2010–2019
Vaai i le Tusi, Vaai i le Alii
Oketopa 2016


Vaai i le Tusi, Vaai i le Alii

O mafai ona e vaai atu i le Tusi a Mamona o lau maa’au’au, o le nofoaga autu faaleagaga o lou malosiaga?

Mary Elizabeth Rollins

I lo’u mafaufau, ou te vaai ai ia te outou o le tupulaga faiae o loo matamata pe faalogologo i lenei sauniga o le konafesi i se mea i le lalolagi. Ou te fia faasoa atua se tala moni ia te outou, o se tala e mafai ona avea ma se faataitaiga ma se lesona foi. E mafai ona faaali atu ai ia te outou le auala e latalata atili ai i le Alii ma maua ai le mana tele atu e tetee ai faaosoosoga.

O le tala lenei i se teineitiiti, sa nofo i Niu Ioka, o lē a o lei atoa lona tolu tausaga sa maliu ai lona tama ina ua goto lona vaa i se vaituloto tele lava. Sa masii atu o ia, lona tina, tuagane matua atu, ma lona uso laitiiti ifo ia te ia, i se aai fou i se isi setete e nonofo ai ma lona aunt ma lona uncle. I se taimi ina ua mavae le taunuu o le aiga, sa o atu ai ni faifeautalai ma tagata o se tapuaiga fou faatoa faatulaga i lo latou aai ma le tala fou mamalu o le Talalelei Toefuataiga. Sa latou faamatalaina se tala ofoofogia o se agelu na tuuina atua se faamaumauga anamua i se alii talavou e igoa ia Iosefa Samita, o se faamaumauga na ia faaliliuina i le mana o le Atua. O tagata asiasi uma e toalua, o Oliva Kaotui ma Ioane Uitimera, sa vaai moni lava o laua fofoga i itulau apa sa vaneina o faamaumauga anamua, ma sa uuina e Uitimera papatusi auro i ona lava lima. O lenei faamaumauga sa lei lava ona lolomiina, ma sa aumai e Uso Uitimera le tusi ia te ia. Ioe, o le igoa o le tusi, o le Tusi a Mamona.

Ina ua faalogo Mary e 12 tausaga le matua i faifeautalai o talanoa e uiga i le tusi, sa i ai sona lagona faapitoa i lona loto. E ui lava sa mafiafia le Tusi a Mamona i le tele o itulau, ae sa naunau pea Mary e faitau i ai. Ina ua alu ese atu Uso Uitimera, sa ia avatu le kopi faapelepele e tasi o le tusi ia Uso Isaac Morley, o se uo a le uncle o Mary ma se taitai i le lotoifale i le ekalesia fou.

Sa tusia e Mary mulimuli ane: “Sa ou alu atu i le fale o [Uso Morley] ... ma talosaga i ai se’i vaai i le Tusi; sa [ia] tuuina i lo’u lima, [ma] a o ou tilotilo i ai, sa ou lagonaina se manao e faitauina, lea sa le mafai ai ona taofia au mai le talosagaina o ia e faataga au e ave i le fale e faitau ai. ... Sa ia fai mai ... e seāseā i ai sona taimi e faitau ai se mataupu, ae sa toalaiti le auuso na vaai foi i ai, ae sa ou matua aioi atu ma le naunautai mo le tusi, lea sa i’u ai na ia fai mai, ‘sega e, afai e te aumaia lenei tusi i le fale a o lei faia le mālū taeao a taeao, e mafai la ona e aveina.’”

Ata
O Mary Elizabeth Rollins o loo faitau

Sa tamoe atu Mary i le fale sa matua tosina atu i le tusi lea na toeitiiti aoina i le faitauina i le po atoa. I le taeao na sosoo ai, ina ua ia toe faafoi atua le tusi, sa fai atu Uso Morley, “Ou te matea e lei tele se mea na e faitaua a” ma “ou te le talitonu foi e mafai ona e ta’u maia se upu se tasi mai le tusi.” Sa tu sa’o i luga Mary ma ta’u atu mai lona mafaufau le fuaiupu muamua o le Tusi a Mamona. Ona ia faamatala atu lea ia te ia le tala i le perofeta o Nifae. Mulimuli ane sa tusia e Mary, “Sa ia sioa mai ia te au ma le te’i, ma fai mai, ‘sega, ave le tusi lea i le fale ma faauma, e mafai ona ou faatali.’”

