2010–2019
Fiefiá mo e Moʻui Fakalaumālié
ʻOkatopa 2016


Fiefiá mo e Moʻui Fakalaumālié

ʻI hono tukutaha ʻetau tokangá ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí, te tau ongoʻi fiefia ʻo tatau ai pē ko e hā e meʻa ʻoku hokó—pe ʻikai ke hoko—ʻi heʻetau moʻuí.

Siʻoku kāinga, ʻoku ou fie lea atu he ʻahó ni ʻi ha tefitoʻi moʻoni ʻoku mahuʻinga ki heʻetau moʻui fakalaumālié. Ko ha tefitoʻi moʻoni ʻe fuʻu mahuʻinga ange he fakautuutu ʻa e faingataʻá mo e ngaahi meʻa fakatamaki ʻoku hoko fakatuʻupakeé.

ʻOku ʻikai totonu ke tau ʻohovale ʻi hono fakahoko e kikité he ko e ngaahi ʻaho ʻeni kimui ní. ʻOku tokolahi ha kau palōfita kau ai ʻa ʻĪsaia, Paula, Nīfai, mo Molomona ne nau mamata ki he ngaahi taimi faingataʻa ʻe hokó,1 ʻe hoko e maveuveu ʻi he māmaní ʻi hotau kuongá,2 he ko e kau tangatá te nau “ʻofa kiate kinautolu pē, … taʻe maʻu ʻa e ʻofa ʻoku ngali mo e kāingá, … ko e kau ʻofa lahi hake ki he ngaahi mālie fakamāmá, ʻi heʻenau ʻofa ki he ʻOtuá,”3 pea ʻe tokolahi ha kau tamaioʻeiki ʻa Sētane te nau poupouʻi e ngāue ʻa e filí.4 He ko e moʻoni te ta “tau fangatua … mo e kau pule ʻo e fakapoʻuli ʻo e māmaní, [mo e] kau [kovi fakalaumālie] ʻi he ngaahi potu ʻi ʻolungá.”5

Ko e hā ha meʻa te ne tokoniʻi kitautolu ʻi he fakautuutu ko ia e vāvākovi ʻa e ngaahi puleʻangá, mo hono tamateʻi ʻe he kau tautoitoí e kakai tonuhiá, pea hoko e ngāue halaʻaki e mafaí ko ha meʻa angamaheni mei he ngāue ʻangá ki he puleʻangá? Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ʻi hotau faingataʻaʻia lalahi mo fakafoʻituituí he moʻui he ngaahi ʻaho kimui ní?

Ne akoʻi ʻe he palōfita ko Līhaí ha tefitoʻi moʻoni ki he moʻui fakalaumālié. ʻUluakí, fakakaukau ki hono tūkungá: Kuo fakatangaʻi Ia ʻi hono malanga ʻaki e moʻoní ʻi Selusalemá pea fekau ʻe he ʻEikí ke tuku ʻene koloá kae hola mo hono fāmilí ki he toafa maomaonganoá. Naʻá ne nofo ʻi ha fale fehikitaki pea moʻui pē he meʻakai ne maʻu he hala ki ha feituʻu taʻe ʻiloa, pea mamata ki he angatuʻu hono ongo foha ko Leimana mo Lemiuelá ki he ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí mo ʻena ʻohofi hona tehina ko Nīfai mo Samú.

Ne maheni ʻaupito ʻa Līhai mo e fakafepakí, hohaʻá, loto-mamahí, mamahí, fakameʻapangoʻiá, mo e faingataʻá. Neongo ia, naʻá ne lea mālohi ʻo ʻikai momou ki ha tefitoʻi moʻoni ne fakahā ange ʻe he ʻEikí: “Pea ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá koeʻuhi ke nau maʻu ʻa e fiefiá.”6 Fakakaukau ange ki aí! Mei he ngaahi lea kotoa naʻá ne mei lava ʻo fakaʻaongaʻi ke fakamatalaʻi ʻaki e anga mo e taumuʻa ʻo ʻetau moʻui fakamatelié, naʻá ne fili ʻe ia e foʻi lea ko e fiefia!

