2010–2019
Telia Naʻa Ngalo ʻIate Koe
ʻOkatopa 2016


Telia Naʻa Ngalo ʻIate Koe

ʻOku ou fakalotolahiʻi kimoutolu ke mou fakamanatuʻi, tautautefito ki he taimi ʻo e fakatamakí, ha taimi ne ke ongoʻi ai e Laumālié mo mālohi ai hoʻo fakamoʻoní; manatuʻi ʻa e fakavaʻe fakalaumālie kuo mou langa aí.

Mālō e lelei ki he hoʻataá ni kāinga. Kuo tāpuekina kitautolu he konifelenisí ni. Ko e fuofua taʻu ko ʻeni ʻeku hoko ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea ʻoku ou ongoʻi loto fakatōkilalo moʻoni ai. Kuo hoko ia ko e taʻu ʻo e ngāue lahi, tupulaki, mo e kole tāumaʻu ki heʻeku Tamai Hēvaní. Ne u ongoʻi e ngaahi lotu poupou ʻa e fāmilí, ngaahi kaungāmeʻá, pea mo e kāingalotu ʻo e Siasí he funga ʻo e māmaní. Fakamālō atu ʻi hoʻomou manatuʻi aú mo e ngaahi lotú.

Kuó u maʻu foki ha faingamālie ke feʻiloaki mo ha ngaahi kaumeʻa mamae, ko ha niʻihi mei he ngaahi taʻu kuo hilí pea tokolahi ne u toki feʻiloaki pē mo kinautolu. Naʻá ku ongoʻi ke teuteu ʻeku lea ki he ʻaho ní ʻi he hili haʻaku talanoa mo haku kaumeʻa mamae kuó u maheni mo ʻofa ai ʻi ha ngaahi taʻu lahi.

Naʻe fakahā mai ʻe hoku kuangāmeʻá heʻema talanoá, ʻoku siʻi faingataʻaʻia. Ke fakaʻaongaʻi ʻene lea pē ʻaʻaná, naʻá ne ongoʻi kuó ne foua ha “palopalema fakaetui” peá ne kole faleʻi mai ai. Naʻá ku ongoʻi houngaʻia ʻi heʻene teu vahevahe ʻene ongó mo e meʻa naʻe hohaʻa ki aí mo aú.

Naʻá ne fakahaaʻi ʻa ʻene fakaʻānaua lahi ki he meʻa naʻá ne ongoʻi fakalaumālie kimuʻá pea mo e meʻa ʻokú ne pehē he taimí ni ʻoku mole mei aí. Naʻá ku fakafanongo lelei ʻi heʻema talanoá mo lotua fakamātoato ke ʻiloʻi pe ko e hā ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke u lea ʻakí.

Kae mahalo naʻe hangē foki hoku kaungāmeʻá ko ha taha ʻo kimoutolu, heʻene fai e fehuʻi fakaʻofa ko ia ʻoku ʻasi he hiva ʻa e Palaimelí: “Tamai Hēvani, ʻokú ke ʻi ai moʻoni?”1 Ko kimoutolu ko ia ʻoku mou fai e fehuʻi tatau ko ʻení, ʻoku ou fie vahevahe mo kimoutolu ʻa e faleʻi ne u fai ki hoku kaumeʻá pea ʻofa ʻe fakamālohia hoʻomou tuí takitaha pea mo fakafoʻou hoʻomou tukupā ke hoko ko ha ākonga lotoʻaki ʻo Sīsū Kalaisí.

Te u kamata ʻaki ʻeku fakamanatu atu ko e foha mo e ʻofefine koe ʻo ha Tamai Hēvani ʻofa pea ʻoku kei tatau ai pē ʻEne ʻofá. ʻOku ou ʻilo ʻoku faingataʻa ke manatuʻi e ngaahi ongoʻi ʻofa peheé ʻi he taimi ʻokú ke tofanga ai he ngaahi fefaʻuhi pe faingataʻa fakafoʻituituí, taʻefiemālié pe ʻamanaki taʻehokó.

ʻOku ʻafioʻi ʻe Sīsū Kalaisi hotau ngaahi faingataʻaʻiá mo e ʻahiʻahí. Naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí maʻatautolu. Naʻe fakalilifu e ngaahi houa fakaʻosi ʻEne moʻuí, ʻo mahulu ia ʻi ha meʻa pē te tau lava ʻo fakakaukau atu ki ai, ka ko ʻEne feilaulau maʻatautolú takitaha, ko e tumutumu ia hono fakahaaʻi ʻo ʻo ʻEne ʻofa haohaoá.

