2010–2019
Te u ʻOmi e Maama ʻo e Ongoongoleleí ki Hoku ʻApí
ʻOkatopa 2016


Te u ʻOmi e Maama ʻo e Ongoongoleleí ki Hoku ʻApí

Te tau lava ʻo ʻomi ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí ki hotau ʻapí, ʻapiakó, mo e ngāueʻangá ʻo kapau te tau siofi pē mo vahevahe e lelei ʻa e niʻihi kehé.

Ko e tokolahi ʻo kimoutolu ne mou tali e fakaafe ne fai ʻe Sisitā Linitā  K. Peatoni he konifelenisi lahi ʻi ʻEpelelí,1 pea kuo mou kau ʻi ha ngaahi ngāue tokoni ʻofa ke feau e ngaahi fie maʻu ʻa e kau kumihūfanga ʻi homou feituʻú. Mei he fanga kiʻi polokalama fakatāutahá ki he tokoni fakakoló, ʻoku hoko e fanga kiʻi ngāue ko iá ko ha ola ʻo e ʻofá. ʻI hoʻomou vahevahe homou taimí, talēnití mo e maʻuʻanga tokoní, kuo langaki hake ai homou lotó—kae pehē ki he kau kumihūfangá. Ko hono langaki ko ia ʻo e ʻamanaki leleí mo e tuí, pea naʻa mo e ʻofa lahi ange ʻi he vā ʻo e tokotaha ʻokú ne maʻú pea mo e tokotaha foakí, ko e ola mahino ia ʻo e manavaʻofa moʻoní.

ʻOku talamai ʻe he palōfita ko Molonaí ko e ʻofa faka-Kalaisí ko ha ʻulungaanga mahuʻinga ia ʻo kinautolu ʻe nofo fakataha mo e Tamai Hēvaní ʻi he puleʻanga fakasilesitialé. Naʻá ne tohi, “Kapau ʻe ʻikai te mou maʻu ʻa e manavaʻofá ʻe ʻikai teitei faʻa fakamoʻui ʻa kimoutolu ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” 2

Ko e moʻoni ko Sīsū Kalaisi ʻa e sīpinga haohaoa ʻo e manavaʻofá. ʻOku hoko ʻEne loto fiemālie he maama fakalaumālié ke hoko ko hotau Fakamoʻuí, ʻa ʻEne ngaahi fakafōtunga Heʻene moʻui fakamatelié, ʻa ʻEne meʻaʻofa fakalangi ko e Fakaleleí pea mo ʻEne toutou feinga ke fakafoki kitautolu ki heʻetau Tamai Hēvaní, ko e tumutumu ia ʻo hono fakahaaʻi ʻo e manavaʻofá. ʻOku fakatefito ʻEne ngāué he meʻa pē taha: ko hono fakahaaʻi ʻEne ʻofa ki Heʻene Tamaí ʻo fakafou Heʻene ʻofa kiate kitautolú kotoa. ʻI hono fehuʻi kia Sīsū pe ko e fē fekau lahi tahá, naʻá Ne tali ange:

“Ke ke ʻofa [ki he ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻaki ho laumālié kotoa, mo hoʻo moʻuí kotoa, mo ho lotó kotoa.

“Ko e ʻuluaki pea ko e lahi ia ʻo e fekaú.

“Pea ko hono ua ʻoku tatau mo iá, Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé.” 3

Ko e taha e ngaahi founga mahuʻinga taha ʻe lava ke tau fakatupulaki mo fakahaaʻi ai ʻetau ʻofa ki hotau kaungāʻapí, ʻoku fakafou ia heʻetau fakakaukau mo lea ʻofá. Naʻe pehē ʻe haku kaumeʻa mamae ʻi ha ngaahi taʻu he kuohilí, “Ko e founga maʻongoʻonga taha ʻo e manavaʻofá, ko hono taʻofi e loto fakamāú.” 4 ʻOku kei moʻoni pē ia ʻi he ʻahó ni.

ʻI he sio faiva fakataha ʻa e kiʻi taʻahine taʻu tolu ko ʻAlisá mo hono ngaahi fototehiná, naʻá ne pehē ange, “ʻE Mami, ʻoku ʻasi faikehe mai e moa ko eé!”

Naʻe sio atu ʻene faʻeé ki he TV peá ne tali malimali ange, “ʻOfaʻanga, ko e pīkoka ʻena ia.”

