2010–2019
Goso i Sobrebibensia Spiritual
òktober 2016


Alegria i Sobrebibensia Spiritual

Ora e enfoke di nos bida ta riba JesuCristo i Su evangelio, nos por sinti e alegria sin importá kiko ta pasando – òf kiko no ta pasando – den nos bida.

Mi kerido rumannan, awe mi ke elaborá riba un prinsipio ku ta fundamental pa nos sobrebibensia spiritual. Ta un prinsipio ku solamente lo bira mas importante ora e tragedianan i problemanan ku ta rondoná nos ta krese.

Esakinan ta e último dianan, kermen ningun di nos mester ta sorprendé ora nos mira un profesia wòrdu kumpli. Un kantidat di profeta, inkluyendo Isaias, Pablo, Nefi, i tambe Mormon, a mira e tempunan difísil ku lo bini1, ku den nos dia hinter mundu lo ta den konmoshon,2 ku hende lo ta “stimadó di nan mes, ... sin ningun afekto, ... amor di plaser mas ku amor pa Dios,”3 i ku hopi lo bira siervonan di Satanas ku lo mantené na haltu e atversario su obra.4 Di bèrdat, abo i ami “ta lucha ... kontra di gobernantenan di tiniebla den e mundu aki, i kontra di maldat spiritual na lugánan haltu.”5

Miéntras ku konfliktonan entre nashonnan ta eskala, miéntras teroristanan kobarde ta ataka esnan inosente, i miéntras korupshon den tur kos di negoshi te gobièrnu ta gradualmente birando algu komun, kiko por yuda nos? Kiko por yuda kada un di nos ku nos luchanan personal i ku e desafionan riguroso di biba den e último dianan aki?

E profeta Lehi a siña nos e prinsipio di sobreviví spiritualmente. Promé, konsiderá e sirkunstansianan: E la wòrdu persiguí dor di prediká e bèrdat den Jerusalem i a wòrdu ordená pa Señor pa laga su propiedatnan i hui ku su famia den e desierto. E ta tin ku biba den un tènt i sobrebibí riba kualke kuminda ku por a wòrdu hañá riba e kaminda na un destino deskonosí, i e ta tin ku mira dos di su yunan, Laman i Lemuel, rebeldia kontra di e enseñansanan di Señor i ataka nan rumannan Nefi i Sam.

Klaramente, Lehi a konosé oposishon, ansiedat, doló di kurason, doló, desapunte, i tristesa. Asina mes e la deklará balente i sin reservashon e prinsipio revelá dor di Señor: “Hende tei, pa nan por tin goso.”6 Imaginá esei! Di tur e palabranan ku por a wòrdu usa pa deskribí e naturalesa i propósito di nos bida aki na mortalidat, e la skohe e palabra goso!

Bida ta yena ku buèltanan i kayanan sin salida, tribulashonnan i desafionan di tur tipo. Kada un di nos probablemente ta tin tempu ku aflikshon, angustia, i desesperashon a konsumí nos. Asina mes nos ta akinan pa nos tin goso?

Si! E kontesta ta un si kontundente! Pero kon esei por ta posibel? I kiko nos tin ku hasi pa reklamá e alegria ku Tata Selestial tin reservá pa nos?

Eliza R. Snow, e di dos Presidente General di Sosiedat di Sokoro, a ofresé un kontesta klave. Pa motibu di e òrdu di eksterminashon di Missouri, emití na komienso di e wenter kruel di 1838, 7 e i otro Santunan a wòrdu fòrsá pa skapa e estado den e mesun wenter ei. Un anochi, Eliza su famia a pasa e anochi den un kasita di palu chikí usa pa e Santunan refugiado. Hopi di e reyeno entre e palunan a wòrdu saka i kima komo palu di kandela pa esnan ku a bin promé ku nan, kermen ta tin buraku entre e palunan grandi sufisiente ku un pushi por a drenta. Tabata hopi friu, i nan kuminsá tabata duru konhelá.

