2010–2019
ʻIkai ha Fiefia Lahi Ange he ʻIloʻi ʻOku Nau ʻIlo Ki ai
ʻOkatopa 2016


ʻIkai ha Fiefia Lahi Ange he ʻIloʻi ʻOku Nau ʻIlo Ki ai

ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ʻoku ʻi ai ha faʻahinga meʻa he māmani ko ʻení te ne lava ke ʻomi ha fiefia mo e nēkeneka lahi ange ka ko hono ʻiloʻi ko ia ʻoku ʻilo ʻetau fānaú ki he Fakamoʻuí.

ʻE kāinga, ne u toki fakalaulauloto kimuí ni ki he fehuʻi ko ʻení: “Kapau ko e meʻa kotoa pē ʻoku ʻilo ʻe hoʻo fānaú ki he ongoongoleleí ko e maʻu meiate koe kae ʻikai mei ha toe feituʻu kehe—ko e hā nai e lahi ʻo e meʻa ʻoku nau ʻiló?” ʻOku kaungatonu e fehuʻi ko ʻení kiate kinautolu ʻoku ʻofa, akoʻi mo tākiekina ʻetau fānaú.

ʻOku ʻi ai nai ha meʻaʻofa maʻongoʻonga ange ʻe lava ke tau foaki ki heʻetau fānaú, ʻe lahi ange he manatu ko ia ʻoku tōkaki ki honau lotó ʻoku tau ʻilo ʻoku moʻui hotau Huhuʻí? ʻOku nau ʻilo nai e meʻa ʻoku tau ʻiló? Kae mahuʻinga angé, kuo nau ʻiloʻi nai ʻiate kinautolu pē ʻokú Ne moʻui?

ʻI heʻeku kei siʻí, ko au pē tamasiʻi naʻe faingataʻa taha ke tauhi heʻeku faʻeé. Ne u fuʻu longomoʻui ʻauʻaupito. Naʻe talamai ʻe heʻeku faʻeé ko e meʻa naʻe manavasiʻi taha ki aí, naʻa ʻikai ke u moʻui ʻo fuʻu lahi. Ne u fuʻu longomoʻui ʻaupito.

ʻOku ou manatuʻi heʻeku kei tamasiʻí, ne u tangutu ai mo homau fāmilí ʻi ha houalotu sākalamēniti. Ne toki maʻu mai e folofola foʻou ʻeku faʻeé. Naʻe ʻi ai e ngaahi tohi folofolá kotoa ʻi he fuʻu tohi lahi pē taha, pea naʻe ʻi loto mālie ha ʻū peesi ne laineʻi ke hiki ai ha fakamatala.

Lolotonga e lotú, ne u kole ange ke ʻomi ke u toʻotoʻo ʻene folofolá. Naʻá ne pehē te u loto ʻapasia ai ko ia naʻá ne paasi mai he seá ke aʻu mai kiate au. ʻI heʻeku fakaʻaongaʻi ʻene folofolá, ne u fakatokangaʻi naʻá ne hiki ha kiʻi tohi fakatāutaha he konga ki he fakamatalá. Ke toe mahino ange ʻene taumuʻá, kuo pau ke u talaatu ko e fika ua au ʻi he fānau ʻe toko ono pea ko hoku hingoá ko Peleti. Naʻe tohiʻi heʻeku faʻeé ʻaki ha peni kula, ha foʻi taumuʻa pē ʻe taha: “Kātakiʻi ʻa Peleti!”

Tuku muʻa ke u talanoa atu haʻamau lau folofola fakafāmili ke fakamoʻoniʻi mo tokoni ʻi hono fakamahinoʻi atu e faingataʻa ne feʻao mo ʻeku mātuʻá hono tauhi homau fāmilí. ʻI he pongipongi kotoa pē, naʻe lau ai ʻe heʻeku faʻeé ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki homau fāmilí lolotonga e kai pongipongí. ʻI he taimi ko ʻení, ne ma tangutu fakalongolongo pē mo hoku taʻokete ko Tēvitá ka naʻe ʻikai ke ma ʻapasia. Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ke ma fanongo kimaua. Ne ma lau ʻa e tohi naʻe ʻasi he ʻū puha silioó.

Faifai ʻi he pongipongi ʻe taha, ne u pehē ke u lea ange ā ki heʻeku faʻeé. Ne u talaange, “Fineʻeiki, ko e hā ʻokú ke fai mai ai ʻení? Ko e hā ʻokú ke lau ai e Tohi ʻa Molomoná he pongipongi kotoá?” Ne u fai ange ha lea ʻoku ou toe ongoʻi mā ai. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke u tui ne u lava ʻo lea pehē. Ne u talaange, “Fineʻeiki, ʻoku ʻikai ke u fanongo atu!”