He ʻikai lava ʻe ha fehalaaki, angahala, pe ko ʻetau filí, ʻo liliu e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku fakanainaiʻi ʻa e tōʻonga angahalá, pe ʻokú ne toʻo hotau fatongia ke fakatomala he taimi ʻoku hoko ai e angahalá. Kae ʻoua naʻa ngalo ʻoku ʻafioʻi mo ʻofeina ʻe he Hēvaní kimoutolu kotoa, pea ʻokú Ne mateuteu maʻu pē ke tokoni.

ʻI heʻeku fakakaukau ki he tuʻunga hoku kaungāmeʻá, naʻe ʻalu hoku ʻatamaí ki he poto maʻongoʻonga ʻi he Tohi ʻa Molomoná: “Pea ko ʻeni, ʻe hoku ongo foha, manatu, manatu, ʻoku makatuʻunga ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke mo langa ai homo makatuʻungá; koeʻuhí ka tuku atu ʻe he tēvoló ʻa ʻene ngaahi matangi mālohí, ʻio, ʻa ʻene ngaahi ngahaú ʻi he ʻahiohió, ʻio, ka faʻaki kiate kimoua ʻa ʻene ʻuha maká mo ʻene fuʻu afā lahí, ʻe ʻikai maʻu ʻe ia ha mālohi kiate kimoua ke fusi hifo ʻa kimoua ki he vanu ʻo e mamahí mo e faingataʻaʻia ʻoku ʻikai hano ngataʻangá, koeʻuhí ko e maka kuo langa ai ʻa kimouá, ʻa ia ko e makatuʻunga mālohi, ʻa ia ko ha makatuʻunga, kapau ʻe langa ai ʻa e tangatá, ʻe ʻikai lava ke nau hinga.”2

ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku ʻikai ha taha ia ʻe fie nofo he “vanu ʻo e mamahí mo e faingataʻaʻia ʻoku ʻikai hano ngataʻangá.” Ka naʻe ongoʻi ʻe hoku kaungāmeʻá ʻokú ne mei aʻu ki he tuʻunga ko iá.

Ko e taimi naʻá ku talatalifale ai mo ha niʻihi fakafoʻituitui hangē ko hoku kaungāmeʻá, naʻá ku vakaʻi ʻenau ngaahi fili ne fai ʻi he ngaahi taʻu kuo maliu atú, ʻa ia naʻe iku ke ngalo ai ʻiate kinautolu e ngaahi aʻusia toputapú, pea nau vaivai mo veiveiua ai. Naʻá ku fakalotolahiʻi kinautolu, hangē ko ia ʻoku ou fai atu he taimi ní, ke mou fakamanatuʻi, tautautefito ki he taimi ʻo e palopalemá, ha taimi ne ke ongoʻi ai e Laumālié mo mālohi ai hoʻo fakamoʻoní; manatuʻi ʻa e fakavaʻe fakalaumālie kuó ke langa aí. ʻOku ou palōmesi atu kapau te mou fai ʻeni, ʻo taʻofi e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke nau langaki mo fakaivia hoʻomou fakamoʻoní pe ko ia ʻokú ne manukiʻi hoʻomou tuí, ʻe foki mai ʻa e ngaahi taimi mahuʻinga ne tupulaki ai hoʻomou fakamoʻoní ki hoʻomou manatú tuʻunga ʻi he lotu fakatōkilaó mo e ʻaukaí. ʻOku ou fakapapau atu te ke toe ongoʻi ʻa e malu mo e fiefia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Kuo pau ke tau ʻuluaki fakamālohia fakalaumālie kitautolu pea toki fakamālohia kinautolu ʻoku tau feohí. Fakalaulaulotoa maʻu pē folofolá, pea manatuʻi e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo lau kinautolú. Kumi ha ngaahi maʻuʻanga moʻoni kehe, ka ke talangofua ki he fakatokanga ko ʻeni mei he folofolá: “Ka ʻoku lelei ke akonekina ʻo kapau te nau tokanga ki he ngaahi akonaki ʻa e ʻOtuá.”3 ʻAlu ki he ngaahi fakatahá, tautautefito ki he houalotu sākalamēnití, pea maʻu e sākalamēnití mo fakafoʻou e ngaahi fuakavá, kau ai e palōmesi ke manatuʻi maʻu pē ʻa e Fakamoʻuí kae ʻiate kimoutolu maʻu ai pē Hono Laumālié.

