2010–2019
Ako meia ʻAlamā mo ʻAmuleki
ʻOkatopa 2016


Ako meia ʻAlamā mo ʻAmuleki

Ko ʻeku fakaʻamú kiate kinautolu kuo nau hē mei he hala fakaakongá, ke nau mamata ʻaki honau lotó pea ako meia ʻAlamā mo ʻAmuleki.

ʻAlamā ko e Siʻí

Ko e taha ʻo e kakai fakangalongataʻa taha he folofolá ko ʻAlamā ko e Siʻí. Neongo ko e foha ia ʻo ha palōfita maʻongoʻonga, ka naʻe hē ʻi ha vahaʻa taimi ʻo ne hoko ko ha “tangata angakovi mo faʻa tauhi tamapua.” Naʻá ne fakafepakiʻi fefeka ʻene tamaí pea feinga ke fakaʻauha e Siasí, ʻi ha ngaahi ʻuhinga kehekehe ʻoku tau fakamahamahalo pē ki ai. Pea koeʻuhí ko ʻene leʻo afea mo fakalotoá, , naʻe ola lelei ai ʻene meʻa naʻe faí.1

Ka ne liliu e moʻui ʻa ʻAlamaá ʻi he hā mai kiate ia ha ʻāngelo ʻa e ʻEikí ʻo leaʻaki kiate ia ha leʻo hangē maná. Naʻe “mamahiʻia ʻi he mamahi taʻengata” ʻa ʻAlamā he ʻaho ʻe tolu mo e pō ʻe tolu ”i he ngaahi mamahi ʻo ha laumālie kuo fakamalaʻiaʻi.” Hili iá, naʻe toki ake ha kiʻi manatu ʻo fakamaamaʻi hono ʻatamaí—ko ha foʻi moʻoni taʻengata, naʻe akoʻi ange heʻene tamaí: ʻe toe hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi ke “fakalelei maʻá e angahala ʻa e māmaní.” Naʻe ʻosi fuoloa hono fakasītuʻaʻi ʻe ʻAlamā e faʻahinga fakakaukau peheé, ka ko ʻeni “kuo nofo ʻi hono ʻatamaí e fakaukaú ni,” pea naʻá ne falala taha pē ʻi he loto fakatōkilalo ki he mālohi fakalelei ʻa Kalaisí.2

ʻI he mavahe mai ʻa ʻAlamā mei he meʻá ni, kuó ne hoko ko ha tangata liliiu. Talu mei ai, mo ʻene līʻoa ʻene moʻuí ke fakaleleiʻi e maumau naʻá ne fakatupú. Ko ha sīpinga mālohi fau ia ʻo e fakatomalá, fakamolemoleʻí, mo e kātaki faivelenga ki he ikuʻangá.

Naʻe iku fili ʻo fili ʻa ʻAlamā ke ne fetongi ʻene tamaí ʻi heʻene hoko ko e taki ki he Siasi ʻo e ʻOtuá.

Pau ne ʻosi ʻilo ʻe he tangataʻi fonua kotoa ʻo e puleʻanga Nīfaí ʻa e talanoa ʻo ʻAlamaá. Kapau ne ʻi ai ha kau Twitters, Instagrams, mo ha kau Facebook ʻi hono kuongá, ne nau mei fonu he ʻū taá mo e ngaahi talanoa fekauʻaki mo iá. Mahalo naʻe mei toutou ʻasi ʻi he takafi ʻo e Zarahemla Weekly pea tālangaʻi ʻi he nusipepá mo e televīsoné. Ko hono fakanounoú, mahalo ko e taha ʻiloa taha ia ʻo hono kuongá.

Ka ʻi he mamata ʻa ʻAlamā kuo fakangaloki ʻe hono kakaí e ʻOtuá pea ʻulupupula ʻi he hīkisiá mo e fekainakí, naʻá ne fili leva ke fakafisi mei hono lakanga fakapuleʻangá kae tukutaha ʻene moʻuí ke ngāue “[kakato ʻi] he lakanga fakataulaʻeiki māʻolunga ʻo e lakanga toputapu ʻo e ʻOtuá,”3 ʻo malangaʻi e fakatomalá ki he kau Nīfaí.

ʻI he kamataʻangá, naʻe ola lelei ʻaupito e ngāue ʻa ʻAlamaá—kae tālunga ʻene fononga ki he kolo ko ʻAmonaihaá. Naʻe ʻiloʻi lelei ʻe he kakai ʻo e koló kuo ʻikai kei hoko ʻa ʻAlamā ko honau taki fakapolitikale, pea naʻe ʻikai ke nau fuʻu fakaʻapaʻapaʻi hono mafai fakataulaʻeikí. Naʻa nau ngaohikovia, manukiʻi, mo kapusi ia ki tuʻa mei honau koló.