Naʻe hoko ʻene tali angaʻofa maí ko ha momeniti ne liliu ai ʻeku moʻuí. Naʻá ne talamai, “Foha, ne u ʻi ha fakataha naʻe akoʻi mai ai ʻe Palesiteni Melioni G. Lomenī ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lau folofolá. ʻI he fakatahá, ne u maʻu ai ha talaʻofa kapau te u lau e Tohi ʻa Molomoná ki heʻeku fānaú he ʻaho kotoa pē, he ʻikai mole ʻeku fānaú.” Naʻá ne sio fakahangatonu mai kiate au ʻi he loto fakapapau peá ne pehē mai, “Pea he ʻikai ke u tuku ke ke mole!”

Naʻe mahuhuhu hoku lotó heʻene ngaahi leá. Neongo ʻeku fakakiná, ka naʻe mahuʻinga ke fakahaofi au! Naʻá ne akoʻi mai ha moʻoni taʻengata ko e foha au ʻo ha Tamai Hēvani ʻofa. Ne u ʻilo ai neongo pe ko e hā hoku tūkungá, ka naʻá ku mahuʻinga. Ko ha momeniti haohaoa ʻeni ki ha kiʻi tamasiʻi naʻe ʻikai haohaoa.

ʻOku ou houngaʻia taʻengata ki heʻeku faʻē ʻangeló kae pehē ki he kau ʻāngelo kotoa pē ʻoku nau ʻofa haohaoa heʻenau fānaú neongo e ʻikai ke nau haohaoá. ʻOku ou tui pau, ko e houʻeiki fafine kotoa pē—pea te u ui kinautolu ko ha “kau ʻāngelo”—ko ha ngaahi faʻē kinautolu ʻi Saione, tatau ai pē pe ʻoku nau mali pe fanau, lolotonga e moʻui fakamatelié ni.

Naʻe pehē ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí he ngaahi taʻu kuohilí: “Ko e tuʻunga fakafaʻeé, ko e ofi taha ia ki he tuʻunga fakaʻotuá. Ko e ngāue māʻolunga mo māʻoniʻoni taha ia ke fai ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku tupu mei heʻene fakaʻapaʻapaʻi e uiuiʻi mo e ngāue māʻoniʻoni ko ʻení, ʻa ʻene ofi hake ki he kau ʻāngeló.”1

ʻOku ou houngaʻia ko ha kau ʻāngelo ʻi he Siasí ʻoku nau fakahaaʻi mālohi mo lotoʻofa mai e moʻoni taʻengatá ki he fānau ʻa e Tamai Hēvaní.

ʻOku ou fakafetaʻi ko e meʻaʻofa ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ia! ʻOku ʻi ai e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi ha taha ʻokú ne lau faivelenga fakaʻaho e Tohi ʻa Molomoná ʻi he loto fakamātoato mo e tui kia Kalaisi, kuo mole ʻene fakamoʻoní pe te ne hē. ʻOku hanga ʻe he talaʻofa fakakikite ʻa Molonaí, ʻoku ʻomi ʻa e kī ki hono ʻilo ʻo e moʻoni ʻo e meʻa kotoa pē—kau ai e malava ke ʻiloʻi e leleí mo e koví pea fakaʻehiʻehi mei he fakatauvele ʻa e filí. (Vakai, Molonai 10:4–5.)

ʻOku ou fakafetaʻi foki ko ha Tamai Hēvani ʻofa pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Naʻe ʻomi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e sīpinga haohaoa ʻo e founga ke moʻui ai ʻi ha māmani taʻehaohaoa mo taʻeangatonú. “ʻOku tau ʻofa kiate ia, koeʻuhi ko ʻene tomuʻa ʻofa mai kiate kitautolú” (1 Sione 4:19). ʻOku taʻe-fakatataua ʻEne ʻofá. Ko Ia hotau kaumeʻa mamae tahá. Naʻá Ne tautaʻa ko e “taʻataʻa naʻe tō ʻi he tulutā lalahi” koeʻuhí ko kitaua (Luke 22:44). Naʻá Ne fakamolemoleʻi e meʻa ne ngalingali he ʻikai lava fakamolemoleʻí. Naʻá ne ʻofa ʻiate kinautolu ne ʻikai ʻofaʻí. Naʻá Ne fai ʻa ia he ʻikai lava ʻe ha taha matelie ʻo faí: Naʻá Ne fai e Fakaleleí ke ikunaʻi e ngaahi maumaufonó, mamahí pea mo e mahamahaki e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá.

Tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, te tau lava ʻo maʻu ai e talaʻofa neongo pe ko e hā hotau ngaahi faingataʻá, te tau lava ʻo maʻu maʻu ai pē ha ʻamanaki lelei ʻiate Ia “ʻokú ne māfimafi ke fakamoʻuí” (2 Nīfai 31:19). Te tau lava ʻo maʻu ʻa e fiefiá, nongá, nēkeneká pea mo e moʻui taʻengatá tuʻunga Heʻene Fakaleleí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka: “Makehe mei he kiʻi tokosiʻi ne kau mo e foha ʻo e malaʻiá, ʻoku ʻikai ha tōʻonga moʻui, maʻunimā, angatuʻu, maumaufono, hē mei he moʻoní, pe faʻahinga hia ia ʻe taʻofi mei ai e talaʻofa ʻo e fakamolemoleʻi kakató. Ko e talaʻofa ʻeni ʻo e fakalelei ʻa Kalaisí.”2