Tatau ai pē pe ko e hā e fehālaaki kuo tau fai pe ko e lahi ʻetau ongoʻi taʻefeʻungá, te tau kei lava ʻo tāpuakiʻi mo hiki hake niʻihi kehé. Ko ʻetau tokoni kiate kinautolu ʻi he anga faka-Kalaisí, ʻe lava ʻo tokoni ia ke tau ongoʻi moʻoni ʻi hotau lotó e ʻofa ʻa e ʻOtuá.

ʻOku mahuʻinga ke manatuʻi e faleʻi lelei ʻoku ʻi he tohi Teutalōnomé: “Tauhi ʻi he fakamātoato ho laumālié, telia naʻa ngalo ʻiate koe ʻa e ngaahi meʻa kuo mamata ki ai ʻa ho matá, pea telia naʻa nau mahuʻi mei ho lotó ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo hoʻo moʻuí: ka ke ako ʻaki ia ki ho ngaahi fohá, pea ki he fānau ʻa ho ngaahi fohá.”4

ʻOku uesia ha ngaahi toʻu tangata ʻi he ngaahi fili ʻoku tau faí. Vahevahe hoʻo fakamoʻoní mo ho fāmilí; poupouʻi kinautolu ke nau manatuʻi e ongo ne nau maʻu he taimi naʻa nau fakatokangaʻi ai e Laumālié ʻi heʻenau moʻuí pea hiki e ngaahi ongo ko iá ʻi heʻenau tohinoá mo e hisitōlia fakatāutahá koeʻuhí ʻo ka fie maʻu ha taimi, ʻe hanga ʻe heʻenau ngaahi leá ʻo fakamanatu ange e angaʻofa ʻa e ʻEikí kiate kinautolú.

Te mou manatuʻi, naʻe foki ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá ki Selusalema ke ʻomi ʻa e ʻū lauʻi peleti palasa ne lekooti ai e hisitōlia honau kakaí, koeʻuhí ke ʻoua naʻa ngalo honau kuohilí.

ʻIkai ngata ai, naʻe fakatauhingoa ʻe Hilamani ʻi he Tohi ʻa Molomoná hono ongo fohá ki heʻenau “ʻuluaki mātuʻá” ke ʻoua naʻa ngalo ʻiate kinaua e angaʻofa ʻa e ʻEikí:

“Vakai ʻe hoku ongo foha, ʻoku ou fakaʻamu ke mo manatu ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. … Vakai kuó u ʻai kiate kimoua ʻa e hingoa ʻo ʻetau ʻuluaki mātuʻá ʻa ia naʻe haʻu mei he fonua ko Selusalemá; pea kuó u fai ia koeʻuhí ʻi hoʻomo manatuʻi homo hingoá, ke mo manatuʻi ai ʻa kinaua; pea ʻi hoʻomo manatuʻi ʻa kinauá, ke mo manatuʻi ai ʻa ʻena ngaahi ngāué; pea ʻi hoʻomo manatuʻi ʻena ngaahi ngāué, ke mo ʻilo ai naʻe lau mo tohi naʻe lelei ia.

“Ko ia, ʻe hoku ongo foha, ʻoku ou fakaʻamu ke mo fai ʻa e meʻa ko ia ʻoku leleí, koeʻuhí ke lau ʻo kau kiate kimoua, mo tohi foki, ʻo hangē ko ia kuo lau mo tohi ʻo kau kiate kinauá.”5

ʻOku maʻu ʻe ha tokolahi he ʻahó ni ʻa e tukufakaholo ko hono fakahingoa ʻenau fānaú ki he kau moʻungaʻi-tangata he folofolá pe ko haʻanau ngaahi kui faivelenga, ko ha founga ke fakalotolahiʻi ai kinautolu ke ʻoua naʻa ngalo honau tukufakaholó.

Naʻe fakahingoa au ʻi hoku fāʻeleʻí ko Lainolo A. Lasipeni. ʻOku hanga ʻe hoku fakaikú ʻo fakalāngilangiʻi e laine tukufakaholo ʻeku tamaí. Ko e ʻuluaki mataʻi tohi hoku hingoa lotó ko e A, naʻe ʻai ia ke fakamanatu kiate au ke u fakaʻapaʻapaʻi e tukufakaholo Tenimaʻake (Anderson) ʻeku faʻeé.