Hangē ko e taʻeʻilo e kiʻi taʻahine taʻu tolú ni, taimi ʻe niʻihi ʻoku tau sio ki he niʻihi kehé mo ha mahino ʻoku taʻekakato pe taʻetotonu. Mahalo naʻa fakatefito ʻetau tokangá ʻi he ngaahi faikehekehé pea tau ʻiloʻi e ngaahi tō nounou ʻa e niʻihi ʻoku tau feohí, ka ʻoku ʻafio mai e Tamai Hēvaní ia ki Heʻene fānaú, naʻe fakatupu kinautolu ʻi Hono tatau taʻengatá, pea mo ha tuʻunga fisifisimuʻa mo nāunauʻia te nau malavá.

ʻOku manatua ʻa Palesiteni Sēmisi  E. Fausi heʻene pehē, “Ko e fakaʻau ange ko ia ʻeku motuʻá, ko e siʻi ange ia ʻeku loto fakamāú.” 5 ʻOkú ne fakamanatu mai e lea ʻa e ʻAposetolo ko Paulá:

“ʻI heʻeku kei siʻí, ne u lea fakatamasiʻi, peá u ʻilo fakatamasiʻi, peá u mahalo fakatamasiʻi: ka ʻi heʻeku hoko ko e tangatá ne u tukuange ʻa e ngaahi meʻa fakatamasiʻí.

“He ko ʻeni ʻoku tau fakaasiasi ʻi he siʻoata fakapōpōʻulí; ka ʻe ʻi ai ʻa e mata ki he mata: ʻoku ou ʻilo fakakonga ʻeni; ka te u ʻilo ai, ʻo hangē ko hono ʻiloʻi aú.”6

ʻI he taimi ʻoku tau toe siofi lelei ange ai hotau ngaahi vaivaí, ʻe siʻi ange ai ʻetau fakehehema ke tau vakai ki he niʻihi kehé ʻi ha “sioʻata ʻoku fakapōpōʻulí.” ʻOku tau fie fakaʻaongaʻi e maama ʻo e ongoongoleleí ke sio ʻaki ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko e Fakamoʻuí—ʻi he manavaʻofa, ʻamanaki lelei mo e ʻofa faka-Kalaisi. ʻE hokosia e ʻaho ʻe mahino kakato ai kiate kitautolu e loto ʻo e niʻihi kehé pea te tau houngaʻia ʻi hano fakahaaʻi mai ʻo ha ʻaloʻofa kiate kitautolu—hangē ko ʻetau fakahaaʻi ha fakakaukau mo e lea ʻofa ki he niʻihi kehé ʻi he moʻuí ni.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ne u ʻaʻalo pōpao ai mo ha kau finemui. Naʻe ʻātakaiʻi ʻa e fanga kiʻi anovai lolotó ʻe ha ʻotu moʻunga vaotāʻia mo ha ngaahi teleʻa maka naʻe fakaʻofoʻofa moʻoni. Naʻe fetapaki e vaí heʻemau ʻalofaki ʻemau fohé ʻi he vai ʻasinisiní, pea naʻe ulo māfana mai e laʻaá heʻemau ʻaʻalo atu he tofukī ʻa e vaí.

Ka naʻe kamata ke fakapōpōʻuli e langí pea mālohi mai e havilí. Naʻe pau ia ke mau fesifohe pea toe loloto ange ʻemau ʻalofakí pea ʻikai ke mau toe mālōlō. Hili ha ngaahi houa siʻi ʻo e ngāue lahí ni, ne faifai pea mau afe atu ʻi ha tuliki he fuʻu anovaí pea mau fiefia heʻemau fakatokangaʻi hake kuo mau lele-ʻi-matangi.

Ne ʻikai hano taimi kuo mau ngāue ʻaonga ʻaki e meʻaʻofa ko ʻení. Ne mau fusi ha kiʻi tapoleni, ʻo haʻi hono ongo tulikí ki he ongo kau ʻo e fohé pea ongo tuliki leva ʻe tahá ki he ongo vaʻe hoku husepānití, ʻi heʻene fakamafao atu he katea ʻo e pōpaó. Ne mau fakataumatangi pea ngaholo ʻemau folaú!

ʻI he taimi naʻe sio mai ai e kau finemui ʻi he ngaahi pōpao kehé ki he vave mo faingofua ʻemau folaú, ne nau kamata fokotuʻu leva haʻanau lā. Naʻe fonu homau lotó ʻi he kakata fiefia mo e fiemālie, pea mau houngaʻia neongo e ngaahi faingataʻa ʻo e ʻahó.