ʻOku fonu e moʻuí he takihalá, mamahí mo e faingataʻá, ʻahiʻahí mo e ngaahi pole kotoa pē ʻo e moʻuí. Ne meimei ke lomekina kotoa kitautolu ʻe ha ngaahi taimi faingataʻa, mamahi, mo fakaloloma. Ka ʻoku tau ʻi hení koā ke fiefia?

ʻIo! Ko e tali totonú ko e ʻio! Ka ʻe malava fēfē? Ko e hā te tau fai ke maʻu ai e fiefia ne teu ʻe he Tamai Hēvaní maʻatautolú?

Ne ʻomi ʻe ʻIlisa R. Sinou, ko e tokoni ua ʻi he Kau Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá ha tali mālie. Koeʻuhi ko e tuʻutuʻuni ʻiloa ne fai ʻi Mīsuli ke fakaʻauhá, ne fai ia he faʻahitaʻu momoko faingataʻa ʻo e 1838,7 naʻá ne hola ai mo ha Kāingalotu kehe mei he vahefonuá he faʻahitaʻu momoko ko iá. ʻI ha efiafi ʻe taha ne nofo ʻa ʻIlisa mo hono fāmilí ʻi ha kiʻi fale ʻakau ne fakaʻaongaʻi ʻe he Kāingalotu kumi hūfangá. Ne lahi hono toʻo e kiliʻi ʻakaú ʻo fakaʻaongaʻi ʻe kinautolu ne muʻa maí ko ha fefie, pea avaava lalahi e holisí ʻo lava pē ke hū mai ai e fanga pusí. Naʻe fuʻu momoko pea fefeka ʻenau meʻakaí.

Ne fakatahataha hake ha kakai ʻe toko 80 he pō ko iá ʻi he kiʻi fale ʻakaú sikuea fute ʻe 20 (sikuea mita ʻe  6.1). Ne nau lahilahi tangutu pe tuʻu he poó kotoa ʻo feinga ke māfana. Ne nofo ʻi tuʻa ha kau tangata ʻo haʻohaʻo ʻi ha afi kakaha, pea hivaʻi ha ngaahi himi mo tunu pateta ha niʻihi. Ne tohi ʻe ʻIlisa: “Ne ʻikai ongona ha lāunga—pea fiefia e taha kotoa, pea mei he meʻa ne hokó, ne mei pehē ʻe ha sola ia ko ha kakai fononga ʻeveʻeva fiefia kimautolu kae ʻikai ko ha kakai ne kapusi ke fakaʻauha.”

Ne fuʻu fakafiefia e fakamatala ʻa ʻIlisa ki he efiafi momoko mo fakaongosia ko iá. Naʻá ne pehē: “Ko ha pō fakafiefia moʻoni ia. Ko e kāingalotú pē ʻe lava ʻo fiefia ʻi ha faʻahinga tūkunga pē.”8

Ko e moʻoní ia! ʻOku lava e kāingalotú ʻo fiefia ʻi ha faʻahinga tūkunga pē. Te tau kei fiefia pē neongo ko ha ʻaho, uike, pe ko ha taʻu ne fakamamahi!

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku siʻi ha kaunga e fiefia ʻoku tau maʻú, ki he tūkunga ʻetau moʻuí mo e meʻa ʻoku tukutaha ai ʻetau tokangá.

ʻI hono tukutaha ʻetau tokangá he palani ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí, pea mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí ʻo hangē ko ia ne akoʻi mai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, te tau lava ʻo ongoʻi fiefia ʻo tatau ai pē ko e hā e meʻa ʻoku hokó—pe ʻikai ke hoko—ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku haʻu e fiefiá meiate Ia. Ko Ia e tupuʻanga ʻo e fiefia kotoa pē. ʻOku tau ongoʻi ia ʻi he taimi Kilisimasí ʻi heʻetau hiva, “Fiefia ki Māmani, kuo haʻu ʻa e ʻEikí.”9 ʻOku tau ongoʻi ia he taʻú kakato. Ki he Kāingalotú, ko Sīsū Kalaisi ʻa e fiefiá!

