2010–2019
“Ka Ne Mou ʻIlo Au”
ʻOkatopa 2016


“Ka Ne Mou ’Ilo Au”

ʻOku tau ʻilo pē nai ki he Fakamoʻuí, pe ʻoku fakautuutu ʻetau ʻiloʻi lelei ange Iá? ʻOku founga fēfē ʻetau ʻiloʻi e ʻEikí?

ʻI he fakaʻosinga e Malanga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Moʻungá, naʻá Ne fakamamafaʻi e moʻoni taʻengata ko ia “ko e meʻa pē ʻe maʻu ai e ʻaloʻofa fakahaofi ʻa e ʻAló ko hono fai e finangalo ʻo e Tamaí.”1

Naʻá ne pehē:

“ʻE ʻikai ke hū ki he puleʻanga ʻo e langí ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku pehē mai kiate au, ʻEiki, ʻEiki, ka ko ia ʻokú ne fai ʻa e finangalo ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langí.

“ʻE pehē kiate au ʻe he tokolahi ʻi he ʻaho ko iá, ʻEiki, ʻEiki, ʻikai naʻa mau akonaki ʻi ho huafá? pea ʻi ho huafá naʻa mau kapusi kituʻa ʻa e kau tēvoló? pea ʻi ho huafá naʻa mau fai ʻa e ngaahi meʻa mana lahi?

“Pea te u toki fakahā kiate kinautolu, naʻe ʻikai ʻaupito te u ʻilo ʻa kimoutolu: ʻalu ʻiate au ʻa kimoutolu, ʻoku fai koví.”2

ʻOku toe lahi ange e mahino kiate kitautolu e akonakí ni heʻetau fakalaulauloto ki ha fakamatala ne ueʻi fakalangi ne toe fai ki he lea tatau pē. ʻOku ʻuhinga mālie hono fakamatalaʻi e kupuʻi lea ʻa e ʻEikí ʻe he Tohi Tapu ʻa e Tuʻi ko Sēmisí, ʻa ia ʻoku hā ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, “ʻOku ʻikai ke u ʻiloa ʻa kimoutolú,” ki he “Ne ʻikai ke mou ʻiloa au.”3

Toe fakakaukau angé ki he talanoa fakatātā ʻo e kau taupoʻou ʻe toko hongofulú. Manatuʻi naʻe ʻalu e kau taupoʻou vale mo taʻe mateuteú ke kumi ha lolo ki heʻenau māmá hili ʻenau fanongo ki he ui ke ō ʻo feʻiloaki mo e tangata taʻané.

“Pea lolotonga ʻenau ʻalu ke fakataú, mo ʻene haʻu ʻa e tangata taʻané; pea ko kinautolu naʻe teuteú naʻe hū mo ia ki he taʻané: pea tāpuni ʻa e matapaá.

“Hili iá, mo ʻene haʻu foki ʻa e kau tāupoʻou [vale ʻe toko nima], naʻe ʻalú, ʻo nau pehē, ʻEiki, ʻEiki, toʻo kiate kimautolu.

“Ka naʻe lea ia ʻo pehē ange, ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻoku ʻikai te u ʻiloa ʻa kimoutolu.”4

ʻOku toe fakalahi atu e ʻuhinga ʻo e talanoa fakatātā ko ʻení kiate kitautolu, ʻe ha fakamatala fakalangi kehe. Ko e kupuʻi lea mahuʻinga ko ia ko e “ʻOku ʻikai ke u ʻiloa ʻa kimoutolú” ʻi hono fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapu ʻa e Tuʻi ko Sēmisí, naʻe fakamaʻalaʻala ia ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ki he “ʻOku ʻikai ke mou ʻiloa au.”5

ʻOku totonu ke hoko e kupuʻi lea ko e “Ne ʻikai pē ke mou ʻiloa aú” mo e “Ne ʻikai ke mou ʻiloa aú,” ko ha meʻa sivi fakaʻauliliki maʻatautolu. ʻOku tau ʻilo pē nai ki he Fakamoʻuí, pe ʻoku fakautuutu ʻetau ʻiloʻi lelei ange Iá? ʻOku founga fēfē ʻetau ʻiloʻi e ʻEikí? Ko e ngaahi fehuʻi ʻeni ʻo e lotó ʻe nofotaha ai ʻeku pōpoakí. ʻOku ou fakaafeʻi fakamātoato e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau fakakaukauʻi fakataha e kaveinga mahuʻingá ni.