I se taimi puupuu mulimuli ane, sa faauma ai e Mary le faitauina o le tusi ma o le tagata muamua lea i le latou aai na faitaua le tusi atoa. Sa ia iloa e moni le tusi ma sa aumai mai le Tama Faalelagi. A o ia vaai atu i le tusi, sa ia vaai atu i le Alii.

I le masina mulimuli ane, sa asiasi atu ai se tagata faapitoa i lona fale. O le mea lenei na tusia e Mary e uiga i le la feiloaiga lemafaagaloina i lena aso: “Ina ua vaai mai [Iosefa Samita] ia te au, sa ia tilotilo mai ma le naunau tele. ... I le mavae ai o se minute pe lua sa ia ... tuu maia so’u faamanuiaga maoae, ... ma faameaalofa mai ia te au le tusi, ma fai mai o le a ia toe avatua se isi [kopi] ia Uso Morley. ... Ua tatou lagona uma o ia o se tagata o le Atua, aua sa ia saunoa ma le mana, ma se tasi e umiaina le pule.”

Sa vaai lenei teineitiiti, o Mary Elizabeth Rollins, i le tele o vavega i lona olaga ma tausisi ai pea i lana molimau o le Tusi a Mamona.1 O lenei tala e i ai sona uiga faapitoa ia te au ona o ia o lo’u aunty o le augatupulaga lona fa [i le itu o lo’u tama]. E ala i le faataitaiga a Mary, faatasi ai ma isi aafiaga i lo’u olaga, ua ou aoao ai e le taitai laitiiti se tagata e saili ma maua se molimau patino o le Tusi a Mamona.

O Le Maa’au’au o Lau Molimau

O loo i ai se lesona patino mo oe i le tala ia Mary. O outou alii talavou, tamaitai talavou, ma fanau taitoatasi e mafai ona mauaina ia lagona lava e tasi na ia maua. A e faitauina le Tusi a Mamona ma tatalo ma se manao ia iloa lona moni, e mafai foi ona e mauaina le uunaiga lava e tasi i lou loto lea na maua e Mary. Atonu foi e te iloaina e faapea, a o e tu ai ma molimau atu e uiga i le Tusi a Mamona, o le a e lagonaina lea lava agaga e tasi o le faamautinoaga. O le a fetalai atu le Agaga Paia i lou loto. E mafai foi ona e lagonaina lenei lava agaga e tasi o le faamautinoaga pe a e faalogo atu i isi o faasoa mai a latou molimau e uiga i le Tusi a Mamona. O nei molimau faaleagaga taitasi e mafai ona taitai atu ai i le Tusi a Mamona ma avea ai ma maa’aua’u o lau molimau.

Sei ou faamatala atu. Sa faamatalaina e le Perofeta o Iosefa Samita, lea na faaliliuina le Tusi a Mamona e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua e faapea o le Tusia Mamona “o le tusi aupito sili lea ona sa’o i lo se isi lava tusi i luga o le lalolagi, ma o le maa’au’au foi lea o la tatou tapuaiga.”2

Talu mai le uluai lomiga o leTusi a Mamona i le 1830, ua silia ma le 174 miliona kopi ua lolomiiina ma faasalalauina i gagana eseese e 110, ua faaalia ai o loo avea pea le Tusi a Mamona ma maa’au’au o la tatou tapuaiga. Ae o le a le uiga o lenei mea mo outou taitoatasi?