Ko hono ʻuhinga ia ʻoku mavahe ai ʻetau kau faifekaú mei honau ʻapí ke malanga ʻaki ʻEne ongoongoleleí. ʻOku ʻikai ko ʻenau taumuʻá ke fakatokolahi e kāingalotu ʻo e Siasí. Ka ʻoku akonaki mo papitaiso ʻetau kau faifekaú10 ke ʻomi e fiefiá ki he kakai ʻo e māmaní!11

Hangē pē ko e melino ʻoku foaki mai ʻe he Fakamoʻuí ʻoku “lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloá,”12 ʻokú Ne toe ʻomi foki mo ha fiefia ʻoku fakautuutu, mālohi, mo lahi ʻoku ʻikai aʻusia ʻe he ʻuhinga fakaetangatá pe mahino fakamatelié. Hangē ko ʻení, hangē ʻe faingataʻa ke ke ongoʻi fiefia he puke haʻo fānau ʻi ha mahaki he ʻikai lava ke faitoʻo pe mole hoʻo ngāué pe taimi ʻoku lavakiʻi ai koe ho malí. Ka ko e fiefia tofu pē ia ʻoku ʻomi ʻe he Fakamoʻuí. Ko ʻEne fiefiá ʻoku pau, mo fakapapauʻi mai kiate kitautolu “ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa hoʻo faingataʻaʻiá”13 pea fakatapui ko hotau tāpuaki.14

ʻE founga fēfē leva haʻatau maʻu e fiefia ko iá? Te tau kamata ʻaki ʻetau “sio pē kia Sīsū ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga ʻo [ʻetau] tuí”15 “ʻi he fakakaukau kotoa pē.”16 Te tau malava ʻo fakamālō maʻu pē kiate Ia ʻi heʻetau lotú mo tauhi e ngaahi fuakava naʻa tau fakahoko mo Ia mo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻE tupulaki ʻetau fiefiá, ʻi he moʻoni lahi ange e Fakamoʻuí kiate kitautolú mo ʻetau kōlea ʻEne fiefiá ke tau maʻú.

ʻOku mālohi e fiefiá, pea te tau maʻu e mālohi ʻo e ʻOtuá heʻetau moʻuí ʻi hono tukutaha ʻetau tokangá ʻi he fiefiá. Pea ʻi he meʻa kotoa pē, ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau sīpinga lelei tahá, “ʻa ia ne ne kātaki ʻa e pekia ʻi he ʻakaú ko e meʻa ʻi he fiefia naʻe tuku ʻi hono ʻaó.”17 Fakakaukau ki ai! Koeʻuhi ke Ne malava ʻo foua e meʻa fakamamahi taha kuo hoko he māmaní, naʻe nofotaha pē hotau Fakamoʻuí ʻi he fiefiá!

Ko e hā leva e fiefia naʻe tuku kiate Ia? Pau naʻe kau ai e fiefia ʻo e fakamaʻá, fakamoʻuí, mo hono fakamālohia kitautolú; fiefia hono huhuʻi e angahala ʻa kinautolu kotoa ʻe fakatomalá; fiefia he malava ke tau foki ki ʻapi—ʻi he maʻa mo e taau—ʻo nofo mo ʻetau mātuʻa mo e fāmili fakalangí.

Kapau te tau nofotaha heʻetau fiefiá, pe fiefia ʻa kinautolu ʻoku tau ʻofa aí, ko e hā mo ha toe meʻa te tau lava ʻo kātekina ʻe ngali tōtuʻa, fakamamahi, fakamanavahē, taʻe totonu, pe ngali taʻe malava?