Fakaʻau ke ʻIloʻi Lelei e ʻEikí

Naʻe folofola ʻa Sīsū:

“Ko au ko e halá, mo e moʻoní, pea mo e moʻuí: ʻoku ʻikai haʻu ha tangata ʻe taha ki he Tamaí, kae ʻiate au.

“Ka ne mou ʻilo au, pehē, kuo mou ʻilo mo ʻeku Tamaí foki.”6

Te tau ʻiloʻi e Tamaí ʻi heʻetau ʻilo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá.

ʻOku ʻikai ko e taumuʻa fakaʻeiʻeiki pē ʻo e moʻui fakamatelié ke ʻilo kau ki he ʻAlo Tofu Pē Taha Naʻe Fakatupú, ka ko e feinga foki ke ʻiloʻi lelei Ia. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe ha sitepu mahuʻinga ʻe fā ke ʻiloʻi e ʻEikí ʻa ia ko hono ngāue ʻaki e tui kiate Iá, muimui ʻiate Ia, tauhi kiate Ia, mo tui kiate Ia.

Ngāue ʻaki e Tui kiate Iá

Ko hono ngāue ʻaki e tui kia Sīsū Kalaisí ko e fakafalala ia ki Heʻene māʻoniʻoní, manavaʻofá, mo e ʻaloʻofá.7 ʻOku kamata ke tau ʻiloʻi lelei e Fakamoʻuí heʻetau fakaake hotau laumālié pea ʻahiʻahiʻi ʻEne akonakí, kae ʻoua kuo tau fakaʻatā ha potu ʻi hotau lotó ki Heʻene ngaahi folofolá.8ʻI he tupulaki ʻetau tui ki he ʻEikí, ʻoku tau falala leva kiate Ia mo Hono mālohi ke huhuʻi, fakamoʻui, mo fakamālohia kitautolú.

ʻOku nofotaha e tui moʻoní ʻi he ʻEikí ʻo tākiekina maʻu pē ki ha tōʻonga māʻoniʻoni. “Ko e tui kia Kalaisí [ʻa e] ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻo e siasi ne fakahaá, … ko e fakavaʻe ki he māʻoniʻoni kotoa pē … ko e tefitoʻi ngāue ia ʻa e taha ʻatamai lelei kotoa pē.”9 ʻI he ngāue ʻo fakatatau ki he ngaahi tefitoʻi totonú, ne pehē ʻe he Huhuʻí ʻoku mahuʻinga ia ki hono maʻu mo ngāue ʻaki e tui moʻoní he ko e, “tui taʻe ʻi ai ʻa e ngaahi ngāué, ʻoku mate ia.”10 Kuo pau ke “fai ʻe kimoutolu ki he folofolá, pea ʻoua naʻa ngata ʻi he fanongó.”11

ʻOku fekauʻaki vāofi e fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá mo hono maʻu ʻo e meʻafoaki fakalaumālie ʻo e tuí, he ʻoku “mei he fanongó ʻa e tuí, mo e fanongo mei he folofola ʻa e ʻOtuá.”12 ʻOku tau maheni mo Ia mo Hono leʻó ʻi heʻetau ako mo keinanga Heʻene folofolá,13 lotu ki he Tamaí ʻi Hono huafá ʻi he loto fakamātoato,14 mo fekumi maʻu pē ki he takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.15 ʻOku mahuʻinga hono ako mo fakaʻaongaʻi e tokāteline ʻo Kalaisí ʻi heʻetau moʻuí ki hono maʻu ʻo e meʻafoaki ʻo e tui kiate Iá.16

Ko hono fakaʻaongaʻi e tui ki he ʻEikí, ko ha teuteu mahuʻinga ia ki he muimui he ʻEikí.

Ko e Muimui ʻIate Iá

“Pea ʻi he hāʻele ʻa Sīsū ʻo ofi ki he tahi ʻo Kālelí, naʻe mamata ia ki he ongo kāinga ko Saimone naʻe ui ko Pitá, mo ʻAnitelū ko hono tokouá, ʻokú na lafo kupenga ki tahi: he ko e ongo toutai ika ʻa kinaua.

“Pea pehē ʻe ia kiate kinaua, Muimui ʻiate au, pea te u ngaohi ʻa kimoua ko e toutai tangata.

