2010–2019
Hono ʻIkai Maʻongoʻonga ko e Palani ʻa Hotau ʻOtuá!
ʻOkatopa 2016


Hono ʻIkai Maʻongoʻonga ko e Palani ʻa Hotau ʻOtuá!

ʻOku ʻākitoloa kitautolu ʻe ha faʻahinga maama mo e moʻoni maʻongoʻonga pea ʻoku ou fifili pe ʻoku tau fakahoungaʻi nai e meʻa ʻoku tau maʻú.

ʻOku tau monūʻia ke tau toe fakataha mai ʻi he konifelenisi fakaemāmani lahí ni ʻi he tataki mo e takimuʻa ʻa hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní. Palesiteni, ʻoku mau ʻofa atu mo poupouʻi koe ʻaki e kotoa homau lotó!

ʻI he lolotonga ʻeku ngāue fakapailaté, ne u fakafalala lahi ki he tonu mo e falalaʻanga ʻa e meʻa fakakomipiutá ka naʻe tātātaha ke u fakaʻaongaʻi ʻeku komipiuta fakatāutahá. ʻI heʻeku ngāue fakaʻōfisi ko ha pulé, naʻe tokoni mai ʻeku kau ʻasisitení mo e sēkelitalí ki heʻeku ngāué.

Naʻe liliu kotoa ʻeni ʻi he 1994, ʻi hono ui au ko ha Taki Māʻolungá. Naʻe kau ʻi hoku fatongiá ha ngaahi faingamālie ke u ngāue fakalotu, ka naʻe lahilahi foki ai mo e ngāue fakaʻōfisi ʻa e Siasí—ʻo lahi ange ia he meʻa ne u fakakaukau ki aí.

Ne u ʻohovale heʻeku ʻilo ko e founga ke fakahoko lelei taha ai ʻeku ngāué ko e fakaʻaongaʻi ʻeku komipiuta fakatāutahá.

Ko e fuofua taimi ia ke u feinga ai ke u anga ki hono fakaʻaongaʻi ha meʻa kuo teʻeki ai ke u ʻilo ki ai.

ʻI he kamataʻangá, naʻe ʻikai ke u fetaulaki au mo e komipiutá.

Ne feinga e kau ngāue fakatekinikalé ke akoʻi au ki hono fakaʻaongaʻi e komipiutá. Ne nau tuʻu mei hoku tuʻá, ala fakalaka hake hoku umá ʻo taipe vave ʻa e kīpotí, ka naʻe hangē ia ha misí kiate au.

Pea nau pehē laukau mai, “Sio ko ē?” “ʻOku peheʻi hono ʻaí.”

Ka naʻe hala ke u ʻilo. Ko ha foʻi liliu faingataʻa ia.

Naʻe hangē hono akoʻi aú ha meʻa fakatutá.

Naʻe fie maʻu ki ai ha taimi lahi, toutou fakahoko e meʻa tatau, faʻa kātaki, ʻamanaki lelei mo ha tui, fakalotolahi mei hoku uaifí pea mo ha ʻū kapa lēmani lahi fau he ʻikai ke u talaatu honau hingoá.

Pea ko e hili ʻeni ha taʻu ʻe 22 mei ai, ʻoku ʻātakaiʻi au ʻe he tekinolosia ʻo e komipiutá. ʻOku ʻi ai haʻaku tuʻasila ʻīmeili, ʻakauni Twitter mo haʻaku peesi Facebook. ʻOku ʻi ai haʻaku smart phone, tablet, laptop, mo ha meʻafaitā digital. Pea neongo ʻoku teʻeki ai pē fuʻu tika ʻeku taukei fakatekinolosiá ʻo hangē ko ha kiʻi tamasiʻi taʻu fitu pe ko ha taha taʻu fitungofulu tupú, ka ʻoku ou kiʻi saisai pē.

Ka ne u fakatokangaʻi ha meʻa mālie. Ko e lahi ange ʻeku taukei he tekinolosiá, ko e lahi ange ia e ʻikai ke u fakamahuʻingaʻi iá.

ʻI he konga lahi e hisitōlia ʻo e tangata, naʻe tuai e meʻa ia ko e fetuʻutaki. Ka ʻave ha fekau ʻe lau ʻaho pe lau māhina kae toki maʻu mai ha tali. ʻI he ʻaho ní, ʻoku ʻave haʻatau fekau ʻi ha maile ʻe lauiafe ki he vavaá pe mita ʻe lauiafe ʻi kilisitahi kae toki aʻu ki ha taha he tafaʻaki ʻe taha ʻo e māmaní, pea kapau ʻe kiʻi tuai ʻaki ha laui sekoni kuo tau ʻita mo hohaʻa.

