiate kitautolu he taimi ʻe niʻihi ʻa e ʻuhinga ʻoku hoko ai ha ngaahi meʻa pe ʻuhinga ʻoku ʻikai tali ai ha ngaahi lotu, ka te tau lava ʻo ʻiloʻi ʻe fāifai pē  pea ʻuhinga e meʻa kotoa pē. ““[ʻE] fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ke lelei ai ʻa kinautolu ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá.”9

ʻE fakatonutonu ʻa e meʻa kotoa. ʻE lelei ʻa e meʻa kotoa.

ʻE lava ke tau fakapapauʻi ʻe hoko mai ʻa e ngaahi talí, pea te tau lava ʻo tui he ʻikai ngata pē ʻi haʻatau fiemālie he talí, ka te tau fōngia ʻi he ʻaloʻofa, ʻofa, foaki lahi, mo e ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní kiate kitautolu, ko ʻEne fānaú.

Tukituki Pē

ʻOku tau ʻaʻeva ʻi he tui ʻoku tau maʻú ke aʻu ki ai,10 pea feinga maʻu pē ke fakautpulaki ʻetau tuí. ʻOku ʻikai ko ha ngāue faingofua ʻeni he taimi ʻe niʻihi. ʻE lau ʻe kinautolu ʻoku ʻikai faʻa kātaki, ʻikai loto ʻaki, pe taʻetokangá; ʻoku faingataʻa ke maʻu e tuí. ʻE siʻisiʻi ke aʻusia ʻeni  ʻe kinautolu ʻoku lotofoʻi vave mo heé. ʻOku maʻu ʻa e tuí ʻe he loto fakatōkilaló, faivelengá, mo e kātaki fuoloá.

ʻOku maʻu ia ʻe kinautolu ʻoku nau ʻosikiavelengá.

ʻOku hāsino e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he aʻusia ʻa ha ongo faifekau kei talavou ne ngāue ʻi ʻIulope, ʻi ha feituʻu naʻe siʻi ai e papi uluí. Te u pehē, naʻe mei mahino pē kapau ne na fakakaukau naʻe mei tatau ai pē pe ko e hā te na faí.

Ka naʻe maʻu ʻe he ongo faifekau ko ʻení ʻa e tuí, pea naʻá na loto ʻaki. Naʻá na pehē kapau ʻoku ʻikai fanongo ha taha ki heʻena pōpoakí, he ʻikai ʻuhinga ia naʻe taʻe fai ʻena lelei tahá.

Naʻá na ongoʻi ʻi ha ʻaho ʻe taha ke na ō ki ha ngaahi ʻapi nofoʻanga ʻi ha fale fungavaka fā fakaʻofoʻofa. Naʻá na kamata ʻi he fungavaka ki laló ʻo tukituki he matapā kotoa pē, mo fakahoko ʻena pōpoaki ʻo Sīsū Kalaisí mo e Fakafoki mai ʻo Hono Siasí.

ʻĪmisi
Fale nofoʻanga totongi ʻo Sisitā Uchtdor ʻi heʻene kei siʻí

Naʻe ʻikai fie fanongo ha taha kiate kinaua ʻi he fungavaka ki laló.

Naʻe mei faingofua pē ke na pehē, “Naʻá ta feinga. Ta ngata hē. Ta ō ʻo vakaiʻi ha fale kehe.”

Ka naʻe maʻu ʻe he ongo faifekaú ni ʻa e tuí pea naʻá na vekeveke ke ngāue, ko ia ne na tukituki he matapā kotoa pē ʻi he fungavaka uá.

Ka ne ʻikai pē ha taha ʻe fie fanongo.

Naʻe tatau pē mo e fungavaka tolú. Pea pehē mo e fungavaka faá—kae ʻoua kuó na tukituki he matapā fakaʻosi he fungavaka faá.

Naʻe malimali mai ha kiʻi taʻahine ʻi he ava ʻa e matapaá, pea fakaafeʻi atu kinaua ki loto ke na talitali ai kae talanoa mo ʻene faʻeé.

Naʻe taʻu 36 pē ʻene fineʻeikí, pea naʻe toki mālōlō pē siʻono husepānití pe ne ʻikai fie talanoa ia mo e ongo faifekau Māmongá. Ko ia naʻá ne talaange ke fekau ke na ō.

Ka naʻe kole fakamātoato ange ki ai ʻene tamá. Naʻá ne pehē naʻe angalelei ʻaupito e ongo talavoú ni. Pea ʻe taimi siʻi pē.

Fāifai, pea loto ki ai e fineʻeikí. Ne fakahoko ʻe he ongo faifekaú ʻena pōpoakí pea foaki ange ha tohi ke lau ʻe he faʻeé—ko e Tohi ʻa Molomoná.

Hili ʻena oó, ne fakakaukau e fineʻeikí ke ne lau pē ha ngaahi peesi siʻi.

Naʻe lau ʻaho pē kuo ʻosi e tohí heʻene lau.