Naʻe foki ʻa ʻAlamā mei he kolo ko ʻAmonaihaá kuo kafo siʻono lotó.4

Ka naʻe talaange ʻe ha ʻāngelo ke ne toe foki.

Kiʻi fakakaukau ange ki aí: naʻe fekau ke foki ki he kakai naʻa nau fehiʻa mo angakovi ange ki he Siasí. Ko ha ngāue naʻe fakatuʻutāmaki, pea mahalo ne ala mei mole ai ʻene moʻuí. Ka naʻe ʻikai toe momou ʻa ʻAlamā. “Naʻe foki fakavavevave leva.”5

Naʻe ʻosi ʻaukai ʻa ʻAlamā ʻi ha ngaahi ʻaho lahi ʻi he taimi ne hū atu ai ki he koló. Naʻá ne kole ai ki ha taha naʻe ʻikai maheni mo ia pe te ne fie ʻoange “ki ha tamaioʻeiki māʻulalo ʻa e ʻOtuá ha meʻakai ke ne maʻu.”6

ʻAmuleki

Ko e hingoa e tangatá ni ko ʻAmuleki.

Ko ʻAmulekí ko ha tangataʻifonua moʻumoʻua, mo ʻiloa ia ʻo ʻAmonaihā. Neongo ko ʻene haʻú mei ha kakai ne fuoloa ʻenau tuí, ka kuo momoko ʻene tuí. Naʻá ne pehē ki mui, “Naʻe tuʻolahi hono ui au, ka naʻe ʻikai te u fie fanongo; ko ia, naʻá ku ʻilo ki he ngaahi meʻá ni ka naʻe ʻikai te u fie [tui]; ko ia ne u fai atu ʻi he angatuʻu ki he ʻOtuá.”7

Ka naʻe teuteuʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻAmuleki, pea ʻi heʻene fetaulaki mo ʻAlamaá, naʻá ne talitali lelei e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ki hono ʻapí, pea nofo ai ʻa ʻAlamā ʻi ha ngaahi ʻaho lahi.8 ʻI he taimi ko ʻení, naʻe fakaava ʻe ʻAmuleki hono lotó ki he pōpoaki ʻa ʻAlamaá, pea hoko ai ha liliu fakaofo kiate ia. Talu mei ai, mo e ʻikai ngata pē he tui ʻa ʻAmulekí, ka naʻá ne hoko foki ko ha taukapo ʻo e moʻoní.

Ko e taimi naʻe toe ʻalu ai ʻa ʻAlamā ki he lotolotonga ʻo e kakai ʻo ʻAmonaihaá, naʻe ʻi hono tafaʻakí ha fakamoʻoni ʻe taha—ko ʻAmuleki, ko e taha pē ʻo kinautolu.

ʻOku hoko e meʻa ne hoko aí, ko e taha ia ʻo e fakamatala fakafiefia taha ʻi he folofolá kotoa. Te ke lava ʻo lau ia ʻi he ʻAlamā vahe 8–16.

ʻOku ou kole atu he ʻahó ni ke mou fakakaukauʻi ha fehuʻi ʻe ua:

ʻUluakí: “Ko e hā te u lava ʻo ako meia ʻAlamaá?”

Uá: “ʻOku ou tatau fēfē mo ʻAmuleki?”

Ko e hā te u lava ʻo ako meia ʻAlamaá?

Tuku ke u kamata ʻaki hano fehuʻi atu ki he kau taki ʻo e kuo hilí, lolotongá, pe kahaʻu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, “Ko e hā te u lava ʻo ako meia ʻAlamaá?”

Naʻe hoko ʻa ʻAlamā ko ha tangata mohu talēniti mo lavameʻa makehe. Mahalo naʻe mei faingofua ke pehē naʻe ʻikai ke ne fie maʻu ʻe ia ha tokoni ʻa ha taha. Ka ko e hā naʻe fai ʻe ʻAlamā ʻi heʻene foki ki ʻAmonaihaá?

Naʻe maʻu ʻe ʻAlamā ʻa ʻAmuleki pea kole tokoni.

Pea maʻu leva ʻe ʻAlamā ha tokoni.

