2010–2019
ʻE Holoholoʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e Loʻimata Kotoa pē
ʻOkatopa 2016


ʻE Holoholoʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e Loʻimata Kotoa pē

ʻI heʻetau fakahaaʻi ʻetau tui ki he Fakamoʻuí, te Ne hiki hake mo fua kitautolu lolotonga hotau ngaahi faingataʻá, kae meʻa tēpuú, ko ʻEne fakamoʻui kitautolu ʻi he puleʻanga fakasilesitialé.

Ko ha konga ia e palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ʻa ʻEne tuku ke tau feʻao mo e mamahí ʻi heʻetau fononga fakamatelié.1 Neongo ʻene fakamamahi e tō kehekehe mai e faingataʻá kiate kitautolú, ka te tau lava ʻo fiemālie ʻoku tau mamahi mo fefaʻuhi kotoa pē mo e faingataʻá neongo pe ʻoku lahi pe siʻisiʻi. ʻOku ou lotua ʻe tataki kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki ha mahino lahi ange ʻoku pau ke hoko ai ʻení.

ʻI heʻetau vakai ki he ngaahi aʻusia faingataʻa ʻo e moʻuí mei he tafaʻaki e tui kia Kalaisí, te tau ʻilo ai ʻoku ʻi ai ha ha taumuʻa fakaʻotua ʻo ʻetau mamahí. ʻE lava ke aʻusia ʻe he kau faivelengá e moʻoni ʻo e naʻinaʻi ngali angakehe ko ʻeni ʻa Paulá. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Pea kapau ʻe mamahi ʻa kimoutolu koeʻuhi ko e māʻoniʻoní, ʻoku mou monūʻia.”2  ʻI heʻetau ʻai hotau “lotó ke ʻiloʻí,”3 te tau fakatupulaki ai ʻetau fakatou malava ke fuesia lelei hotau ngaahi faingataʻá pea ako mo siviʻi ai kitautolu. ʻOku ʻomi ʻe he faʻahinga mahino peheé ha tali ki he fehuʻi tuʻuloa ko ʻení “Ko e hā ʻoku hoko ai e koví ki he kakai leleí?”

Kuo aʻusia ʻe he taha kotoa ʻoku fakafanongo mai he ʻaho ní, ha tuʻunga ʻo e ongoʻi taʻelatá, lotofoʻí, mamahí pe faingataʻaʻiá. Ka ʻikai e “mata ʻo e tuí“4 pea mo ha mahino ki he moʻoni taʻengatá, ʻoku tau ʻiloʻi ʻe lava ʻe he mamahi mo e faingataʻaʻia ʻoku tau foua ʻi he matelié, ʻo fakafeʻatungiaʻi pe fakapuliki ʻa e fiefia taʻengata ʻo e ʻiloʻi ko e palani maʻongoʻonga ʻetau Tamai Hēvaní, ko e palani taʻengata moʻoni ia ʻo e fiefiá. ʻOku ʻikai ha toe founga kehe ke maʻu ʻaki e fiefia kakató.5

ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau tali ʻi he loto tui hotau ngaahi faingataʻa makehé, kae lava ke tau utu e ngaahi tāpuakí mo maʻu ʻa e ʻilo he ʻikai ha founga ia ke toe maʻu aí. ʻOku fakahinohinoʻi kitautolu ke tau tauhi e ngaahi fekaú ʻi he taimi mo e tūkunga kotoa pē, he “ko ia ia ʻokú ne faivelenga ʻi he faingataʻá, ʻoku lahi ange ʻa ʻene totongí ʻi he puleʻanga ʻo e langí.”6 Pea hangē ko ia ʻoku tau lau ʻi he folofolá, “Kapau ʻokú ke loto-mamahi, ui ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá ʻaki ʻa e lotu tāumaʻu, koeʻuhí ke fiefia ʻa homou laumālié”7

Naʻe ʻikai foʻou ki he ʻAposetolo ko Paulá ia e meʻa ko e faingataʻa, ko ia naʻá ne toʻo mai ʻene aʻusiá ke akoʻi mālohi mo lelei ai e akonaki taʻengata ʻoku toki hoko mai pē he taimi ʻoku tau ʻūkuma lelei ai he faʻa kātakí. Naʻá ne pehē, “He ko homau mamahi maʻamaʻá ni, ʻa ia ʻoku ʻosingofuá, ʻokú [ne] fakatupu maʻamautolu ʻa e lelei ʻoku lahi hake fakamanavahē ʻaupito pea mamafa mo taʻengata”8  Ko hono fakalea ʻe tahá, te tau lava ʻo ʻilo ʻi he uhouhonga hotau ngaahi faingataʻá, kuo tuku mai ʻe he ʻOtuá ha pale taʻengata ke fetongi ʻaki.

Ko e malava ko ia ʻe Paula ʻo ui ʻa e ngaahi faingataʻá, fakatangá pea mo e mamahí ko ha “mamahi maʻamaʻá,” ʻokú ne fufuuʻi ʻe ia e lahi ʻo ʻene faingataʻaʻiá, ʻa ia naʻá ne pehē naʻe folo hifo ʻe he ʻilo taʻengata ki he ongoongoleleí. Naʻe hanga ʻe he tui ʻa Paula kia Sīsū Kalaisí ʻo ʻai ke ngali faingofua e meʻa kotoa pē. Naʻe tuʻo nima hono kaumaeaʻi ia, tuʻo tolu ʻaki e ʻakau, tuʻo taha hono tolomakaʻi, tuʻo tolu ʻene fakaevaha; pea faʻa mei tāmateʻi melemo ʻe ha kau kaihaʻa mo ha kau taki loi; naʻá ne mamahi ʻi he ongosiá mo e faingataʻá, fiekaiá mo e fieinuá, pea mo hono fakahū pōpula ʻi he momokó mo e telefua.9

Kuo tautapa ha tokolahi ʻo kitautolu ki he ʻOtuá ke toʻo atu hotau faingataʻaʻiá pea ʻi he taimi ʻoku ʻikai hoko mai ai e fiemālie ʻoku tau feinga ki aí, ʻoku tau hehema leva ke fakakaukau ʻoku ʻikai ke Ne fanongo mai. ʻOku ou fakamoʻoni, neongo e ngaahi momeniti ko iá, ʻokú Ne fanongo mai ki heʻetau ngaahi lotú, pea ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga ʻokú Ne tuku ai ke hokohoko atu ʻetau faingataʻaʻiaá,10 pea te Ne tokoni mai ke tau fuesia ia.11

ʻI ha potu folofola ongo, naʻe fakamanatu mai ai ʻe Paula ʻa e “talatala” ʻi hono kakanó naʻe fakatupu mamahi kiate iá pea naʻe tupu ai ʻene tūʻulutui tuʻo tolu ʻo kole ki he ʻEikí ke Ne toʻo atu kinautolu. ʻI hono tali ʻe he ʻEikí e lotu ʻa Paulá, naʻe ʻikai ke ne toʻo ʻe ia e faingataʻá, ka naʻá ne ʻoange ha nonga mo ha mahino ki hono lotó, “Ko ʻeku tokoní ʻe lahi maʻau: he kuo fakakakato ʻeku mālohí ʻi hoʻo vaivaí.” ʻI he mahino foʻou ko iá, naʻe lava ai ʻa Paula ʻo tali mo houngaʻia ʻi he faingataʻa naʻá ne fouá. Naʻá ne pehē, “Ko ia te u fiefia … ʻi [hoku] vaivaí, koeʻuhi ke nofoʻia au ʻe he mālohi ʻo Kalaisí.”12

ʻI heʻetau maʻu ko ia e ʻilo taʻengata ko ʻení ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku tupulaki ai ʻetau malava ʻo kātaki ki he ikuʻangá, ʻoku tau ako ai ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku fie maʻu tokoní,13 pea ʻoku tau fakahoungaʻi mo fakahaaʻi ai ha fakafetaʻi he ngaahi aʻusia kuo tuku ʻe he ʻOtuá ke tau fouá ke akoʻi ai kitautolu ʻi he hala ʻo e moʻui taʻengatá.

ʻI heʻetau ngāue neongo e ʻahiʻahí, ʻe ala faingataʻa ke tau sio ki hotau ngaahi ʻahiʻahí ko ha ngaahi pou fakaʻilonga ʻo hotau hala fononga fakatāutaha ʻi he tuʻunga faka-ākongá. Pea tatau ai pē pe te tau ʻi he teleʻa fakapoʻuli ʻo e loto foʻí pe ko e hala ʻo e fiefiá, ʻe lava ke hoko ko ha tāpuaki ʻetau ako mo ongoʻi ha manavaʻofa ki he faingataʻaʻia ʻo e niʻihi kehé.

ʻI ha konifelenisi fakasiteiki kimuí ni ne vahe mai, ne u ʻalu ai ki he ʻOtu Filipainí, pea ne u loto mamahi heʻeku ʻilo ki he meʻa ne hoko kia Misa Taniela ʻApilatá. Naʻe papitaiso ʻa ʻApilata mo hono uaifí ʻi he 1974. Naʻá ne tali ʻa e ongoongoleleí peá na sila ʻi he temipalé. Hili iá, ne ʻi ai haʻana fānau fakaʻofoʻofa ʻe toko nima. ʻI he ʻaho 7 ʻo Siulai 1997, lolotonga e palesiteni siteiki ʻa Misa ʻApilatá, naʻe vela honau kiʻi ʻapi nofoʻangá. Naʻe hanga ʻe he foha lahi ʻo ʻApilatá ko Maikolo, ʻo fakahaofi ʻene tamaí pea toho mai ki tuʻa mei he fale velá, ka ne toe foki ki he falé ke fakahaofi mo e niʻihi kehé. Ko e taimi fakamuimuitaha ia ne mamata ai ʻa ʻApilata ki hono fohá. Naʻe siʻi mālōlō ʻi he velá e uaifi ʻo ʻApilata ko Tōminiká pea mo ʻena fānau kotoa ʻe toko nimá.

Ko e foʻi moʻoni ko ia neongo naʻe fakahōifua e moʻui ʻa ʻApilatá ki he ʻOtuá he taimi naʻe hoko ai e faingataʻá, ka naʻe ʻikai taʻofi ai e faingataʻá ia pe te ne hao ai mei he mamahi ne muiaki maí. Ka naʻe hanga ʻe heʻene faivelenga ʻi hono tauhi ʻene ngaahi fuakavá mo fakahaaʻi ʻene tui kia Kalaisí, ʻo ʻoange kiate ia ha loto fakapapau ʻi he talaʻofa te ne toe fakataha mo hono uaifí pea mo hono fāmilí. Naʻe hoko e ʻamanaki lelei ko iá ko ha taula ki heʻene moʻuí.14

ʻOku hoko ʻa ʻApilata he taimí ni ko e pēteliake ʻo e siteikí pea lolotonga ʻeku ʻaʻahi ko ʻení, naʻe fakafeʻiloaki mai ʻe ʻApilata hono uaifi foʻoú kiate au, ko Saimonita kae pehē ki hono ongo foha ko Lafaele mo Tanielá. Ko e moʻoni ʻoku lava pea ʻe hanga ʻe Sīsū Kalaisi ʻo “nonoʻo e loto mafesí.”15

ʻI heʻeku vahevahe e talanoa kia ʻApilatá, ʻoku ou tokanga ki he malava ʻe he lahi fau e molé ʻo fakatupu ha fakakaukau ʻa ha niʻihi ʻoku fuʻu siʻi fau honau mamahí ʻonautolu mo honau faingataʻaʻiá, ʻi hono fakahoa atú. ʻOua muʻa naʻá ke fakahoa ia, ka ke feinga ke ako mo fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengatá ʻi hoʻo foua e ngaahi haʻahaʻa ʻo ho ngaahi faingataʻá.

Tuku muʻa ke u lea fakatāutaha atu kiate kimoutolu—“ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo māfasiá”16—fēfē ke u fokotuʻu atu ko hoʻo ngaahi fefaʻuhi fakatāutahá, hoʻomou ngaahi mamahi fakafoʻituituí mo e ngaahi faingataʻaʻia kotoa pē, ʻoku ʻosi tokaimaʻananga ki ai ʻetau Tamai Hēvaní mo hono ʻAló. Lototoʻa! Tui! Peá ke tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá!

ʻOku kau he taumuʻa mo e misiona ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ʻEne “toʻo kiate ia ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi mahaki ʻoku moʻua ai hono kakaí, ʻo ne “toʻo kiate ia ʻa honau ngaahi vaivaí,” pea te Ne “tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí.”17

Ke maʻu kakato e ngaahi meʻafoaki ko ʻeni kuo foaki taʻetotongi mai ʻe hotau Fakamoʻuí, kuo pau ke tau ako ko e faingataʻá—ʻiate ia pē—ʻoku ʻikai ke ne foaki pe akoʻi mai ʻe ia ha meʻa ʻoku tuʻuloa hono mahuʻingá kae ʻoua kuo tau ako moʻoni mei hotau ngaahi faingataʻá ʻo fakafou ʻi hono fakahaaʻi ʻetau tuí.

Naʻe vahevahe mai ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻa e meʻa naʻá ne ako mei hono ngaahi faingataʻá, ʻo ne pehē:

“ʻOku ʻi ai ha ngaahi faingataʻa, ʻi hono ʻūkuma leleí, ʻe lava ke hoko ia ko ha meʻa fakaʻeiʻeiki. …

… ʻOku kau ʻi hono ʻūkuma leleí ʻa ʻetau angamalū feʻunga lolotonga hotau mamahí, ke tau ako mei heʻetau ngaahi aʻusia mahuʻingá. ʻOku ʻikai leva ke tau foua noa pē ʻa e ngaahi meʻá ni, ka kuo pau ke nau foua kitautolu ʻi ha ngaahi founga te ne fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu.”18

Kuó u mātā ʻi he moʻui ʻa ha tokolahi pea ʻi he tā-sīpinga ʻa e niʻihi kehé, ʻa hono ʻomi ʻe hono fakahaaʻi ha tui mālohi mo tuʻuloa kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ngaahi talaʻofá, ha ʻamanaki lelei ʻoku paú ki ha ngaahi meʻa lelei ange ke hoko mai. ʻOku hanga ʻe he ʻamanaki lelei pau ko ʻení, ʻo fokotuʻu maʻu kitautolu, pea ʻomi e ivi mo e mālohi ʻoku tau fie maʻu ke tau ʻūkuma aí.19 ʻI heʻetau fakafehokotaki ko ia ʻetau mamahí ki ha taumuʻa pau ʻi he moʻui fakamatelié kae tautefito ki he pale ʻoku fakatatali mai kiate kitautolu ʻi ha ngaahi feituʻu fakalangí, ʻe tupulaki leva ʻetau tui kia Kalaisí pea tau maʻu ha fiemālie ʻi heʻetau moʻuí.

ʻOku tau lava leva ʻo sio atu ki he maama ʻi he muiʻi tānoló. Kuo akoʻi mai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo pehē: “ʻOku ʻi ai moʻoni  ha maama ʻi he muiʻi tānoló. Ko e Maama ʻo e Māmaní, ko e Fetuʻu Ngingila ʻo e Pongipongí, ko e maama ʻoku ʻikai hano ngataʻanga pea he ʻikai toe fakapoʻulí.’ [Mosaia 16:9]. Ko ʻAlo Tonu pē Ia ʻo e ʻOtuá.”20

Te tau lava ʻo maʻu ha ivi heʻetau ʻiloʻi ʻoku fakataimi pē ʻa e ngaahi aʻusia faingataʻa ʻo e moʻui ko ʻení—naʻa mo e ngaahi pō kaupōʻuli tahá, ʻe iku pē ia ki he mafoa mai e atá.

ʻI he hiliange ʻa e meʻa kotoa pē pea kuo tau kātekina e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí, ʻoku tau maʻu e talaʻofa ko ia ʻe “ holoholo ʻe he ʻOtuá ʻa e loʻimata kotoa pē mei [hotau] matá.”21

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamaí pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, pea ʻokú Na tauhi ʻEna ngaahi talaʻofaá. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau haʻu ʻo maʻu ʻEne Fakaleleí. ʻI heʻetau fakahaaʻi ʻetau tui kiate Iá, te Ne lava ʻo hiki hake mo fua kitautolu lolotonga hotau ngaahi faingataʻá, kae meʻa tēpuú, ko ʻEne fakamoʻui kitautolu ʻi he puleʻanga fakasilesitialé. Tuku muʻa ke u fakaafeʻi kimoutolu ke mou haʻu kia Kalaisi, kātaki fuoloa ʻi he tuí, hoko ʻo haohaoa ʻiate Ia pea maʻu ʻa e fiefia haohaoá ʻiate Ia. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.