“Pea naʻá na liʻaki leva hona kupengá, ʻo muimui ʻiate ia.”17

Ko Pita mo ʻAniteluú ko ha sīpinga maʻongoʻonga ia ʻo e fanongo mo muimui ki he ʻEikí

Ko ia ʻoku fakahinohinoʻi ai kitaua ʻe he Fakamoʻuí, “Kapau ʻe muimui ha taha ʻiate au, tuku ke ne liʻaki ʻe ia ia, pea toʻo hake ʻene ʻakau mafasiá ʻo muimui ʻiate au.”18 Ke toʻo hake hoto ʻakau mafasiá, ko e fakafisi ia mei he anga taʻe fakalotu mo e holi kovi fakamāmani kotoa pē kae tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí.19

Ne enginaki mai e Fakamoʻuí ke tau hangē pē ko Iá.20 Ko ia ai, ʻoku kau he muimui ki he ʻEikí e muimui ki Heʻene sīpingá. ʻOku hokohoko atu ʻetau ʻiloʻi e ʻEikí ʻi heʻetau feinga ke hangē ko Iá ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo ʻEne Fakaleleí.

Naʻe hanga ʻe Sīsū ʻi Heʻene ngāue he māmaní, ʻo tofa e hala, takimuʻa he hala mo Ne fokotuʻu e sīpinga haohaoá. “ʻOku ʻomi ʻe Hono ʻulungaanga totonú, haohaoá, mo e tōʻongá,”21 ha taumuʻa tuʻuloa mo ha fakahinohino mahino ʻi heʻetau muimui kiate Ia ʻi he hala ʻo ha ākonga fai mateakí.

ʻOku tuʻunga heʻetau muimui ki he Fakamoʻuí, ʻa ʻetau maʻu ha “ʻilo moʻoni ko e hala ko ia ʻoku tau tulifua ki ai he moʻuí”22 ʻoku fenāpasi ia mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ke fakamisiteli e faʻahinga ʻilo ko iá pea ʻoku ʻikai ke fakatefito ʻene fakamamafá he meʻa fakamāmaní pe meʻa fakamatelie angamaheni ʻoku faʻa tuku ai e tokangá. Ka ko e taumuʻa ʻo e moʻuí ʻoku fakahōifua kiate Iá, ʻa e fakalakalaka pau mo hokohoko ʻi hono fai mo tauhi e fuakavá.

ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he misi ʻa Līhai ʻi he Tohi ʻa Molomoná, e hala ke tau muimui ki aí, ngaahi pole te tau fehangahangai mo iá, mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni fakalaumālie te ne tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau muimui mo haʻu ki he Fakamoʻuí. ʻOkú Ne finangalo ke tau vilitaki atu ki muʻa ʻi he hala hangatonu mo lausiʻí. Ko e ngaahi tāpuaki ʻokú Ne finangalo ke tau maʻú, ko hono ʻahiʻahiʻi e fua ʻo e ʻakaú pea “ului [moʻoni] ki he ʻEikí.”23 Ko ia ʻokú Ne taʻalo mai,“Haʻu, ʻo muimui ʻiate au.”24

ʻOku kau he teuteu mahuʻinga ke ngāue Maʻaná ʻa hono ngāue ʻaki e tuí mo e muimui kia Sīsū Kalaisí.

Tokoni Kiate Iá.

““He ʻoku ʻiloʻi fēfē ʻe ha tangata ʻa e ʻeiki kuo ʻikai te ne tauhí, pea ko ha muli ia kiate iá, pea ʻoku mamaʻo ia mei he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi holi ʻa hono lotó?”25

ʻOku tau ʻilo lahi ange ki he ʻEikí ʻi heʻetau tokoni kiate Ia mo ngāue ʻi Hono puleʻangá. ʻI heʻetau fai iá, ʻokú Ne tāpuekina lahi kitautolu ʻaki ha tokoni fakalangi, meʻafoaki fakalaumālie, mo fakatupulaki e meʻa te tau lavá. ʻOku ʻikai ke tau tuenoa ʻi heʻetau ngāue ʻi Heʻene ngoue vainé.