Ko e taha e ngaahi meʻa fisifisimuʻa taha kuo hoko ʻi he hisitōlia ʻo e tangatá, ko e ʻaʻahi ko ia ʻa e Fakamoʻuí ki he kakai ne nau nofoʻi e ongo ʻAmeliká he kuonga muʻá. Fakakaukauloto angé pe naʻe fēfē nai kapau ne ke ʻi ai. ʻI heʻeku fakalaulauloto ki Heʻene tauhi ʻofa mo e tokanga ki he Kāingalotu ne fakataha mai ki he temipalé, ne u fakakaukauloto ai ki he fānaú ʻoku ou ʻofa lahi fau aí. Kuó u feinga ke ʻiloʻi pe ne u mei ongoʻi fēfē nai ke sio atu ki heʻema fānaú ʻoku nau mātā tonu e Fakamoʻuí ʻi Heʻene fakaafeʻi kinautolu ke nau ō ange kiate Iá, ke mātā tonu e mafao mai e toʻukupu ʻo e Fakamoʻuí, ke tuʻu he tafaʻakí kae ala e fānaú kotoa ki hono nimá mo hono vaʻé pea nau tuʻu ʻo fakamoʻoni ʻokú Ne moʻuí! (Vakai, 3 Nīfai 11:14–17; vakai foki, 17:21; 18:25.) Ke fanongo ki ha pehē mai ʻetau fānaú, “ʻE Mami mo Teti, ko Ia ē!”

ʻĪmisi
Savior with Nephite children

ʻOku ʻikai ke u ʻilo ha meʻa he māmaní te ne ʻomi ha fiefia lahi ange ka ko e maheni ko ia ʻetau fānaú pea mo e Fakamoʻuí, pea nau ʻilo e meʻa ke nau “sio ki ai ke maʻu ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá.” Ko e ʻuhinga ia ʻoku “tau malanga ʻaki [ai] ʻa Kalaisi” mo tau fakamoʻoniʻi ʻa Kalaisí (2 Nīfai 25:26).

  • Ko e ʻuhinga ia ʻoku tau lotu fakataha ai mo ʻetau fānaú he ʻaho kotoa peé.

  • Ko e ʻuhinga ia ʻoku tau lau ai e folofolá mo kinautolu he ʻaho kotoa peé.

  • Ko e ʻuhinga ia ʻoku tau akoʻi ai kinautolu ke nau tokoni ki he niʻihi kehé, ke nau lava ʻo maʻu e ngaahi tāpuaki ko hono ʻiloʻi ko hai kinautolu he taimi ʻoku nau tokoniʻi ai e niʻihi kehé (vakai, Maʻake 8:35; Mosaia 2:17).

ʻI heʻetau mateakiʻi e fanga kiʻi sīpinga faingofua ko ʻeni ʻo e tuʻunga fakaākongá, ʻoku tau fakaivia ai ʻetau fānaú ʻaki e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí mo ha tataki mo e maluʻi fakalangi ʻi heʻenau fehangahangai mo e ngaahi matangi mālohi ʻa e filí.

ʻOku fekauʻaki moʻoni pē ongoongoleleí ia mo e fakafoʻituituí. ʻOku fekauʻaki ia mo e sipi heé (vakai, Luke 15:3–7); ʻoku fekauʻaki ia mo e fefine Samēlia he veʻe vaikelí (vakai, Sione 4:5–30); ʻoku fekauʻaki ia mo e foha maumaukoloá (vakai, Luke 15:11–32).

ʻOku fekauʻaki ia mo e kiʻi tamasiʻi naʻá ne tala ʻoku ʻikai fanongó.

ʻOku fekauʻaki ia mo kitautolu kotoa—neongo e ʻikai ke tau haohaoá—ka ʻoku tau hoko ʻo taha mo e Fakamoʻuí ʻo hangē ko ʻEne taha mo ʻEne Tamaí (vakai, Sione 17:21).

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻi ai haʻatau Tamai Hēvani ʻofa, ʻokú Ne ʻafioʻi hotau hingoá! ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo moʻui ia ʻo e ʻOtua moʻuí. Ko Ia ʻa e ʻAlo pē Taha Naʻe Fakatupú, mo hotau Taukapo ki he Tamaí. ʻOku ou toe fakamoʻoni foki ʻoku tuʻunga e fakamoʻuí ʻi Hono huafá—kae ʻikai ʻi ha toe founga kehe.

ʻOku ou lotua te tau tukutaha hotau lotó mo e nimá ke tokoni ki he fānau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní ke nau ʻiloʻi Ia pea mo ongoʻi ʻEne ʻofá. ʻI heʻetau fai ia, ʻokú Ne talaʻofa mai e nēkeneká mo e fiefia taʻengatá ʻi he maama ko ʻení pea mo e maama ka hoko maí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻemeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. “Message of the First Presidency,” in Conference Report, Oct. 1942, 12–13; read by President J. Reuben Clark Jr.

  2.  Boyd K. Packer, “The Brilliant Morning of Forgiveness,” Ensign, Nov. 1995, 20.