Ne nofotaha ha tamai ne ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki fakalaumālie, ʻi he fiefia ʻo e faifai peá ne maʻa mo taau ki he ʻEikí—ʻene fiefia he tauʻatāina mei he ongoʻi halaiá mo e fakamaá—pea mo e fiefia ʻo e nonga e fakakaukaú. Ne ʻoange ki ai ʻe he meʻá ni ʻa e loto-toʻa ke vetehia kakato ki hono uaifí mo e pīsopé ʻene palopalema he ponokalafí mo ʻene taʻe anganofó. ʻOkú ne fai e meʻa kotoa he taimí ni ʻoku faleʻi ange heʻene pīsopé ke faí mo ne feinga ʻaki hono lotó kotoa ke toe maʻu e falala ʻa hono uaifí.

ʻOku nofotaha ha finemui he fiefia ʻo e maʻa fakasekisualé, ke ne matuʻuaki e manuki hono kaungāmeʻá, ʻi heʻene mavahe mei ha tūkunga manakoa mo fakaʻaiʻai, ka ʻoku fakatuʻutāmaki fakalaumālie.

Ko ha tangata ʻokú ne faʻa tukuhifo hono uaifí mo ʻitangiʻi ʻene fānaú ka ʻokú ne nofotaha he he fiefia ʻo e moʻui taau ke maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní ko hono takaua maʻu pē. ʻOkú hanga ʻe he meʻá ni ʻo tokoniʻi ia ke ne liʻaki e tangata fakaekakanó,18 ʻa ia naʻe faʻa moʻulaloa ki aí, ka ne fai e liliu ʻoku fie maʻu ke faí.

Ne toki fakamatala mai dhaku kaungā-ngāue mamae ʻo kau ki ha ngaahi taʻu lahi ʻo e faingataʻá. Naʻá ne pehē, “Kuó u ako ke faingataʻaʻia fiefia pē. Naʻe folo hifo ʻeku faingataʻaʻiá ʻe he fiefia ʻia Kalaisí.”19

Ko e hā te tau lava ʻo kātakiʻi, ʻi heʻetau nofotaha he fiefia ʻoku “tuku” kiate kitautolú?20 Ko e hā ʻe malava he fakatomalá? Ko e hā e vaivaiʻanga ʻe hoko ko ha mālohingá?21 Ko e hā e valoki ʻe hoko ko ha tāpuakí?22 Ko e hā ha meʻa fakamamahi, faingataʻa, ʻe hoko ʻo lelei kiate kitautolú?23 Ko e hā ha ngāue faingataʻa te tau lava ʻo fai maʻá e ʻEikí?24

ʻI heʻetau nofotaha faivelenga he Fakamoʻuí pea muimui Heʻene sīpinga ʻo e fiefiá, ʻe fie maʻu leva ke tau fakamamaʻo mei he ngaahi meʻa te ne taʻofi ʻetau fiefiá. Manatuʻi ʻa Kolihola, ko e fili ʻo Kalaisí? Ne ʻalu ʻa Kolihola ki ha ngaahi feituʻu lahi ʻo lea ʻaki ha ngaahi meʻa loi ki he Fakamoʻuí, kae ʻoua kuo toki ʻomi ia ki ha taulaʻeiki lahi naʻá ne ʻeke kiate ia: “Ko e hā ʻokú ke ʻalu holo ai ʻo fakakoviʻi ʻa e ngaahi hāʻeleʻanga ʻo e ʻEikí? Ko e hã ʻokú ke ako ai ki he kakaí ni ʻo pehē ʻe ʻikai ke ʻi ai ha Kalaisí, ʻo motuhi ai ʻenau fiefiá?”25

ʻE mole ʻetau fiefiá ʻi ha faʻahinga meʻa pē te ne fakafepakiʻi ʻa Kalaisi pe ko ʻEne tokāteliné. ʻOku kau ai e ngaahi fakakaukau fakapoto ʻa e tangatá, ʻa ia ʻoku lahi ʻaupito ʻi he ʻinitanetí mo e ngaahi uepisaití, pea ʻoku nau fai e meʻa tatau ne fai ʻe Koliholá.26