E anochi ei 80 hende a pèrta den e kas chikitu ei, solamente 6.1 meter kuadra. Mayoria a sinta òf keda para hinter anochi purbando na drumi. Afó un grupo di hòmber a pasa e anochi rondó di un kandela, ku algun kantando himnonan i otro kushinando batata konhelá. Eliza a skibi: “No por a skucha ningun keho – tur tabata kontentu, i mirando nan apariensia, otronan lo por a mira nos pa ekskurshonistanan plasentero en bes di un grupo di refugiado gubernamental.

Eliza su reportahe di e anochi friu i agotador tabata sorprendentemente optimista. E la deklará: “Esei tabata un anochi alegre. Ningun, pero solamente e Santunan, por ta felis bou di kada sirkunstansia.”8

Ta esei! Santunan por ta felis den kada sirkunstansia. Nos por sinti felisidat, hasta ora nos tin un mal dia, un mal siman, i hasta un aña malu!

Mi kerido rumannan, e felisidat ku nos ta sinti tin masha tiki di aber ku e sirkunstansianan di nos bida i tur kos di aber ku e enfoke di nos bida.

Ora e enfoke di nos bida ta riba Dios Su plan di salbashon, ku Presidente Thomas S. Monson i a kaba di siña nos, i Jesucristo i Su evangelio, nos por sinti alegria maske kiko ta pasando – òf no ta pasando - den nos bida. Felisidat ta bin di i dor di E. E ta e fuente di tur felisidat. Nos ta sintié durante e temporada di Pasku ora nos kanta, “Regocijad, Jesus Nacio.”9 I nos por sintié hinter aña. Pa e Santunan di Último dia, Jesucristo ta felisidat!

Pa esei nos misioneronan ta bandoná nan hogar pa prediká Su evangelio. Nan meta no ta pa krese e kantidat di miembro di Iglesia. Mas bien, nos misioneronan ta siña i boutisa10 pa trese alegria na e hendenan di mundu!11

Meskos ku Señor ta ofresé pas ku ta “surpasá tur entendimentu,”12E tambe ta ofresé intensidat, profundidat, i aliento di alegria ku ta bai kontra di lógiko humano òf entendimentu mortal. Por ehèmpel, no ta parse posibel pa sinti felisidat ora un yu ta sufri ku un malesa inkurabel, òf ora bo pèrdè bo trabou, òf ora bo kasa traisioná bo. Esei ta eksaktamente e felisidat ku e Salbador ta ofresé. Su felisidat ta konstante, segurando nos ku nos “aflikshonnan lo ta di un tempu kòrtiku”13i lo wòrdu konsagrá den nos fabor.14

Kon e ora ei nos por reklamá e felisidat ei? Nos por kuminsá dor di “wak na Jesus e outor i ku ta hiba bo na final di e kaminda di nos fe”15 “den tur pensamentu.”16Nos por duna danki pe den nos orashonnan i dor di warda e kombenionan ku nos a hasi ku n’e i nos Tata Selestial. Manera nos Salbador ta bira mas real kada bia pa nos i nos ora nos ta roga pa su felisidat wòrdu duna na nos, nos felisidat lo krese.

Alegria ta poderoso, i enfokando riba felisidat ta trese Dios su poder den nos bida. Meskos ku den tur kos, Jesucristo ta nos ehèmpel mas grandi, “ken ku pa e alegria ku a wòrdu pone dilanti di dje a wanta e krus.”17 Pensa riba esei! Pa e por a wanta e eksperensia mas doloroso na mundu, nos Salbador a enfoká riba felisidat!

I kiko tabata e felisidat ku tabata dilanti di dje? Seguramente e ta inkluí e felisidat di limpiesa, sanashon, i hasi nos mas fuerte; e felisidat di paga pa e pikanan di esnan ku lo arepentí; e felisidat di hasié posibel pa abo i ami por regresá nos kas – limpi i digno – pa bisa ku nos Mayornan Selestial i nos famianan.

Si nos enfoká riba e felisidat ku ta bin na nos, òf na esnan ku nos stima, kiko nos por wanta ku awendia ta parse abrumador, doloroso, spantoso, inhustu, òf simplemente imposibel?