Naʻá ne pehē: “He te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou nima toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻiate kimoutolu ʻa ʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu”26

ʻOku tau ʻiloʻi e Fakamoʻuí ʻi hono fai hotau lelei tahá ke ʻalu ki he feituʻu ʻokú Ne finangalo ke tau ʻalu ki aí, pea lea ʻaki e meʻa ʻokú Ne finangalo ke tau lea ʻakí, mo e tuʻunga ʻokú Ne finangalo ke tau aʻusiá.27 ʻI heʻetau fakahā angavaivai ʻetau fakafalala kakato kiate Iá, ʻokú Ne fakalahi ai ʻetau malava ke tokoni lelei angé. ʻOku fakafenāpasi māmālie mo kakato ange ai ʻetau ngaahi fie maʻú pea mo Hono finangaló, pea hoko ʻEne taumuʻá ko ʻetau taumuʻá, ʻo tau aʻu ai ki ha tuʻunga “ʻe ʻikai te ke kole ha meʻa ʻoku taʻehoa mo [Hono] lotó.”28

ʻE fie maʻu hotau lotó, ivi, ʻatamai, mo e mālohí kotoa ke tauhi ʻaki kiate Ia.29 Ko ia ai, ʻoku hanga ʻe he tokoni taʻesiokita ki he niʻihi kehé ʻo toʻo atu e filifilimānakó mo e tōʻonga siokita ʻa e tangata fakaekakanó. ʻOku tau ʻofa ʻiate kinautolu ʻoku tau tokoni ki aí. Koeʻuhi ko e tokoni ki he niʻihi kehé ko e tauhi ai pē ia ki he ʻOtuá, ʻoku toe lahi ange leva ʻetau ʻofa kiate Ia mo hotau kāingá. ʻOku hā mei he faʻahinga ʻofa ko iá e meʻafoaki fakalaumālie ʻo e manavaʻofá, ʻio, ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí.30

“Ko ia, ʻe hoku kãinga ʻofeina, lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó, koeʻuhi ke fakafonu ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e ʻofá ni, ʻa ia kuó ne foaki kiate kinautolu kotoa pē ʻoku muimui moʻoni ʻi hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí; koeʻuhi ke mou hoko ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá; koeʻuhi ka hoko ʻa e taimi te ne hā mai aí te tau tatau mo ia, he te tau mamata kiate ia ʻi hono anga totonú; koeʻuhi ke tau maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ni; koeʻuhi ke fakahaohaoaʻi ʻa kitautolu ʻo hangē ko ʻene haohaoá.”31

ʻOku tau ʻiloʻi e ʻEikí ʻi hono fakafonu ʻaki kitautolu ʻEne ʻofá.

Ko e Tui Kiate Iá

ʻOku malava nai ke fakahaaʻi ʻetau tui kiate Iá, muimui kiate Iá, tauhi kiate Iá, kae ʻikai ke tau tui kiate Ia?

ʻOku ou maheni mo ha kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku nau tali e tokāteline moʻoní mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he folofolá mo ia ʻoku fakahā mai mei he tuʻunga malangá. Ka ʻoku faingataʻa ke nau tui ʻoku kaungatonu e ngaahi moʻoni ko ia ʻo e ongoongoleleí ki heʻenau moʻuí mo honau tūkungá. ʻOku nau tui ki he Fakamoʻuí, ka ʻoku ʻikai ke nau tui te nau lava ʻo maʻu pe fakaʻaongaʻi heʻenau moʻuí, ʻa e ngaahi tāpuaki ʻokú Ne talaʻofa maí. ʻOku ou ʻilo ha kāinga ʻoku fakahoko lelei honau fatongiá ka ʻoku teʻeki ke hoko e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ia ko ha konga moʻoni ʻo ʻenau moʻuí ke nau moʻuiʻaki pea nau liliu ai. ʻOku tau ʻilo e ʻEikí ʻo ʻikai ngata pē heʻetau falala kiate Iá, ka ʻoku tau tui foki kiate Ia mo ʻEne ngaahi fakalotolahí.

ʻI he Fuakava Foʻoú, ne kole ʻe ha tamai ki he ʻEikí ke fakamoʻui hono fohá. Naʻe tali ange ʻe Sīsū:

“Kapau ʻokú ke faʻa tui, ʻoku faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kiate ia ʻoku tuí.