Hangē ko e matangi fakatouanga ko iá, ʻe tatau ia mo ha fakahikihiki hato kaungāmeʻa, ko e talitali fiefia ʻa ha mātuʻa, ko e kamo fiefia mai hato tehina pe tokoua pe ko ha malimali fiefia hato kaungā-ngāue pe kaungā-ako, he ʻokúne ʻai ke “lele-ʻi-matangi” ai ʻetau tuitonu e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí! Naʻe fakamatalaʻi peheni ia ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “He ʻikai ke tau lava ʻo mapuleʻi e māmaní, ka te tau lava ʻo mapuleʻi ʻa ʻetau founga fengāueʻaki mo e māmaní. Fakatauange ke tau fili ha tōʻonga fakakaukau ʻoku fakatupulakí ka tau maʻu ai e fiefia, nonga, mo e fiemālie taupotu tahá.”7

ʻOku fakaofo e mālohi ʻoku maʻu ʻe heʻetau ngaahi leá, ke langa hake pea mo holoki ha moʻuí. Mahalo te tau lava ʻo manatuʻi kotoa e ngaahi lea fakaholomui naʻá ne fakalotomamahiʻi kitautolú kae pehē ki he ngaahi lea ʻofa naʻá ne langaki hake hotau laumālié. ʻI heʻetau fili pē ke leaʻaki ha meʻa lelei kau ki he niʻihi kehé—ʻokú ne langaki hake mo fakamālohia ai e niʻihi ʻoku tau feohí pea faitokonia ai e niʻihi kehé ke nau muimui ki he founga ʻa e Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
Tui lalanga e “Te u ʻomi e maama ʻo e ongoongoleleí ki hoku ʻapí”

ʻI heʻeku kei Palaimelí, ne u ngāue mālohi ke tui lalanga ha kiʻi kupuʻi lea faingofua naʻe peheni, “Te u ʻomi e maama ʻo e ongoongoleleí ki hoku ʻapí.” ʻI ha hoʻatā ʻe taha; ʻi he lolotonga ʻemau tui lalangá, naʻe fai mai ʻe he faiakó ha talanoa ki ha kiʻi taʻahine naʻe nofo ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e teleʻá. ʻI he hoʻatā efiafi kotoa pē; naʻá ne fakatokangaʻi atu he moʻungá ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e teleʻá, ha fale naʻe fetapaki mai hono ngaahi matapā sioʻatá. Naʻe siʻisiʻi ʻaupito hono kiʻi falé pea naʻe fakaʻānaua e kiʻi taʻahiné pehēange mai naʻe nofo ʻi he fale fakaʻofoʻofa ko ia ʻoku lanu koula hono matapā sioʻatá.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe fakangofua ai e kiʻi taʻahiné ke heka heʻene pasikalá ʻo kolosi he teleʻá. Naʻá ne ʻaka loto vekeveke atu ki he fale matapā sioʻata koulá naʻe fuoloa fau ʻene fakaʻānaua ki aí. Ka ʻi heʻene hifo mei he pasikalá, naʻá ne sio atu ko e falé ia naʻe liʻaki pea popo, pea vaoa e loto ʻataʻataá mo ʻuli pea ʻikai lanu koula ʻa e matapā sioʻataá ia. Naʻe tafoki loto mamahi e kiʻi taʻahiné ke foki ki ʻapi. Naʻá ne ʻohovale ʻi heʻene sio atu ki ha fale naʻe fetapaki lanu koula mai hono ngaahi matapā sioʻatá mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e teleʻá; peá ne toki fakatokangaʻi hake ko hono ʻapí ia!8

ʻOku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻoku tau hangē ai ko e kiʻi taʻahine ko ʻení, ʻoku tau sio ki he niʻihi kehé mo e meʻa ʻoku nau maʻu pe aʻusiá pea tau ongoʻi maʻulalo ange he fakahoa atu ki aí. ʻOku tau fuʻu tokanga ki he Pinterest pe Instagram ʻo e moʻuí pe ʻoku tau femoʻuekina pē he feʻauʻauhí ʻi hotau ngaahi ʻapiakó pe ngāueʻangá. Ka ʻi heʻetau kiʻi tuʻu siʻi hifo ke “tānaki [hotau] ngaahi tāpuaki lahi fau,”9 ʻoku tau toki ʻiloʻi mo fakatokangaʻi moʻoni ai e failelei ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú kotoa.