Un tata den un situashon spiritual prekario a enfoká riba felisidat di finalmente ta limpi i korekto ku Dios – e felisidat di ta liber di kulpa i bèrgwensa – i e felisidat di tin pas mental. E enfoke ei a dun’e kurashon i determinashon pa wanta algu ku tabata parse imposibel; konfesá kompletamente na su kasa i obispu su problemanan ku pornografia i su infidelidat a kousa di esei. Aworakí e ta hasiendo tur loke su obispu a konseh’é pa hasi i hasi esfuerso ku tur su kurason pa bolbe gana e konfiansa di su kasa stimá.

Un muhé hóben a enfoká riba e alegria dor di mantené su mes seksualmente puru pa yud’e wanta e tentamentu di su amigunan miéntras ku e ta keda leu for di unu situashon popular i provokativo, pero spiritualmente peligroso.

Un hòmber ku frekuentemente ta huniyá su kasa i ta okupá su mes den atakenan di rabia pa ku su yunan ta enfoká riba e felisidat di ta digno di tin e Spiritu Santu komo su kompañero konstante. E enfoke aki ta motiv’é pa pone un banda e hòmber natural,18 na kua hopi bia e la sukumbí, i hasi e kambionan nesesario.

Un kolega kerí algun dia pasá a konta mi di su delaster dos dékada di prueba difísil. El a bisa, “mi a siña pa sufri ku goso. Mi sufrimentu a wòrdu gulí den e goso di Cristu.”19

Kiko abo i ami lo por soportá si nos enfoká riba e alegria ku tei dilanti di nos?20 Kua arepentimentu lo ta posibel? Kua debilidat lo por bira un fortalesa?21 Kua kastigu lo bira un bendishon?22 Kua desapunte, hasta tragedia, lo bira pa nos bon?23 I kua servisio desafiante na Señor nos lo por duna?24

Ora nos ta enfoká diligentemente riba e Salbador i despues sigui su patronchi di enfoká riba felisidat, nos mester eliminá e kosnan ku ta interumpí nos felisidat. Bo ta kòrda Korihor, e anti-Kristu? Sakando falsedat riba e Salbador, Korihor a bai di lugá pa lugá te ora ku nan a trese dilanti e sumo saserdote ku a puntr’e: “Dikon bo ta bai pervirtiendo e kamindanan di Señor? Dikon bo ta siñando e hendenan aki ku lo no tin Kristu, pa interumpí nan alegria?”25

Loke sea ku ta oponé Kristu òf Su doktrina lo interumpí nos goso. Esei ta inkluí filosofianan di hende, asina abundante riba internèt i den e esfera di blog, ku ta hasi eksaktamente loke Korihor a hasi.26

Si nos nos wak na e mundu i sigui su fórmulanan di felisidat,27 nos nunka lo konosé goso. E malbadonan por eksperensiá un kantidat di emoshonnan i sensashonnan, pero nunka nan lo eksperensia goso!28 Goso ta e don pa e fielnan.29 E ta e don ku ta bin dor di purba intenshonalmente na biba un bida rekto, manera Jesucristo a siña nos.30

E la siña nos kon nos por tin goso. Ora nos skohe Tata Selestial pa ta nos Dios 31 i ora nos sinti e Ekspiashon di e Salbador funshoná den nos bidanan, nos lo wòrdu yena ku goso.32 Kada bia nos nutri nos kasa i guia nos yunan, kada bia nos pordoná un hende òf pidi pa nan pordon, nos ta sinti goso.

Kada dia ku abo i ami skohe pa biba e leinan selestial, kada dia ku nos warda nos konvenionan i yuda otronan pa hasi meskos, e goso lo ta di nos.

Skucha e palabranan di e Salmo: “Mi a pone Señor semper dilanti di mi: pasobra e ta na mi man drechi, i ami lo no wòrdu move. ... Den Su presensia tin plenitut di goso.”33 Ku e prinsipio aki ta graba den nos kurason, kada dia por ta un dia di goso i felisidat.34 Asina mi ta testifiká den e sagrado nòmber di Jesucristo, amèn.