Ata
O le maa’au’au o le totonugalemu tonu lava

I se faaupuga faatusiata o fale, o se maa’au’au o se elemene autu lea o se faitotoa faaofuofu. O le maa e foliga o se tina e tuu i le ogatotonu ma i le vaega aupito sili ona maualuga o se faaofuofu. O le maa aupito sili lea ona taua o maa uma ona na te taofia itu e lua o le faaofuofu, ma puipuia mai le solovi i lalo. Ma o le elemene o le fausaga na te faamautinoaina le faitotoa, po o se avanoa i lalo ifo, e mafai ona uia.

Ata
O le maa’au’au o se faaofuofu

I faaupuga faaletalalelei, o se meaalofa ma se faamanuiaga mai le Alii lea o le maa’au’au o la tatou tapuaiga o se mea e mafai ona tagofia ma uumauina e pei o le Tusi a Mamona ma e mafai ona e uuina ma faitauina. O mafai ona e vaai atu i le Tusi a Mamona o lau maa’au’au, o le nofoaga autu faaleagaga o lou malosiaga?

Sa faalautele e Peresitene Ezra Taft Benson na aoaoga a Iosefa Samita. Sa Ia saunoa mai: “O loo i ai ala e tolu ua avea ai le Tusi a Mamona ma maa’au’au o la tatou tapuaiga. O le maa’au’au lea i la tatou molimau ia Keriso. O le maa’au’au lea o la tatou aoaoga faavae. O le Tusi a Mamona o le maa’au’au o le molimau.”

Sa toe aoao mai Peresitene Benson: “O le Tusi a Mamoni ua aoao mai ia i tatou upu moni [ma] molimau mai e uiga ia Keriso. ... Ae e i ai se mea e sili atu. O loo i ai se mana i le tusi o le a amata ona tafe mai i o outou olaga i le taimi tou te amatalia ai se suesuega faamaoni o le tusi. O le a outou maua ai le malosi sili atu e tetee atu ai i faaosoosoga. ... O le a outou maua ai le mana e tumau ai i le ala sao ma le vaapiapi.”3

O La’u Molimau Patino

Ia te au lava ia, o le Tusi a Mamona na avea ma maa’au’au o la’u molimau i le aluga o tausaga ma le tele o ni aafiaga. O le tasi molimau mamana i le fatuaiina o la’u molimau na tupu a o avea au ma se faifeautalai talavou na auauna atu i la’u uluai eria muamua lava: Kumamoto, Iapani. Sa ma talai tu’itu’i ma la’u soa mai lea fale i lea fale. Sa ma feiloai ma se tina matua lea na valaauliaina ma le agalelei i ma’ua e o atu i totonu o le faitotoa e ulufale ai i lona fale, lea e ta’ua o se genkan i le faaSapani. Sa ia ofo mai ia i maua se vaiinu malulu i se aso vevela lava. Sa lei leva na ou i ai i Iapani, ma sa lei leva na ou faamaeaina le faitauina o le Tusi a Mamona ma sa tatalo ia iloa ma le mautinoa e moni.

Ona o lo’u fou i Iapani, sa ou lei lelei tele ai la’u tautala faaSapani. O le mea moni, ou te manatu sa lei malamalama lenei tamaitai i le tele o mea sa ou tautala ai. Sa amata ona ou aoaoina o ia i le Tusi a Mamona, ma faamatala atu le auala na maua ai e Iosefa Samita mai se agelu se faamaumauga anamua na vaneina i luga o papatusi ma le auala na ia faaliliuina ai i le mana o le Atua.

A o ou tuuina atu la’u molimau o le Tusi a Mamona o le afioga a le Atua ma o se tasi molimau ia Iesu Keriso, sa ou mauaina se uunaiga sili ona malosi, sa o mai faatasi ma se lagona mafanafana o le toafimalie ma le filemu i lo’u loto, lea e faamatalaina e tusitusiga paia o “lou loto [e mu] i totonu ia te oe.”4 O lenei lagona sa toefaamautu mai ai ia te au i se ala mamana o le Tusi a Mamona e moni lava o le afioga a le Atua. I lena taimi, sa matua malosi lava o’u lagona na ala ai ona maligi o’u loimata a o ou talanoa atu i lenei tina matua Sapani. E lei galo lava ia te au le lagona faapitoa o lena aso.