Tatau ai pē pe ʻoku tau taʻu 8 pe 108, te tau kei lava pē ʻo ʻomi ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí ki hotau ʻātakaí, neongo pe ko ha fale māʻolunga ʻi Meniheiteni pe ko ha kiʻi fale masiva ʻi Malēsia pe Mongikōlia. Te tau lava ʻo fakapapauʻi ke tau siofi pē lelei ʻa e niʻihi kehé mo e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi hotau ʻātakaí. ʻE lava ʻe he kau fafine kei siʻi mo matuʻotuʻá ʻi he feituʻu kotoa pē, ʻo fakahaaʻi ʻa e ʻofa faka-Kalaisí ʻi heʻenau fili ke fakaʻaongaʻi e ngaahi lea ʻoku langaki e falala mo e tui ʻa e niʻihi kehé.

Naʻe talanoa ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo kau ki ha talavou naʻe fakamataliliʻi maʻu pē ʻe hono kaungāakó lolotonga ʻene kei akó. Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai naʻá ne hiki ki ha feituʻu peá ne hū ʻo ngāue fakakautau, ako lelei pea mālohi ʻi he Siasí. Naʻe fakaʻilongaʻi e vahaʻa taimi ko ʻeni ʻo ʻene moʻuí ʻe ha ngaahi aʻusia fakaofo mo lavameʻa.

Hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai naʻá ne toe foki mai ki he kolo ne tupu hake aí. Ka naʻe ʻikai pē ke tali ʻe he kakaí ia ʻene tupulakí mo ʻene fakalakalaká. Kiate kinautolu, naʻá ne kei hoko pē ia ko e kiʻi tamasiʻi “pehē mo pehē,” pea nau kei fai ange pē ki ai e anga tatau. Ne iku pē ʻo toe mōlia atu e talavoú ni ia ki he tuʻunga ne ʻuluaki ʻi aí pea ʻikai pē ke ne lava ʻo fakaʻaongaʻi hono ngaahi talēniti fakaofo naʻá ne maʻú ke faitāpuekina ʻaki e niʻihi ne nau tukuhifo mo fakafisingaʻi iá.10 He toki mole lahi moʻoni ia kiate ia pea mo e koló!

Naʻe akonaki e ʻAposetolo ko Paulá ʻo pehē, “Pea sino-e-meʻa ke mou maʻu ʻa e ʻofa vela ʻiate kimoutolu: he ʻoku ʻufiʻufi ʻe he ʻofá ʻa e ngaahi angahala lahi.”11 ʻOku ʻuhinga ʻa e velá ki he “lotoʻaki,” pea ʻoku fakahaaʻi ia ʻi hono fakangaloki atu e ngaahi fehalaaki mo e tōnounou ʻa ha taha kae ʻikai ko hono kukuta mai e lotoʻitá pe toe fakamanatu mai e ngaahi vaivai ʻo e niʻihi kehé ʻi he kuohilí.

Ko hotau tufakanga mo e faingamālie lelei ke tali ʻa e fakalakalaka e tokotaha kotoa pē ʻi heʻetau faifeinga ke hangē ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Ko ha toki meʻa fakafiefia ia ke vakai ki he malama e fofonga ʻo ha taha kuo mahino kiate ia e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí peá ne fai ha ngaahi liliu moʻoni heʻene moʻuí! Ko e kau faifekau ko ia kuo nau aʻusia e fiefia ʻi he mamata ki he ului ʻa ha taha ʻo ne hū he matapā ʻo e papitaisó pea hoko atu ki he matapā ʻo e temipalé, ʻoku nau hoko ko ha kau fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki ʻo hono fakafaingamālieʻi—mo poupouʻi—e niʻihi kehé ke nau liliu. Ko e kāingalotu ko ia ʻoku nau talitali lelei ʻa e kau ului ne taku he ʻikai ke nau teitei feʻunga mo e puleʻangá, ʻoku nau maʻu ha fiemālie lahi moʻoni ʻi hono tokoniʻi kinautolu ke nau ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻEikí. Ko hono fakaʻofoʻofa ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ko e malava moʻoni ko ia ke hoko ha fakalakalaka taʻengatá—pea ʻikai ngata pē ʻi heʻetau malava ʻo liliu ke hoko ʻo toe lelei angé, ka ʻoku toe faipoupoua pea mo fekauʻi, kitautolu ke tau tulifua ki he fakalakalaká pea mo e haohaoá.