Tatau ai pē pe ko e hā e ʻuhingá, taimi ʻe niʻihi ʻoku tau momou kitautolu kau takí ke kumi mo kole ki hotau kau ʻAmulekí. Mahalo pē ʻoku tau fakakaukau te tau lava ʻo fakahoko leleiʻi ange ʻa e ngāué, pea ʻoku tau momou ke fakakinaʻi ha niʻihi, pe tau pehē mahalo he ʻikai ʻikai fie kau mai e niʻihi kehé ia. ʻOku tau faʻa momou ke fakaafeʻi ʻa e kakaí ke fakaʻaongaʻi honau ngaahi talēniti ne foaki ʻe he ʻOtuá pea kau mai ki he ngāue maʻongoʻonga ʻo e fakamoʻuí.

Fakakaukau ki he Fakamoʻuí—naʻá Ne kamata fokotuʻu toko taha pē nai Hono Siasí?

ʻIkai.

Naʻe ʻikai ʻEne pōpoakí ke tau “Tuʻu ki he tafaʻakí. Te u fai pē ia ʻe au.” Ka ko ʻene pōpoakí ke “Haʻu ʻo muimui ʻiate au.”9 Naʻá Ne ueʻi, fakaafeʻi, fakahinohinoʻi, pea falala ki Hono kau muimuí ke nau “fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mou mamata ʻoku ou faí.”10 ʻI he foungá ni, naʻe ʻikai ngata pē hono langa hake ai ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí ka mo ʻEne kau tamaioʻeikí foki.

Tatau ai pē pe ko e hā ho fatongia ʻokú ke lolotonga ngāue aí—pe ko ha palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kau tīkoní, palesiteni fakasiteiki, pe Palesiteni Fakaʻēlia—kuo pau ke ke kumi e kakai hangē ko ʻAmulekí ke nau tokoniʻi koe ka ke lavameʻa.

Mahalo pē ko ha taha ʻoku masiva pe taʻe-fakatokangaʻi ʻi homou kāingalotú. Mahalo ko ha taha ʻoku ngali taʻeloto pe ʻikai lava ʻo ngāue. Mahalo ko ho kau tokoní, ko ha kakai tangata pe fefine kei talavou pe toulekeleka, taʻetaukei, ongosia, pe ʻikai mālohi he Siasí. Ka ko e meʻa he ʻikai ala fakatokangaʻi he kamataʻangá ko ʻenau fakaʻamua ko ia ke ke lea ange, “ʻOku fie maʻu koe ʻe he ʻEikí! ʻOku ou fie maʻu koe!”

Ko hono moʻoní, ʻoku tokolahi e kakai ʻoku nau fie tokoni ki honau ʻOtuá. ʻOku nau fie hoko ko ha meʻangāue ʻi Hono toʻukupú. ʻOku nau fie ʻai ʻenau hele tuʻusí pea feinga ʻaki honau iví ke teuteuʻi ʻa māmani ki he toe hāʻele mai hotau Fakamoʻuí. ʻOku nau fie langa hake Hono Siasí. Ka ʻoku nau momou ke kamata fai ia. Ko e taimi lahi, ʻoku nau tali pē ke toki kole ange.

ʻOku ou fakaafeʻi koe ke ke fakakaukau kiate kinautolu ʻi homou koló mo e uōtí, misioná mo e siteikí, ʻoku nau fie fanongo ki ha ui ke ngāué. Kuo ʻosi ngāue ʻa e ʻEikí mo kinautolu—ʻo teuteuʻi mo fakamolū honau lotó. Kumi kinautolu ʻaki haʻo sio ʻaki ho lotó.

Tokoni kiate kinautolu. Akoʻi kinautolu. Fakalotoa kinautolu. Fehuʻi pe kole kiate kinautolu

Vahevahe mo kinautolu e lea ʻa e ʻāngeló kia ʻAmulekí—ʻe nofoʻia kinautolu mo honau falé ʻe he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí.11 Te ke ofo ʻi haʻo ʻiloʻi ha tamaioʻeiki lototoʻa ʻa e ʻEikí naʻe mei pulipulia pē kapau ne ʻikai ke ke fai ia.

ʻOku ou Tatau Fēfē mo ʻAmuleki?

Neongo ʻoku totonu ke tau takitaha kumi ha taha hangē ko ʻAmulekí ke tokoni, mahalo ʻoku ʻi ai ha niʻihi ia ko e fehuʻi ʻeni kiate kinautolú, “ʻOku ou tatau fēfē mo ʻAmuleki?”