Notanan

  1. Wak 2 Timoteo 3:1–5.

  2. Wak Doctrina y Convenios 45:26; 88:91.

  3. 2 Timoteo 3:2–4.

  4. Wak Doctrina y Convenios 10:5.

  5. Efesios 6:12.

  6. 2 Nefi 2:25.

  7. Gobernado Lilburn W. Boggs di Misuri a emiti un ordu di Eksterminashon Mormon na  27 Oktober, 1838 (wak Enseñansanan di Presidentenan di Iglesia: Jose Smith[2007], 349).

  8. Wak Eliza R. Snow, in Edward W. Tullidge, The Women of Mormondom (1877), 145–46.

  9. “Joy to the World,” Hymns, no. 201.

  10. Misioneronan ta hasi manera Señor a manda: nan ta prediká, siña, i boutiso den Su nòmber (wak Mateo 28:19; Marko 16:15; Mormon 9:22; Doctrina y Convenios 68:8; 84:62; 112:28). Den Su Orashon Interseptorio, Jesus a proklamá Su relashon na e goso di Su disípulonan. E la bisa, “E kosnan aki mi ta papia den e mundu, pa nan por tin mi goso kumpli den nan mes” (Juan 17:13; énfasis agregá).

  11. Wak Alma 13:22.

  12. Filipense 4:72

  13. Doctrina y Convenios 121:7.

  14. Wak 2 Nefi 2:2.

  15. Hebreo 12:2.

  16. Doctrina y Convenios 6:36.

  17. Hebreo 12:2.

  18. Wak Mosiah 3:19. Nota: e hòmber natural no ta solamente un enemigu di Dios,; e ta tambe un enemigu di su kasa i yunan.

  19. Wak Alma 31:38.

  20. Hebreo 12:2.

  21. Wak Eter 12:27.

  22. Wak Hebreo 12:6.

  23. Wwak Doctrina y Convenios 122:7.

  24. Wak Mateo 19:26; Macos 10:27.

  25. Alma 30:22. E Buki di Mormon ta yena ku ehèmpelnan di hende hòmber i muhé ku a eksperensia goso i ta regosihá pasombra nan ta skohe pa sigui Jesucristo. Kualke otro eskoho, manera den e kaso di Korihor, lo guia na un eventual destrukshon.

  26. Kalumnia, ku ta nifiká un mal interpretashon, ta definié komo un deklarashon falsu i malisia diseñá pa hasi daño na e reputashon di un hende òf algu. Kalumnia tabata pasa den dianan di Korihor, i e ta pasando aworakí. E Profeta Jose Smith a papia tokante di e invensibilidat di e Iglesia hasta den tempu di kalumnia. E la bisa: “E Standart di Bèrdat a wòrdu halsa; ningun man no permití no por stòp e obra di progresá; por tin persekushon, gruponan maligno por kombiná, sòldatnan por uni, kalumnia por difamá, pero e bèrdat di Dios lo sigui pa dilanti grandemente, noblemente, i independientemente, te ora e penetrá kada kontinente, bishita tur klima, pasa dor di kada pais, i zona den kada orea, te ora e propósito di Dios lo wòrdu kumpli, i e Gran Yehova bisa ku e obra ta kumpli.”Enseñansa di Jose Smith, 444)

  27. E mundu ta siña ku e kompra di kosnan lo trese goso. I, si esei no ta funshoná, kumpra mas! Tambe e ta siña ku bo hasi pika i logra goso. I si esei no funshoná, hasi mas pika! E promesa ta ku na final di kada regenbog hedonista tin un wea di goso. No ta bèrdat!

  28. No den e mundu aki ni den esun benidero.

  29. Santunan Rekto “ku a perdura e krusnan di mundu ... lo hereda e reino di Dios, ... i nan goso lo ta kompletu pa semper” (2 Nefi 9:18).

  30. Por ehèmpel, Wak 2 Nefi 27:30; Alma 27:16–18.

  31. Wak 1 Nefi 17:40.

  32. Wak Mosiah 4:2–3.

  33. Salmos 16:8, 11.

  34. Wak Isaias 35:10; 2 Nefi 8:3.