Kapau te tau muimui mo fakahoko e founga ʻa e māmaní ki he fiefiá,27 he ʻikai pē ke tau aʻusia ʻe kitautolu ia e fiefiá. ʻE lahi pē ha ngaahi ongo mo ha ueʻi ʻe maʻu ʻe he kau taʻeangatonú, ka he ʻikai ke nau teitei maʻu e fiefiá!28 Ko e fiefiá ko ha meʻafoaki ia maʻá e kau angatonú.29 Ko ha meʻafoaki ia ʻoku maʻu mei he feinga moʻoni ke moʻui angatonú, ʻo hangē ko ia ne akoʻi ʻe Sīsū Kalaisí.30

Naʻá Ne akoʻi kiate kitautolu e founga ke maʻu ai e fiefiá. ʻI heʻetau fili e Tamai Hēvaní ke hoko ko hotau ʻOtuá,31 pea ʻi he taimi te tau ongoʻi ai e tokoni ʻa e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ki heʻetau moʻuí, te tau fonu ai ʻi he fiefiá.32 Te tau ongoʻi fiefia he taimi kotoa pē ʻoku tau fakalekesi ai hotau malí mo tataki ʻetau fānaú, fakamolemoleʻi ai ha tahá pe fai ha kole fakamolemolé.

Te tau maʻu e fiefiá, he ʻaho kotoa pē ʻoku tau fili ai ke moʻui ʻaki e fono fakasilesitialé, mo tauhi ʻetau fuakavá pea tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau fai e meʻa tatau.

Fanongo ki he ngaahi lea ko ʻeni ʻa e Tangata Sāmé: “Kuó u fokotuʻu maʻu ai pē ʻa [e ʻEikí] ʻi hoku ʻaó: ko e meʻa ia ʻi heʻene ʻi hoku nima toʻomataʻú, ʻe ʻikai ai te u ngaue. … ʻOku fonu ʻa e fiefia ʻi [Hono] ʻaó.”33 ʻI hono ʻai e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hotau lotó, ʻe fakafiefia mo nekeneka e ʻaho kotoa pē.34 Ko ʻeku fakamoʻoni ia ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Vakai, 2 Tīmote 3:1–5.

  2. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:26; 88:91.

  3. 2 Tīmote 3:2–4.

  4. Vakai Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:5.

  5. ʻEfesō 6:12.

  6. 2 Nīfai 2:25.

  7. Ne tuku atu ʻe Kōvana Lilipeni W. Pōkesi ʻo Mīsulí ha tuʻutuʻuni ke fakaʻauha e kau Māmongá ʻi ʻOkatopa 27, 1838 (vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 403.

  8. Vakai, Eliza R. Snow, ʻi he Edward W. Tullidge, The Women of Mormondom (1877), 145–46.

  9. “Fiefia ki Māmani,” Ngaahi Himi, fika 110.

  10. ʻOku fai ʻe he kau faifekaú e fekau ʻa e ʻEikí: ʻoku nau malanga, akonaki, mo papitaiso ʻi Hono huafá (vakai, Mātiu 28:19; Maʻake 16:15; Molomona 9:22; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:8; 84:62; 112:28). ʻI Heʻene Lotu Hūfakí, ne fakahā ʻe Sīsū ʻEne kaunga ki he fiefia ʻEne kau ākongá. Naʻá ne folofola, “ʻOku ou lea ʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi māmani, koeʻuhí ke kakato ai ʻenau fiefiá ʻiate au ” (Sione 17:13; toki tānaki ʻa e fakamamafá).

  11. Vakai ʻAlamā 13:22.

  12. Filipai 4:7.

  13. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:7.

  14. Vakai, 2 Nīfai 2:2.

  15. Hepelū 12:2.

  16. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36.