Naʻe naʻinaʻi mai ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻo pehē: “ʻOku lahi fau e ngaahi founga ʻoku mou tui ai e pulupulu ʻo e manavaʻofá. … Kae ʻoua muʻa naʻa tau loto fakamaau [pe] fefakaangaʻaki, ka tau ongoʻi e ʻofa hoahaoa ʻa Kalaisí ki hotau kaungā-fononga ʻi he moʻuí. ʻOfa ke tau ʻiloʻi ʻoku fai ʻe he taha kotoa pē hono lelei tahá ke fekuki mo e ngaahi faingataʻá pea ʻofa ke tau faifeinga ke fai hotau lelei tahá ke tokoni.”12

Ko ʻofa ʻoku faʻa kātaki, angalelei pea mo fiefia. Ko ʻofa ʻokú ne fakamuʻomuʻa e niʻihi kehé, ʻoku loto fakatōkilalo, ʻokú ne mapuleʻi ia, ʻokú ne siofi pē lelei ʻa e niʻihi kehé pea ʻokú ne fiefia he taimi ʻoku lelei ai ha taha. 13

ʻI heʻetau hoko ko e ngaahi tokoua (mo e tuongaʻane) ʻi Saioné, te tau tukupā nai ke “ngāue fakataha kotoa … ʻo fai ha faʻahinga meʻa pē ʻoku angavaivai mo fakapotopoto, ke fakafiefia mo faitāpuekina e huafa ʻo e [Fakamoʻuí]”?14 Te tau lava nai ʻi he ʻofa mo e fakatuʻamelie, ʻo hanganaki atu pea tali e ngaahi lelei ʻi he niʻihi kehé, ke malava pea poupouʻi ai e fakalakalaká? Te tau lava nai ʻo fiefia ʻi he lavameʻa ʻa e niʻihi kehé pea kei hokohoko atu pē ʻetau ngāue ke fakalakalaka ʻetau moʻuí?

ʻIo te tau lava ʻo ʻomi ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí ki hotau ngaahi ʻapí, ʻapiakó, mo e ngāueʻangá ʻo kapau te tau siofi pē mo vahevahe ʻa e ngaahi meʻa lelei fekauʻaki mo e niʻihi kehé kae tuku e meʻa ʻoku ʻikai leleí. ʻOku fonu hoku lotó ʻi he houngaʻia heʻeku fakakaukau atu ki he meʻa ne fai ʻe hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ke tau malava ai ʻo fakatomala, ʻa kitautolu ko e kau angahala ʻi he māmani mohu vaivai mo faingataʻa ko ʻení!

ʻOku ou fakamoʻoni ʻi heʻetau muimui ko ia ki Heʻene sīpinga haohaoá, te tau lava ʻo maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e manavaʻofá, ʻa ia te ne ʻomi kiate kitautolu ha fiefia lahi ʻi he moʻuí ni pea mo e tāpuaki kuo talaʻofa mai ko e moʻui taʻengata mo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai Linda K. Burton, “Ko e Muli Au,” Liahona, Mē 2016, 13–15.

  2. Molonai 10:21.

  3. Matiu 22:37–39.

  4. Sandra Rogers, “Hearts Knit Together,” in Hearts Knit Together: Ngaahi lea mei he konifelenisi lahi ʻa e Kakai Fefiné ʻi he 1995, [1996], 7.

  5. James E. Faust, ʻi he Dallin H. Oaks, “‘Judge Not’ and Judging,” Ensign, Aug. 1999, 13.

  6. 1 Kolinitō 13:11–12.

  7. Thomas S. Monson, “Ko e Moʻui Mahutafeá,” Liahona, Sānuali 2012, 4

  8. Toʻo mei he Laura E. Richards, The Golden Windows: A Book of Fables for Young and Old (1903), 1–6.

  9. “Tānaki Ho Ngaahi Tāpuaki,” Ngaahi Himí, fika 148.

  10. Vakai Jeffrey R. Holland, “The Best Is Yet to Be,” Liahona, Jan. 2010, 18–19.

  11. 1 Pita 4:8.

  12. Thomas S. Monson, “ʻOku ʻIkai Fakaʻau ʻo Ngata ʻa e ʻOfá,” Liahona, Nov. 2010, 125.

  13. Vakai, 1 Kolinitō 13:4–6.

  14. “Kau Fefine ʻo e Saioné,” Ngaahi Himí, fika 201; tānaki atu ʻa e fakamamafá.