Mahalo kuo hōloa hoʻo faivelenga ʻi ho tuʻunga fakaākongá ʻi he ngaahi taʻu kuo maliu atú. Mahalo kuo poipoila hoʻo fakamoʻoní. Mahalo kuó ke fakamamaʻo mei he sino ʻo Kalaisí. Mahalo kuó ke ongoʻi taʻepauʻia pe ʻita. Pea hangē ko e niʻihi he Siasi he kuonga muʻá ʻi ʻEfesoó, kuo mou mavahe mei hoʻomou “ʻuluaki ʻofá“12—ʻa e moʻoni fakaʻeiʻeiki mo taʻengata ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Pea hangē ko ʻAmulekí, mahalo ʻokú ke ʻilo ʻi ho lotó, kuo tā tuʻo lahi hono “ui [koe]” ʻe he ʻEikí, ka naʻe ʻikai ke ke “fie fanongo.”

Ka neongo ia, ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻiate koe ʻa e meʻa tatau mo ia naʻá Ne ʻafioʻi ʻia ʻAmulekí—ʻa e malava ke hoko ko ha tamaioʻeiki lototoʻa ʻoku ʻi ai ha ngāue mahuʻinga ke fai pea mo ha fakamoʻoni ke vahevahe. ʻOku ʻi ai ha ngāue he ʻikai lava ia ke toe fakahoko tatau ʻe ha taha kehe. Kuo falala atu ʻa e ʻEikí ʻo ʻoatu Hono lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e malava fakalangi ke tāpuakiʻi mo hiki hake ʻa e niʻihi kehé. Fakafanongo ʻaki ho lotó pea muimui he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié.

Ko e Fononga ʻa ha Mēmipa

Naʻe ongo kiate au siʻa hala-fononga ʻo ha tangata naʻá ne fehuʻi loto pē kiate ia, “Ka ui ʻa e ʻEikí, te u ongoʻi?” Te u ui ʻa e tangata leleí ni ko Tēvita.

Naʻe ului ʻa Tēvita ki he Siasí he taʻu ʻe 30 tupu kuohilí. Naʻe ngāue fakafaifekau pea hū ki he ʻapiako laó. Lolotonga ʻene ako mo ngāue ke tauhi hono kiʻi fāmili kei siʻí, kuó ne maʻu ha fakamatala fekauʻaki mo e Siasí naʻe puputuʻu ai. Ko e lahi ange ʻene lau e fakamatala fakafepaki ko ʻení, ko e lahi ange ia ʻene taʻemanongá. Fāifai peá ne kole ke toʻo hono hingoá mei he lekooti ʻo e Siasí.

Talu mei ai, mo e tatau ʻa Tēvita ia mo ʻAlamā he taimi naʻe kei angatuʻu aí, ʻo ne fakamoleki ha taimi lahi fau ke fakafekiki mo e kāingalotu ʻo e Siasí, kau he felāuaki he ʻinitanetí ko e fakataumuʻa pē ke fakafekikiʻi ʻenau tuí.

Naʻe fuʻu sai ʻaupito ʻene fai iá.

Ko e taha ʻo e kāingalotu naʻe fakafekiki mo iá, te u ui ko Sēkope. Naʻe angaʻofa mo fakaʻapaʻapa maʻu pē ʻa Sēkope ia kia Tēvita, ka naʻe fefeka foki ʻene maluʻi ʻa e Siasí.

ʻI he ngaahi taʻu lahi ka hokó, naʻe fakatupulaki ai ʻe Tēvita mo Sēkope ha fefakaʻapaʻapaʻaki peá na kaungāmeʻa. Ko e meʻa naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe Tēvitá, naʻe kamata lotua ʻe Sēkope  ia ʻa Tēvita pea kuo laka hake he taʻu ʻe hongofulú ʻene fai peheé. Naʻá ne tohi e hingoa hono kaumeʻá ke lotua he temipale ʻo e ʻEikí mo fakaʻānaua ke fakamolū e loto ʻo Tēvitá.

Naʻe ʻosi atu ha taimi lahi pea kamata ke liliu māmālie ʻa Tēvita. Naʻe kamata ke ne manatuʻi lelei ʻa e ngaahi aʻusia fakalaumālie naʻá ne faʻa maʻú, peá ne manatuʻi ʻa e fiefia naʻá ne maʻu ʻi heʻene kei hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí.

Hangē ko ʻAlamaá, naʻe ʻikai ngalo kotoa ʻia Tēvita ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei naʻá ne maʻu ki muʻá. Pea hangē ko ʻAmulekí, naʻe ongoʻi ʻe Tēvita e ala mai ʻa e ʻEikí kiate iá. Taimi ko iá naʻe maʻu ʻinasi ʻa Tēvita ʻi ha kautaha lao—ko ha ngāue māʻolunga ia. Naʻá ne aʻu ʻo ongoongoa ʻi hono fakaangaʻi e Siasí, pea naʻe hulufau ʻene hīkisiá ke ne kole ke toe papi fakafoki mai ia.