  17. Hepelū 12:2.

  18. Vakai, Mōsaia 3:19. Fakatokangaʻi ange: ʻoku ʻikai ke ngata pē ʻi he hoko ʻa e “tangata fakaekakanó“ ko ha fili ki he ʻOtuá; ka ʻokú ne toe hoko ko ha fili ki hono uaifí mo e fānaú.

  19. Vakai, ʻAlamā 31:38.

  20. Hepelū 12:2.

  21. Vakai, ʻEta 12:27 .

  22. Vakai, Hepelū 12:6.

  23. Vakai Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:7.

  24. Vakai, Mātiu 19:26; Maʻake 10:27.

  25. ʻAlamā 30:22. ʻOku fonu e Tohi ʻa Molomoná he sīpinga ʻo ha kakai tangata mo fafine ne nau aʻusia e fiefiá mo e nekeneká koeʻuhí he naʻa nau fili ke muimui ʻia Sīsū Kalaisi. Ka toe ʻi ai ha fili kehe ʻo hangē ko Koliholá, ʻoku iku ia ki he ʻauhá.

  26. ʻOku ʻuhinga e fakangalikoviʻí, ko ha fakamatala hala, ʻo fakaʻuhingaʻi ko ha fakamatala loi mo fakatupu maumau ke fakalaveaʻi ha ongoongo ʻo ha taha pe ha meʻa. Ne hoko e fakangalikoviʻí he ngaahi taimi ʻo Koliholá, pea ʻoku hoko ia he ʻahó ni. Naʻe lea e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he tuʻumaʻu ʻa e Siasí heʻene fehangahangai mo hono fakaongoongokoviʻí. Naʻá ne pehē: “Kuo ʻosi fokotuʻu ʻa e Fuka ʻo e Moʻoní; he ʻikai ha nima taʻe maʻa te ne lava ʻo taʻofi ʻa e ngāué mei heʻene laka atú; ʻe taulōfuʻu ʻa e fakatangá, kau fakataha ʻa e kau fakatangá, fakatahataha mo e ngaahi kongakaú, fakangalikovi mo e kau manukí, ka ko e moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻe kei laka taʻe ufi atu pē, ʻi he fakaʻeiʻeiki mo e tauʻatāina, kae ʻoua kuo hū atu ki he konitinēniti kotoa pē, aʻu ki he faʻahinga kotoa pē, ʻuʻufi ʻa e fonua kotoa, pea mo ongona ʻi he telinga kotoa, kae ʻoua kuo fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá, pea folofola ʻa Sihova Māfimafi kuo lava ʻa e ngāué” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita 514–15

  27. ʻOku akoʻi ʻe he māmaní ʻe maʻu e fiefiá ʻi hono fakatau ha koloá. Pea ka ʻikai maʻu ai e fiefiá, pea toe fakatau mai ke lahi ange! ʻOkú ne toe akoʻi te ke maʻu e fiefiá he faiangahalá. Pea kapau ʻoku ʻikai maʻu ai e fiefiá, pea toe faiangahala ke lahi ange! ʻOku ʻi ai e lau ʻoku pehē te ke maʻu ha fiefia lahi ʻi hono fai pē ha faʻahinga meʻa te ke loto ki aí. Ko e loi ia!

  28. He ʻikai ke hoko ia ʻi he māmani ko ʻení pe ko e maama ka haʻú.

  29. Ko e Kāingalotu Māʻoniʻoni “kuo nau kātekina ʻa e ngaahi kolosi ʻo e māmaní … te nau maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, … pea ʻe kakato ʻa ʻenau fiefiá ʻo taʻengata” (2 Nīfai 9:18).

  30. Hangē ko ʻení, vakai ki he 2 Nīfai 27:30; ʻAlamā 27:16–18.

  31. Vakai, 1 Nīfai 17:40.

  32. Vakai, Mosiah 4:2–3.

  33. Saame 16:8, 11.

  34. Vakai, ʻĪsaia 35:10; 2 Nīfai 8:3.