“Pea tangi ʻaloʻimata leva ʻa e tamai ʻa e tamasiʻí, ʻo ne pehē, ʻEiki, ʻoku ou tui; ke ke tokoniʻi au telia ʻeku taʻe tuí.”32

ʻOku tā tuʻo lahi ʻeku faʻa fakakaukau ki he kole ko ʻeni ʻa e tamaí: “Tokoniʻi au telia ʻeku taʻetuí.” ʻOku ou fifili pe ko e tefitoʻi taumuʻa nai e kole ʻa e tangatá, ke tokoniʻi ia ke ne tui kia Sīsū ko hotau Huhuʻí pea mo Hono ivi fai fakamoʻuí. Mahalo pē naʻá ne ʻosi fakahā ko Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá. Kae mahalo pē naʻá ne fie maʻu ha tokoni ke tui ʻoku lava ke fakatāutaha mo fakafoʻituitui e ivi fai fakamoʻui ʻo e ʻEikí ʻo lava ke tāpuekina hono foha ʻofaʻangá. Mahalo naʻá ne tui fakalūkufua pē kia Kalaisi kae ʻikai ke tui fakahangatonu mo fakatāutaha kia Kalaisi.

ʻOku tau faʻa fakamoʻoni ki he meʻa ʻoku tau pehē ʻoku moʻoní, ka ko e fehuʻi ʻoku mahuʻinga angé pe ʻoku tau tui ki he meʻa ʻoku tau ʻiló.

Ko hono fakahoko ko ia e ngaahi ouau toputapú ʻe he mafai totonu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku mahuʻinga ia ki he tui ko ia ki he Fakamoʻuí, ʻiloʻi Iá kae meʻatēpuú ke tau tui ki he meʻa ʻoku tau ʻiló.

“Pea ko e lakanga fakataulaʻeiki [Melekisētekí] ʻoku puleʻi ʻe ia ʻa e ongoongoleleí pea ʻokú ne maʻu ʻa e kī ʻo e ngaahi meʻa lilo ʻo e puleʻangá, ʻio ʻa e kī ʻo e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá.

“Ko ia, ʻoku fakahā ʻi hono ngaahi ouaú ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá”33

ʻOku tau tui pea ʻilo ko e ʻEikí ko e kī ia ʻo e ʻilo ki he ʻOtuá ʻo fakafou he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ke fakaava e matapaá pea malava ai ke tau takitaha maʻu moʻotautolu e mālohi ʻo e anga faka-ʻotuá ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku tau tui mo ʻiloʻi e Fakamoʻuí ʻi heʻetau muimui ʻiate Iá ʻaki hono maʻu mo tauhi faivelenga e ngaahi ouau toputapú pea maʻu lahi ange Hono ʻīmisí ʻi hotau fofongá.34 ʻOku tau tui mo ʻiloʻi ʻa Kalaisi ʻi heʻetau aʻusia fakatāutaha e liliu, fakamoʻui, fakamālohia mo e mālohi fakahaohaoaʻi ʻo ʻEne Fakaleleí. ʻOku tau tui mo ʻiloʻi e ʻEikí ʻi he “[aka ʻiate kitautolu] e mālohi ʻo ʻene folofolá,”35 ʻo tohi ʻi hotau ʻatamaí mo e lotó,36 pea ʻi heʻetau “liʻaki kotoa [ʻetau] ngaahi angahalá koeʻuhi ke ʻiloʻi [Iá].”37

Ko e tui kiate Iá ko e falala ia ki Heʻene ngaahi tāpuaki mahutafea ʻoku ʻatā pea ʻaonga ki heʻetau moʻui fakafoʻituituí mo fakafāmilí. ʻOku hoko mai e tui kiate Ia ʻaki hotau lotó kotoa38 ʻi heʻetau vilitaki atu kimuʻa ʻi he hala ʻo e fuakavá, fakavaivai ki Hono finangaló, pea talangofua ki Heʻene taumuʻá mo e taimi maʻatautolú. ʻOku hanga ʻe he tui kiate Iá—ʻa hono tali moʻoni Hono iví mo e talaʻofá—ʻo fakaafeʻi mai e fakakaukaú, nongá mo e fiefiá ki heʻetau moʻuí.

Talaʻofá mo e Fakamoʻoní

ʻE ʻi ai ha ʻaho ʻi he kahaʻú, ʻe “peluki ʻa e tui kotoa pē, pea fakahā ʻe he ʻelelo kotoa pē”39 ko e Kalaisí ʻa Sīsū. Te tau ʻilo ʻi he ʻaho nāunauʻia ko iá, ʻokú Ne ʻafioʻi hotau hingoá kotoa. ʻOku ou fakamoʻoni mo palōmesi he ʻikai ngata pē heʻetau ʻilo ki he ʻEikí ka te tau ʻiloʻi foki Ia ʻi heʻetau ngāue ʻaki e tuí ʻi heʻetau muimui, ngāue, mo tui kiate Iá. Ko ʻeku fakamoʻoniʻi ʻeni ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.