O La’u Molimau Patino

E mafai foi e outou taitoatasi ona mauaina se molimau patino o lenei tusi! O e iloaina ea o le Tusi a Mamona sa tusia mo outou—ma mo lo outou taimi? O lenei tusi o se tasi o faamanuiaga o le ola ai i le taimi ua tatou ta’ua o le tisipenisione o le atoaga o taimi. E ui o le Tusi a Mamona sa tusiaina e ni tusitala musuia anamua—o le toatele o i latou o perofeta—ae sa latou lei mauaina ma tagata o o latou aso le faamanuiaga o le umiaina o le tusi atoa. Ua faigofie nei ona outou mauaina le faamaumauga paia na faapelepele, opomauina, ma faasaoina e perofeta, ositaulaga, ma tupu! Ua outou maua le manuia o le uuina i o outou lima le Tusi a Mamona atoa. O le mea e mata’ina ai, o se tasi o perofeta o le Tusi a Mamona, o Moronae, na vaai i o tatou aso—tou aso. Sa ia vaai foi ia te outou, i se faaaliga, i le faitau selau o tausaga ua mavae! Na tusia e Moronae:

“Faauta, ua faaali mai e le Alii ia te au mea tetele ma ofoofogia e faatatau ... i lena aso o le a oo mai ai nei mea,” o lona uiga o le Tusi a Mamona, “ia te outou.

“Faauta, ou te tautala atu ia te outou e peiseai o outou faatasi mai i le taimi nei, peitai ua outou le o i ai. Ae faauta, ua faaali mai outou ia te au e Iesu Keriso, ma ua ou iloa a outou mea o fai.”5

Ina ia fesoasoani e avea le Tusi a Mamona ma maa’au’au o lau molimau, ou te tuu atu ia te outou se lu’i. Talu ai nei sa ou iloa ai o le tele o atunuu i le lalolagi, e faaalu e le autalavou se averesi e fitu itula i le aso e matamata ai i le TV, komepiuta, ma telefonipoto.6 I le iloaina ai o lenei mea, e mafai ona e faia sina suiga itiiti? E mafai ona e suitulaga nisi o na taimi i aso taitasi—ae patino lava i taimi o loo faaalu i alafaasalalau faaagafesootai, le initoneti, taaloga, po o televise—i le faitauina o le Tusi a Mamona? Afai o suesuega ia ou te faasino atu i ai e maoti, e faigofie lava la ona maua se taimi i aso taitasi e suesue ai le Tusi a Mamona e tusa lava pe na o se 10 minute i le aso. Ma e mafai ona e suesue i se ala e faatagaina ai oe e olioli ai ma malamalama ai—pe o luga o lau tamai masini po o le tusi lava ia. Sa lapatai mai Peresitene Russell M. Nelson talu ai nei, “E le tatau ona tatou faia le faitauina o le Tusi a Mamona ma se mea e foliga mai o se tiute mamafa, e pei o le inuina o se vai faafomai e le lelei lona tofo ona ua faatonuina e inu ai.”7

Ata
O loo faitauina e le autalavou le Tusi a Mamona
Ata
O loo faitauina e se tamaitiiti le Tusi a Mamona

Mo nisi o outou le fanau laiti, e mafai ona e faitauina ma ou matua, matuamatutua, po o sē pele ia te oe. Afai e faigata se mataupu, fuaiupu, po o se vaega e ono faalotovaivaia ai lau faitau, me’i atu i se isi mataupu ma se isi vaega. Ua ou vaai faalemafaufau atu ia te outou ua mulimuli i le faataitaiga a Mary. Ua ou vaai faalemafaufau atu ia te outou ua mauaina ma le fiafia se taimi ma se nofoaga filemu e faitau ai le Tusi a Mamona. Ua ou vaaia ua outou mauaina ni tali, lagonaina le taitaiga, ma le mauaina o lau lava ia molimau o le Tusi a Mamona ma se molimau ia Iesu Keriso. A o e vaai atu i le tusi, e te vaai atu i le Alii.