Ko ʻeku kui tolú ko Seni ʻEnitasoni, mei Tenimaʻake. Naʻe taki ʻe he ʻEikí ʻi he 1861 ha ongo faifekau ki he ʻapi ʻo Seni mo Ane Kefilini ʻEnitasoní, peá na fakamatalaʻi ai kiate kinaua mo ʻena tamasiʻi taʻu 16 ko ʻAniteluú ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Ko e kamataʻanga ia ʻo ha tukufakaholo ʻo e tuí kuó u ʻinasi ai mo hoku fāmilí. Naʻe lau ʻe he fāmili ʻEnitasoní e Tohi ʻa Molomoná pea taimi nounou pē mei ai kuo nau papitaiso. ʻI he taʻu hono hokó, ne talangofua e fāmili ʻEnitasoní ki he ui ʻa e palōfitá ke nau kolosi ʻi he tahi ʻAtalanitikí ʻo kau fakataha mo e Kāingalotú ʻi ʻAmelika Tokelau.

Meʻapango, he ne siʻi mālōlō ʻa Seni ʻi he folaú, ka naʻe hoko atu hono uaifí mo ʻena tamasiʻí ki he Teleʻa Sōlekí, ʻo na tūʻuta ki ai he ʻaho 3 ʻo Sepitema 1862. Neongo ʻena faingataʻaʻiá mo e loto mamahí, ka naʻe ʻikai teitei tuka ʻena tuí, pea naʻe pehē pē ki he tui ʻa ha tokolahi ʻo hona hakó.

ʻĪmisi
Painting in Elder Rasband’s office

ʻOku tatau ha tā valivali hoku ʻōfisí,6 ko ha fakamanatu fakaofoʻofa ia ʻo e fuofua fetaulaki ʻeku ngaahi kuí mo e kau fuofua faifekau mateakí. ʻOku ou fakapapauʻi he ʻikai ngalo hoku tukufakaholó, pea koeʻuhí ko hoku hingoá, te u manatua maʻu pē honau tukufakaholo ʻo e moʻui faivelengá mo e feilaulaú.

ʻOua naʻa teitei ngalo, fehuʻia, pe taʻetokanga ki he ngaahi aʻusia fakalaumālie fakafoʻituituí. Ko e palani ʻa e filí ke takihalaʻi kitautolu mei he ngaahi fakamoʻoni fakalaumālié, ka ko e fakaʻamu ʻa e ʻEikí ke fakamāmaʻi mo fakakau kitautolu ʻi Heʻene ngāué.

Tuku muʻa ke u vahevahe atu ha sīpinga ʻo e foʻi moʻoni ko ʻení. ʻOku ou manatuʻi lelei ha taimi naʻá ku maʻu ai ha ueʻi ko e tali ʻo ha lotu tāumaʻu. Ko e talí naʻe mahino mo mālohi. Ka naʻe ʻikai ke u ngāue leva ki he ueʻí, pea ʻosi atu ha vahaʻataimi, kuó u kamata fifili pe naʻe moʻoni koā e meʻa naʻá ku ongoʻí. ʻOku ʻi ai hamou niʻihi mahalo kuo mou ʻosi tō mo kimoutolu foki he fakatauvele kākā ko ia ʻa e filí.

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, kuó u ʻā hake mo e potufolofola lelei ko ʻení ʻi hoku ʻatamaí:

“Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate koe, kapau ʻokú ke holi ki ha toe fakamoʻoni kehe, ke ke fakakaukau ʻi ho ʻatamaí ki he pō ʻa ia naʻá ke tangi ai kiate au ʻi ho lotó. …

“ʻIkai naʻá ku lea ʻaki ʻa e fiemālié ki ho ʻatamaí ʻi he meʻá? Ko e hā mo ha toe fakamoʻoni lahi hake te ke lava ʻo maʻu ʻi ha fakamoʻoni mei he ʻOtuá?”7

Naʻe hangē ia ha folofola mai ʻa e ʻEikí ʻo pehē mai, “Lainolo, ne u ʻosi talaatu e meʻa ʻoku fie maʻu ke ke faí. Fai leva ia!” Naʻá ku houngaʻia moʻoni ʻi he fakatonutonu mo e fakahinohino ʻofa ko iá! Naʻe fakafiemālieʻi leva au ʻe he ueʻi ko iá peá u lava ʻo hoko atu, mo ʻiloʻi ʻi hoku lotó kuo ʻosi tali ʻeku lotú.