Ka neongo ia, naʻe kei hokohoko atu pē ʻene ongoʻi hono tohoakiʻi mai ia ʻe he Tauhisipí.

Naʻá ne lotoʻaki e potu folofola ko ia, “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻoku foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate iá.”13 Naʻá ne lotu, “ʻE Otua ʻofeina, ʻoku ou toe fie hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí, ka ʻoku ʻi ai ʻeku ngaahi fehuʻi ʻoku fie maʻu ke tali.”

Naʻe kamata ke ne fakafanongo ki he ngaahi fanafana ʻa e Laumālié pea mo e tali fakalaumālie hono ngaahi kaumeʻá, ko ha meʻa naʻe teʻeki ai ke ne fai kimuʻa. Naʻe liliu taha taha ʻene ngaahi veiveiuá ʻo ne tui, kae ʻoua kuó ne toe fakatokangaʻi hake, kuó ne lava ʻo ongoʻi ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo Hono Siasi kuo fakafoki maí.

ʻI he taimi ko iá, naʻá ne ʻiloʻi te ne lava pē ʻo ikunaʻi ʻene hīkisiá mo fai ha faʻahinga meʻa pē ke tali ai ia ke ne toe foki ki he Siasí.

Ne fāifai pea toe papitaiso ʻa Tēvita pea kamata ke ne fakalau ʻa e ngaahi ʻahó kae lava ʻo fakafoki ange hono ngaahi tāpuakí.

ʻOku ou fiefia ke lipooti atu naʻe fakafoki e ngaahi tāpuaki ʻo Tēvitá ʻi he faʻahitaʻu māfana kuo ʻosí. Kuó ne toe kau kakato ki he Siasí pea hoko ko e faiako Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí ʻi hono uōtí. ʻOkú ne fakaʻaongaʻi e faingamālie kotoa pē ke lea ai ki he niʻihi kehé kau ki he liukava ʻene moʻuí, ke fakaleleiʻi e maumau naʻá ne fakatupú, pea mo fakamoʻoni kau ki he ongoongoleleí pea mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

Fakamāʻopoʻopó

Siʻoku ngaahi tokoua mo e kaungāmeʻa ʻofeina, tau fekumi muʻa, kumi, pea fakalotoa fakalaumālie mo falala ki ha kau ʻAmuleki ke nau tokoni ʻi hotau ngaahi uōtí mo e siteikí. ʻOku tokolahi ha kakai hangē ko ʻAmulekí ʻi he Siasí he ʻahó ni.

Mahalo ʻokú ke ʻiloʻi ha taha. Mahalo ko e taha koe.

Mahalo kuo toutou fanafana atu ʻa e ʻEikí kiate koe, ʻo fakalotolahiʻi koe ke ke foki ki he meʻa naʻá ke ʻuluaki ʻofa aí, foaki ho ngaahi talēnití, fakaʻaongaʻi taau e lakanga fakataulaʻeikí, pea ngāue fakataha mo ho kaungā Kāingalotú ʻi he ʻunu ke ofi ange kia Sīsū Kalaisí pea langa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní.

ʻOku ʻafioʻi koe ʻe hotau Fakamoʻui ʻofá. ʻOkú Ne ʻafioʻi ho lotó. ʻOkú ne fie fakahaofi koe. Te Ne ala atu ʻo tokoniʻi koe. Fakaava pē ho lotó kiate Ia. ʻOku ou fakatauange ko kinautolu kuo nau hē mei he hala ʻo e tuʻunga fakaākongá—neongo pe ko e hā hono siʻisiʻí—te nau fakalaulaulotoa e ngaahi lelei mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, vakai ʻaki honau lotó, ako meia ʻAlamā mo ʻAmuleki, pea fanongo ki he ngaahi lea liliu moʻui ʻa e Fakamoʻuí: “Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au.”

ʻOku ou tapou atu ke mou talangofua ki Heʻene uí, he ko e moʻoni te mou maʻu ʻa e ututaʻu ʻo e langí. ʻOfa ke ʻiate kimoutolu mo homou fāmilí e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí.14

Ko ʻeku fakamoʻoní ia, ʻoku ʻoatu fakataha mo ha tāpuaki ʻi heʻeku hoko ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEikí, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.