Ata
Vaai i le tusi

O le a e faitauina fuaitau o lenei tusi taua ma fetaiai ai ma lou Faaola pele, le Alii o Iesu Keriso, e toetoe lava o itulau uma. O le faaaogaina o nisi ituaiga o suafa mo Lona suafa pe tusa o se averesi o le faatasi i fuaiupu uma e 1.7.8 E oo foi lava i le Keriso Lava Ia na molimau mai i lona moni a’ia’i i nei aso e gata ai, e faapea, “E pei ona soifua lo outou Alii ma lo outou Atua, ua moni ia.”9

Ou te faafetai lava i le valaaulia ma le folafolaga ua ofo mai e le Alii e ala mai i le perofeta o Moronae ia te outou taitoatasi—ma i tagata uma e faitauina le Tusi a Mamona. Ou te faai’u atu i le faitauina o lenei valaaulia ma le folafolaga ma faaopoopo atu ai ma la’u molimau: “Ma pe a outou maua nei mea, ou te apoapoai atu ia te outou ia outou ole atu i le Atua, le Tamā Faavavau, i le suafa o Iesu Keriso, pe ua le moni ea nei mea; ma afai tou ole atu ma le loto faamaoni, ma le manatu moni i ai, ma le faatuatua ia Keriso, o le a ia faaali mai le moni o ia mea ia te outou, i le mana o le Agaga Paia.”10

Ou te molimau atu i le Toefuataiga o le talalelei i nei aso e gata ai faapea ai ma le Tusi a Mamona o se faamaoniga moni o lena Toefuataiga. E pei foi ona musuia e upu o lenei tusi se teineitiiti 12 tausaga le matua e taliaina le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso ua toetoe lua seneturi talu ai, o upumoni e te maua ai iina o le a siitiaina ma musuia oe i se ala talitutusa lava. O le a faamalosia ai lou faatuatua, faatumulia ai lou agaga i le malamalama, ma saunia ai oe mo se lumanai e te le o mauaina atoa le tomai e malamalama i ai.

I totonu o itulau o le tusi, o le a e iloaina ai le alofa lemafuatia ma le alofatunoa le mafaamatalaina o le Atua. A o e tauivi e mulimuli i aoaoga e te mauaina iina, o le a faalauteleina lou olioli, o le a faateleina lou malamalama, ma o tali o loo e sailia i le tele o luitau o le olaga faaletino o le a tatala atu ia te oe. A o e vaai atu i le tusi, e te vaai atu i le Alii. O le Tusi a Mamona o le afioga a le Atua ua faaalia. Ou te molimau atu ai i nei mea ma lo’u loto ma le agaga atoa i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai “Mary Elizabeth Rollins Lightner,” Utah Genealogical and Historical Magazine, July 1926, 193–95.

  2. Faatomuaga i le Tusi a Mamona

  3. Ezra Taft Benson, “O Le Tusi a Mamona—o le Maa ‘Au’au o Lo Tatou Faatuatuaga,” Liahona, Ian. 1987, 5.

  4. Mataupu Faavae ma Feagaiga 9:8.

  5. Mamona 8:34–35.

  6. Tagai American Academy of Pediatrics, “Media and Children,” aap.org.

  7. Russell M. Nelson, “Strengthen the Shepherds” (o se lauga na tuuina atu i fonotaga faaleautaitai i le konafesi aoao, Sete. 28, 2016).

  8. Tagai Susan Easton Black, Finding Christ through the Book of Mormon (1987), 16–18.

  9. Mataupu Faavae ma Feagaiga 17:6.

  10. Moronae 10:4; tagai foi i fuaiupu 3, 5.