Hangē ko ha natula fakaetangata pē ia: ʻi heʻetau maheni ange mo ha meʻa, neongo ʻene fakaofo mo fakamāfaná, ʻoku mole atu ʻetau ongoʻi vēkeveke ki aí pea ʻai pē ia ʻo hangē ha meʻa angamahení.

ʻOku Tau Fakamahuʻingaʻi Koā e Ngaahi Moʻoni Fakalaumālié?

Mahalo ko ha kiʻi meʻa siʻisiʻi pē ʻa e ʻikai ke tau fakamahuʻingaʻia e tekinolosia fakaeonopōní mo hono fiemālié. Ka ko e meʻa fakalolomá ʻetau faʻa maʻu ʻa e tōʻonga fakakaukau tatau ki he tokāteline taʻengata mo fakatupulaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Kuo lahi fau e meʻa ʻoku tau maʻu he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻākitoloa kitautolu ʻe ha faʻahinga maama mo e moʻoni maʻongoʻonga pea ʻoku ou fifili pe ʻoku tau fakahoungaʻi moʻoni nai e meʻa ʻoku tau maʻú.

Fakakaukau angé ki he kau ākonga he kuonga muʻá ne nau ʻaʻeva mo fefolofolai mo e Fakamoʻuí lolotonga ʻEne ngāue he māmaní. Fakakaukau angé ki he fakafetaʻi mo e ongoʻi ʻaʻapa ne nofoʻia honau lotó mo honau ʻatamaí he taimi ne nau mamata ai ki Heʻene toe tuʻu mei faʻitoká, heʻenau ala ki he ngaahi kafo ʻi Hono toʻukupú. He ʻikai toe tatau ʻenau moʻuí!

Fakakaukau ki he Kāingalotu he konga kimuʻa ʻo e kuonga fakakōsipelí ni ne nau ʻilo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo fanongo ki heʻene malangaʻaki e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Fakakaukauloto angé ki he ongo ne nau maʻu heʻenau ʻiloʻi kuo mavaeua e veili ʻo e maté kae ʻomi ha maama mo ha ʻilo ki he māmaní mei hotau ʻapi fakalangí.

Kae meʻatēpuú, fakakaukau angé ki he ongo naʻá ke maʻu he fuofua taimi naʻá ke tui mo ʻilo ai ko e fānau moʻoni koe ʻa e ʻOtuá; pea naʻe loto fiemālie ʻa Kalaisi ke mamahi koeʻuhí ko hoʻo ngaahi angahalá ke ke lava ʻo toe maʻa; ʻoku moʻoni ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea te ne fakamaʻu koe ki he niʻihi ʻokú ke ʻofa aí ki taimi mo ʻitāniti kotoa; pea ʻoku ʻi ai ha palōfita moʻui he māmaní he ʻahó ni. Hono ʻikai fakaʻofoʻofa mo fakaofo ia?

ʻI heʻetau fakakaukau ki he ngaahi meʻá ni, ʻoku anga fēfē ai e ʻikai ke tau loto vekeveke ke tau ō ki he lotú he Sāpaté? Pe fakapikoʻia he lau e folofola māʻoniʻoní? ʻOku ou tui mahalo ʻoku toki lava pē ke hoko ʻeni kapau kuo ongonoa hotau lotó ʻo ʻikai ke tau kei houngaʻia mo ofo he ngaahi meʻafoaki toputapu mo fakaʻeiʻeiki kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá. ʻOku tau mātā mo aʻusia ha ngaahi moʻoni liliu moʻui, ka ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fakafiefiemālie pē ʻi he hala ʻo e tuʻunga fakaākongá. ʻOku tau faʻa tuku ke tohoakiʻi kitautolu ʻe he ngaahi vaivai ʻo hotau kaungā-fonongá kae ʻikai ke tau muimui ki he sīpinga hotau ʻEikí. ʻOku tau fononga ha hala ʻoku mohu faingamālie ka ʻoku ʻikai ke tau faʻa fakamahuʻingaʻi mo ngāue ʻaonga ʻaki ia.

Ko ha Pōpoaki Angamaheni

ʻI heʻeku kei talavoú, naʻe faʻa fehuʻi mai ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻo kau ki heʻeku tui fakalotú. Ne u faʻa kamata ʻaki haʻaku fakamatalaʻi e ngaahi faikehekehé, hangē ko e Lea ʻo e Potó. