2010–2019
Loto Houngaʻia he ʻAho Sāpaté
ʻOkatopa 2016


Loto Houngaʻia he ʻAho Sāpaté

Ko e Sāpaté ki he Kāingalotú, ko ha ʻaho ia ʻo e houngaʻia mo e ʻofa.

Siʻi kāinga ʻofeina ʻi he funga ʻo e māmaní ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku ou houngaʻia he kole mai ʻa Palesiteni Monisoni ke u lea atu ʻi he pongipongi Sāpaté ni. ʻOku ou fakatauange ʻe ʻoatu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻeku leá ki homou lotó.

ʻOku ou fie lea he ʻahó ni ʻo kau ki he ongo ʻo e lotó. Te u fakatefito pē he loto houngaʻiá—tautefito ki he ʻaho Sāpaté.

ʻOku tau ongoʻi houngaʻia ʻi ha ngaahi meʻa lahi: ʻi ha angaʻofa mei ha sola, ʻi ha meʻatokoni he taimi ʻoku tau fiekaia aí, ʻa fale ke tau malu ai ʻi he tō mai ʻa e matangi mālohí, ʻi ha fasi ʻoku moʻui, mo e tangi ʻa ha kiʻi pēpē foʻou. ʻE manatuʻi ʻe hatau tokolahi ʻetau ongoʻʻi houngaʻia ʻi he taimi peheé.

Ki he Kāingalotu ʻo e Siasí, ko e Sāpaté ko ha ʻaho pehē ia ʻo e houngaʻia mo e ʻofa. Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí e Kāingalotu ʻi he Potufonua Siakisoní ʻi Misuli, ʻi he 1831, ʻoku totonu ke fai ʻenau lotú mo e fakafetaʻí ki he langí. Naʻe ʻoange ha fakahā ki he fuofua Kāingalotú ʻi he founga ke tauhi ai e Sāpaté mo e founga ke ʻaukai ai mo lotú.1

Naʻe fakahā mai kiate kitautolu kotoa ʻe he ʻEikí ʻa e founga ke lotu mo fakafetaʻi ai ʻi he Sāpaté. Te mou lava pē ke tala, ko e meʻa mahuʻinga tahá, ʻa e ʻofa ʻoku tau ongoʻi ki he niʻihi ʻoku nau foaki mai e meʻaʻofá. Ko e folofola ʻeni ʻa e ʻEikí ki he founga ʻo ʻetau fakafetaʻí mo e founga ke angaʻofa ai ʻi he Sāpaté:

”ʻOku ou fai kiate kinautolu ʻa e fekau, ʻo leaʻaki ʻeni: Ke ke ʻofa ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa mo ho mālohí mo e ʻatamaí, mo e iví kotoa, pea ke ke tauhi kiate ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. …

”Ke ke fakafetaʻi ki he ʻEikí ko ho ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē.

“Ke ke ʻatu ha feilaulau ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá ʻi he māʻoniʻoni, ʻa ia ko e loto mafesifesi mo e laumālie fakatomala.”2

Pea toe hoko atu ʻa e ʻEikí ʻo fakatokanga fekauʻaki mo e fakatuʻutāmaki ʻo e ʻikai ke tau fakafetaʻi ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻokú Na foaki mai e ngaahi meʻaʻofá. “Pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku fakatupu houhau ai ʻa e tangatá ki he ʻOtuá, pe ʻoku ʻikai ha taha ʻoku tupu hono houhaú ki ai, ka ko kinautolu ʻoku ʻikai ke fakamoʻoniʻi ʻa e kau mai hono toʻukupú ʻi he meʻa kotoa peé, pe ʻoku ʻikai ke talangofua ki heʻene ngaahi fekaú.”3

Ko e tokolahi ʻo kimoutolu fanongó kuo mou ʻosi fiefia mo fakafetaʻi ki he ʻOtuá he Sāpaté ko e ngaahi tāpuakí. ʻOku mou manatu ki he hiva maheni ko ia:

[Ka fasitanunu e moʻuí pea hala ha ʻutu ʻe hakea,

Ka ke lotosiʻi ʻo mahalo kuo mole e meʻá kātoa,

Tānaki ho ngaahi tāpuakí; tānaki ʻo lau takitaha,

Te ke ofo he meʻa kuo fai ʻe he ʻOtuá.

Tānaki ho ngaahi tāpuakí;

Tānaki ʻo lau takitaha.

Tānaki ho ngaahi tāpuakí;

Sio ki he ʻofa kuo fai ʻe he ʻOtuá.] …

[ʻO ka ke ka ongosia he loto taʻemanongá?

Ka ngali lahi e ngafa kuo ui ke ke fuá?

Tānaki ho ngaahi tāpuakí; ʻe mole e veiveiuá,

Pea te ke hiva koe ʻi ho ngaahi ʻahó].4

ʻOku ou maʻu ha ngaahi tohi mo talanoa mo ha Kāingalotu faivelenga ʻoku nau ongosia ʻi he loto taʻemanongá. ʻOku ofi siʻa niʻihi ke nau ongoʻi, kuo mole meʻa kotoa. ʻOku ou fakatauange mo lotua ʻe ʻaonga mo tokoni atu ha meʻa te u leaʻaki kau ki he ongoʻi houngaʻia he Sāpaté, ke toʻo atu ai hoʻo veiveiuá kae kamata ke ke maʻu ha loto fiefia.

Ko e taha e ngaahi tāpuaki te tau lava ʻo fakahoungaʻí ko ʻetau ʻi he houalotu sākalamēniti ko iá, ʻo fakataha ai mo ha toko taha pe toko ua ʻo ʻEne kau ākongá ʻi Hono huafá. ʻOku ʻi ai siʻa niʻihi ʻi ʻapi ʻoku siʻi tokoto fale pē. ʻOku ʻi ai siʻa niʻihi ʻoku nau fakaʻamu ke ʻi he feituʻu ʻoku tau ʻi aí ka ʻoku nau siʻi ngāue ʻi he falemahakí pe vaʻa maluʻí pe ʻoku nau fokotuʻu ʻenau moʻuí ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ke maluʻi kitautolu ʻi ha toafa pe vaotā. Ko e foʻi moʻoni ko ia ʻoku tau lava ʻo fakataha mo ha Kāingalotu kehe ʻo maʻu e sākalamēnití, ʻe tokoni ia ke tau ongoʻi houngaʻia mo ʻofa ai tuʻunga he angaʻofa ʻa e ʻOtuá.

Tuʻunga ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo e ongoongolelei kuo fakafoki maí, ko ha tāpuaki ʻe taha ʻe lava ke lau, ko ʻetau maʻu ʻa e faingamālie ke maʻu fakauike ʻa e sākalamēnití—kuo teuteuʻi, tāpuakiʻi, pea tufa ʻe he kau tamaioʻeiki kuo fakamafaiʻi ʻa e ʻOtuá. Te tau lava ʻo houngaʻia he taimi ʻoku fakamoʻoniʻi atu ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku tali heʻetau Tamai Hēvaní e ongo lotu tāpuaki sākalamēniti ʻoku fai ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki loto fakatōkilaló.

ʻI he ngaahi tāpuaki kotoa te tau lava ʻo laú, ʻoku kei maʻongoʻonga taha pē ʻa e ongoʻi faʻa fakamolemole ʻoku tau maʻu heʻetau kai e sākalamēnití. ʻOku tau ongoʻi ha ʻofa mo ha houngaʻia lahi ange ki he Fakamoʻuí, naʻe tuʻunga Heʻene feilaulau taʻengatá ʻa e malava ke fakamaʻa ʻetau ngaahi angahalá. ʻI heʻetau maʻu e maá mo e vaí, ʻoku tau manatuʻi ai naʻá Ne mamahi maʻatautolu. Pea ʻi heʻetau ongoʻi houngaʻia he meʻa kuó Ne fai maʻatautolú, te tau ongoʻi ai ʻEne ʻofa maʻatautolú pea mo ʻetau ʻofa kiate Iá.

ʻOku hanga ʻe he tāpuaki ʻo e ʻofa ʻoku tau maʻú, ʻo ʻai ke faingofua ange ai ʻetau tauhi e fekau ke “manatu maʻu pē kiate Iá.”5 Hangē ko e ongo ʻoku ou maʻú, te mou lava foki ʻo ongoʻi e ʻofa mo e houngaʻia koeʻuhí ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ne talaʻofa mai e Tamai Hēvaní te tau maʻu maʻu pē kapau te tau tauhi faivelenga ai pē ʻetau ngaahi fuakavá. Te tau lava ʻo fakalau kotoa e ngaahi tāpuaki ko iá he Sāpate kotoa pē pea tau ongoʻi houngaʻia ai.

Ko e Sāpaté ko e taimi lelei taha foki ia ke manatuʻi ai ʻa e fuakava naʻa tau fai ʻi he vai ʻo e papitaisó ke ʻofa mo tokoniʻi e fānau ʻa e Tamai Hēvaní. ʻE ala kau ʻi hono tauhi e palōmesi ko iá he Sāpaté, ʻa e kau loto vekeveke atu ki he kalasí pe kōlomu, ke langaki e tuí mo e ʻofá ʻi hotau kāinga ʻoku tau feohi aí. ʻE kau he talaʻofa ko iá ʻa hono fakahoko fiefia hotau uiuiʻí.

ʻOku ou houngaʻia ko e ngaahi Sāpate naʻá ku akoʻi ai ha kōlomu ʻo e kau tīkoni ʻi Paunitifuli ʻi ʻIutā, mo ha kalasi Lautohi Faka-Sāpate ʻi ʻAitahō. Pea ʻoku ou manatuʻi e ngaahi taimi naʻá ku tokoni ai ki hoku uaifí ʻi he nēsilií, ko hoku tefitoʻi fatongia aí ke tufa mo tufi e meʻa vaʻingá.

Ko ha ngaahi taʻu lahi ia kimuʻa peá u toki fakatokangaʻi ʻi he Laumālié, naʻe mahuʻinga ʻeku kiʻi tokoni siʻisiʻí ki he moʻui ʻa e fānau ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku ou ʻohovale, ʻi hono kei manatuʻi ʻe hanau niʻihi e ngaahi taʻu ko ʻení pea nau fakamālō mai heʻeku feinga ke tokoniʻi kinautolu maʻá e ʻEikí he ngaahi ʻaho Sāpate ko iá.

Mahalo he ʻikai ke tau lava ʻo fakatokangaʻi kakato e ʻaonga fakalūkufua ʻo e kau tamaioʻeiki kehe ʻa e ʻEikí, hangē pē ko e ʻikai ke tau faʻa fakatokangaʻi e ngaahi ola ʻo ʻetau tokoni ʻoku fai ʻi he Sāpaté. Ka ʻoku langa fakalongolongo pē ʻe he ʻEikí ʻa Hono puleʻangá ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tauhisipi faivelenga mo loto fakatōkilaló, ke aʻusia hono kahaʻu nāunauʻiá. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní pē ʻoku lava ke tau sio ai ki heʻene tupu kāfakafá.

Naʻá ku tupu hake ʻo ʻalu ki he houalotu sākalamēnití ʻi ha kiʻi kolo e Siasí ʻi Niu Sēsī, fakataha mo ha kāingalotu tokosiʻi mo hoku fāmilí pē taha. Naʻe papitaiso au ʻi he taʻu ʻe fitungofulu mā nima kuo hilí ʻi Filatelifia, ʻi he falelotu pē taha ne langa ʻe he Siasí ne lava ke mau hū ki ai ʻi Penisilivēnia mo Niu Sēsií. Naʻe taha pē kiʻi kolo ʻi Pilinisitoni, Niu Sēsií, ka kuo tuʻu ai ha ongo uooti lalahi ʻe ua he taimí ni. Pea ʻi he ngaahi ʻaho siʻi kuo hilí, ne faiva ai ha toʻu tupu ʻe lauiafe ʻi he kātoanga kimuʻa pea fakatapui e Temipale Filatelafia Penisilivēniá.

Naʻe ui au ʻi heʻeku kei talavoú ko ha faifekau fakavahefonua ʻi he falelotu pē taha ʻi ʻAlapakiku, ʻi Niu Mekisikoú. Ko e ʻaho ní ʻoku ʻi ai ha temipale mo ha siteiki ʻe fā.

Naʻá ku mavahe mei ʻAlapakiku ke ako ʻi Kemipilisi ʻi Masasūseti. Naʻe taha pē falelotú mo e vahefonuá mei Masasūseti ki Louti ʻAilani. Naʻá ku fononga meʻalele he ʻotu moʻunga ʻo e fonua fakaʻofoʻofá ni ki he houalotu sākalamēniti ʻi he fanga kiʻi koló, ko e lahi tahá ne fai ʻi ha ngaahi fale naʻe nō pe fanga kiʻi ʻapi naʻe fakaleleiʻi. ʻOku ʻi ai ha temipale toputapu ʻo e ʻOtuá he taimí ni ʻi Pelimoni mo ha ngaahi siteiki ʻoku mafola ʻi he tafaʻaki ki ʻutá.

Ko e meʻa naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakatokangaʻi lelei he taimi ko iá ko e lilingi ʻe he ʻEikí Hono Laumālié ki he kakaí ʻi he ngaahi houalotu sākalamēnití. Naʻá ku lava ʻo ongoʻi, kae ʻikai makupusi hono lahí pea mo e taimi ʻo e taumuʻa ʻa e ʻEikí ke langa mo fakanāunauʻiaʻi Hono puleʻangá. Naʻe mamata ha palōfita ʻi ha fakahā, peá ne lekooti ʻa e meʻa ʻoku tau lava ʻo ʻilo he taimi ní. Naʻe pehē ʻe Nīfai he ʻikai fuʻu fēfē hotau tokolahí, ka ʻe mālohi mo fakaʻofoʻofa hono māmá:

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻá ku mamata ki he siasi ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá, pea naʻe tokosiʻi. …

“Pea naʻe hoko ʻo pehē, ko au, Nīfai, naʻá ku vakai ki he mālohi ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá, pea naʻe tō ia ki he kau māʻoniʻoni ʻo e siasi ʻo e Lamí, pea ki he kakai ʻo e fuakava ʻo e ʻEikí, ʻa ia kuo fakamovetevete ki he funga kotoa ʻo e māmaní; pea naʻe fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoni pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi.”6

ʻOku lekooti ʻi hotau kuongá ni ha fakamatala fakakikite tatau ki hotau tuʻungá mo e ngaahi faingamālie ʻoku tuʻunuku maí, he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá:

“Kuo teʻeki ai mahino kiate kimoutolu ʻa hono lahi ʻo e ngaahi tāpuaki mahuʻinga ʻoku maʻu ʻe he Tamaí ʻi hono toʻukupu ʻoʻoná pea kuo teuteu maʻamoutolú;

“Pea ʻe ʻikai te mou lava ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he taimí ni; ka neongo ia, ke mou fiefia, he te u tataki atu ʻa kimoutolu. ʻOku ʻamoutolu ʻa e puleʻangá pea ʻoku ʻamoutolu ʻa e ngaahi tāpuakí, pea ʻoku ʻamoutolu ʻa e ngaahi koloa ʻo e taʻengatá.

“Pea ko ia ia ʻokú ne tali ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he loto fakafetaʻí, ʻe ngaohi ia ke nāunauʻia; pea ʻe fakalahi atu ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní kiate ia, ʻio, ʻo liunga teau, ʻio, ʻo lahi ange.”7

Kuó u ongoʻi ʻa e liliu ko iá he tupulaki e fakahoungaʻi ʻo e ngaahi tāpuaki mo e ʻofa ki he ʻOtuá ʻi he Siasí kotoa. ʻOku hangē ʻoku vave ange ʻi he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he taimi mo e feituʻu ʻoku ʻahiʻahiʻi ai ʻenau tuí, ʻi he feituʻu kuo pau ke nau kole tokoni ai ki he ʻOtuá ke kei hoko atú.

Ko e taimi te tau fouá, ʻe mohu faingataʻa ia ʻo hangē ko ia ne hoko ki he kakai ʻo ʻAlamaá ʻi he malumalu ʻo ʻAmulone taʻeʻofá heʻene fakakavengaʻi kinautolú:

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻe ongo mai ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí kiate kinautolu ʻi heʻenau ngaahi faingataʻaʻiá, ʻo pehē: Hanga hake homou ʻulú pea fiemālie he ʻoku ou ʻiloʻi ʻa e fuakava kuo mou fai kiate aú; pea te u fuakava mo hoku kakaí pea fakahaofi ʻa kinautolu mei he nofo pōpulá.

“Pea te u fakamaʻamaʻa foki ʻa e ngaahi kavenga kuo hilifaki ki homou ngaahi umá, ke ʻoua naʻa mou ongoʻi ia ʻi homou tuʻá, lolotonga hoʻomou ʻi he nofo pōpulá; pea te u fai ʻeni koeʻuhí ke mou tuʻu ko e kau fakamoʻoni kiate au ʻamui, pea ke mou ʻiloʻi fakapapau ko au ko e ʻEiki ko e ʻOtua, ʻoku tāpuakiʻi hoku kakaí ʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá.

“Pea ko ʻeni naʻe hoko ʻo pehē naʻe fakamaʻamaʻa ʻa e ngaahi kavenga ʻa ia naʻe hili kia ʻAlamā mo hono kāingá; ʻio, naʻe fakamālohia ʻa kinautolu ʻe he ʻEikí koeʻuhí ke nau lava ʻo fua faingofua ʻenau ngaahi kavengá, pea nau fakaongoongo ʻi he fiefia mo e faʻa kātaki ki he finangalo kotoa pē ʻo e ʻEikí.”8

ʻOkú ta hoko ko e kau fakamoʻoni ko e taimi pē kuo tau tauhi ai e ngaahi fuakava ʻa e ʻOtuá, tautautefito ʻi he taimi naʻe faingataʻa ʻaí, kuó Ne ongona ʻetau lotu fakafetaʻi ʻi he ngaahi meʻa kuó Ne fai maʻatautolú mo tali ʻetau lotu ke maʻu ha ivi ke kātaki faivelengá. Kuo tā-tuʻo lahi ʻEne ʻai koe ke ke fiefia pea mo mālohi.

Te ke fifili pe ko e hā te ke lava ʻo fai ke moʻuiʻaki pea moihū he Sāpaté ni ke fakahaaʻi hoʻo houngaʻiá mo fakaivia koe mo e niʻihi kehé ʻi he ngaahi faingataʻa ʻoku tuʻunuku maí.

Te ke lava ʻo kamata he ʻahó ni ʻaki ha lotu fakafoʻituitui mo fakafāmili, ʻo fakafetaʻi ʻi he meʻa kotoa kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻaú. Te ke ala lotu ke ke ʻiloʻi e meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke ke fai, ke tokoni kiate Ia mo e niʻihi kehé. Kae tautautefito, ke ke lotu ke fakahā atu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha taha ʻoku siʻi tuēnoa pe masiva, ʻoku finangalo e ʻEikí ke ke ʻalu ki ai.

Te u lava ʻo palōmesi atu ʻe tali hoʻo ngaahi lotú, pea ʻi hoʻo ngāueʻi e tali teke maʻú, te ke maʻu ai ha fiefia ʻi he Sāpaté pea fonu ho lotó ʻi he fakafetaʻi.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻafioʻi mo ʻofa ʻa e ʻOtua ko e Tamaí kiate koe. Naʻe fai ʻe he Fakamoʻui ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa hono fakaleleiʻi hoʻo ngaahi angahalá ko ʻene ʻofa ʻiate koé. ʻOkú Na ʻafioʻi ho hingoá ʻo hangē ko ʻEna ʻafioʻi e hingoa ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Heʻena hā kiate iá. ʻOku ou fakamoʻoni ko e Siasi ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí pea te Ne fakaʻapaʻapaʻi e ngaahi fuakava ʻokú ke fai mo fakafoʻou mo e ʻOtuá. ʻE liliu ho natulá ka ke hoko ʻo hangē ai ko e Fakamoʻuí. ʻE fakamālohia koe telia ʻa e ʻahiʻahí mo e ongoʻi veiveiua ki he moʻoní. Te ke maʻu ha fiefia ʻi he Sāpaté. Ko ʻeku palōmesí ia kiate kimoutolu, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.