ʻĪmisi
Fāmili ʻo Sisitā ʻUkitofa mo e kau faifekau

ʻIkai fuoloa mei ai, ne hū e fāmili uitou ko ʻení ʻi he vai ʻo e papitaisó.

Ko e taimi ne maʻulotu ai e kiʻi fāmilí ni ʻi honau kiʻi koló ʻi Felengifuti ʻi Siamané, ne fakatokangaʻi ʻe ha tīkoni kei talavou e hoihoifua e taha ʻo e ongo tamaiki fefiné peá ne pehē ʻiate ia pē, “ʻOku fai ʻe he ongo faifekaú ni ha ngāue lelei!”

Ko e hingoa ʻo e tīkoni kei talavoú ni ko Tietā ʻUkitofa. Ko e finemui hoihoifuá—ʻa e taha naʻe kole fakamātoato ki heʻene faʻeé ke fanongo ki he ongo faifekaú—ko hono hingoa fakaʻofoʻofá ko Halieta. ʻOku ʻofeina ia ʻe he kakai kotoa pē ʻoku nau feohi ʻi heʻene muimui ʻiate au ʻi heʻeku ngaahi folaú. Kuó ne tāpuekina siʻa moʻui ʻa ha kakai tokolahi tuʻunga heʻene ʻofa he ongoongoleleí pea mo hono natula fiefiá. Ko e fiefiaʻanga moʻoni ia ʻo ʻeku moʻuí.

ʻĪmisi
Lea ʻa Sisitā ʻUkitofa ʻi Norway

Kuo tā-tuʻo-lahi ʻeku fakafetaʻi ʻi he ongo faifekau naʻe ʻikai ke na ngata pē ʻi he fungavaka ki laló. Kuo tuʻo lahi ʻeku houngaʻia koeʻuhí ko ʻena tuí mo e ngāué. Kuo tā tuʻo lahi ʻeku fakafetaʻi naʻe ʻikai ke na foʻi—ka na aʻu ange ki he fungavaka faá, ki he matapā fakaʻosí.

ʻE Toʻo ia Kiate Kimoutolu

Tau manatuʻi muʻa e talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau kumia e tui ʻoku tuʻuloá, ʻi heʻetau feinga ke fetuʻutaki mo e ʻOtuá mo ʻEne ngaahi taumuʻa taʻengatá: “Tukituki pea ʻe toʻo kiate kimoutolu.”11

Te tau foʻi ʻapē ʻi ha hili pē haʻatau tukituki ʻi ha matapā ʻe taha pe ua? ʻI ha fungavaka ʻe taha pe ua?

Pe te tau kei fekumi pē kae ʻoua kuo tau aʻu ki he fungavaka faá, ki he matapā fakaʻosí?

ʻOku hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “totongi kiate kinautolu ʻoku kumi lahi kiate iá,”12 ka ʻoku ʻikai faʻa maʻu e totongi ko iá ʻi he ʻuluaki matapaá pē. Ko ia ʻoku fie maʻu ke tau tukituki pē. Houʻeiki fafiné, ʻoua te mou foʻi. Fekumi ki he ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa. Fakaʻaongaʻi hoʻo tuí. ʻAʻeva angatonu.

ʻOku ou palōmesi atu kapau te mou fai ʻeni—ʻo aʻu ki he fakamuimui tahá, ki he ngataʻangá—te ke ʻilo e tali ʻokú ke kumiá. Te ke maʻu e tuí. Pea ʻe fakafonu ʻaki koe ʻi ha ʻaho, ʻa e maama ʻe “fakaʻau ke ngingila ange kae ʻoua ke aʻu ki he ʻaho haohaoá.”13

Siʻoku tuofāfine ʻofeina ʻia Kalaisi, ʻoku moʻoni ʻa e ʻOtuá.

ʻOkú Ne moʻui.

ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe.

ʻOkú Ne ʻafioʻi koe.

ʻOku mahino koe kiate Ia.

ʻOkú Ne ʻafioʻi e ngaahi kole fūfūnaki ho lotó.

Kuo teʻeki ke Ne liʻaki koe

He ʻikai ke Ne liʻaki koe.

Ko ʻeku fakamoʻoní mo ʻeku tāpuaki fakaʻaposetolo kiate kimoutolú takitaha, ke mou ongoʻi ʻi homou lotó mo homou ʻatamaí ʻa e moʻoni fakalangí ni, ʻiate kimoutolu pē. Moʻui ʻi he tui, ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻa, mo e tuofāfine ʻofeina pea “ʻofa ke fakatokolahi ʻa kimoutolu ʻe he [ʻEikí] ko [hotau] ʻOtua ʻo lauʻi liunga afe ʻa hoʻomou tokolahí, pea tapuakiʻi ʻa kimoutolu ʻo hangē ko ia kuó ne talaʻofa kiate kimoutolú!”14

ʻOku ou tuku atu ʻeku tuí, mo ʻeku fakamoʻoní, pea mo ʻeku fakamoʻoni pau mo taʻeueʻia ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻOtuá. ʻI he huafa toputapu hotau Fakamoʻui ʻofeina, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.