ʻOku ou vahevahe ʻa e aʻusiá ni ke fakatātaaʻi ʻa e lava ke vave ʻene ngalo ʻi hotau ʻatamaí, kae pehē ki he founga ʻoku tataki ai kitautolu ʻe he aʻusia fakalaumālié. Kuó u ako ke fakamahuʻingaʻi e faʻahinga momeniti peheé, “telia naʻa ngalo ʻiate au.”

ʻOku ou fai ʻa e palōmesi ko ʻení ki hoku kaumeʻá mo kinautolu kotoa ʻoku nau fakaʻamu ke fakamālohia ʻenau tuí: ʻi hoʻomou moʻui faivelenga ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo talangofua ki hono ngaahi akonakí, ʻe maluʻi hoʻo fakamoʻoní, pea ʻe tupulaki ia. Tauhi e ngaahi fuakava kuó ke fakahokó, tatau ai pē e ko e hā ʻoku fai ʻe kinautolu ʻoku mou feohí. Hoko ko ha mātuʻa, tokoua mo e tuofāfine, kui, mehikitanga, faʻētangata, mo e kaungāmeʻa ʻo fakamālohia e niʻihi ʻoku mou ʻofa aí ʻaki hoʻomou fakamoʻoni fakafoʻituituí mo hono vahevahe ʻo e ngaahi aʻusia fakalaumālié. Faivelenga mo tuʻu maʻu, neongo ka ʻohofi ʻe he ngaahi matangi ʻo e veiveiuá hoʻo moʻuí ʻi he ngaahi tōʻonga ʻa e niʻihi kehé. Fekumi ki he ngaahi meʻa koē te ne langaki mo maluʻi fakalaumālie koé. Fakamamaʻo mei he ngaahi foaki loi ʻoku faʻa ui ko e “moʻoní” ʻoku takihalá, pea manatuʻi ke lekooti hoʻo ngaahi ongo ʻo e “ʻofá, fiefiá, melinó, mo e kātaki fuoloá, angavaivaí, angaleleí mo e tuí, angamaluú, [mo e] [faʻa kātakí].”8

ʻI he lotolotonga ko ia ʻo e ngaahi matangi mālohi taha ʻo e moʻuí, ʻoua naʻa ngalo ho tofiʻa fakalangi ko e foha pe ʻofefine ʻo e ʻOtuá pe ko ho ikuʻanga taʻengata ke ke foki ʻo nofo mo Ia ʻi ha ʻahó, ʻa ia ʻe māʻolunga hake ia ʻi ha toe meʻa ʻe foaki atu ʻe he māmaní. Manatuʻi e ngaahi lea vaivai mo mālie ʻa ʻAlamaá: “Pea ko ʻeni, vakai ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻe hoku kāinga, kapau kuo mou ongoʻi ha liliu ʻi homou lotó, pea kapau kuo mou fie hiva ʻaki ʻa e hiva ʻo ʻene ʻofa huhuʻí, ʻoku ou fie fehuʻi atu, pe ʻoku mou lava ʻo ongoʻi pehē he taimí ni?”9

ʻOku ou tautapa heni kiate kinautolu kotoa ʻoku ongoʻi ke maluʻi ʻenau tuí: ʻoua ʻe moʻui ngalo! Kātaki, ʻoua naʻa ngalo!

ʻOku ou fakamoʻoni ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou ʻiloʻi naʻá ne mamata ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻo hangē ko ʻene hiki ʻi heʻene lea pē ʻaʻaná. ʻOku ou fakamālō ʻi he ʻikai ngalo ʻiate ia ke ne hiki e aʻusia ko iá, ke tau ʻilo kotoa ai ʻene fakamoʻoní.

ʻOku ou fai ha fakamoʻoni molumalu ʻo kau ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOkú Ne moʻui; ʻoku ou ʻiloʻi ʻokú Ne moʻui pea ko e ʻulu Ia ki he Siasí ni. ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻá ni ʻiate au pē, ʻo tauʻatāina mei he toe leʻo pe fakamoʻoni ʻa ha taha kehe, pea ʻoku ou fakatauange he ʻikai teitei ngalo ʻiate kimoutolu e ngaahi moʻoni taʻengata toputapú—kae mahuʻinga tahá, ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo e Mātuʻa Fakalangi ʻofá, ko Hona finangaló pē ʻa ʻetau fiefia taʻengatá. Ko ʻeku fakamoʻoni ia ki he ngaahi moʻoni ko ʻení, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.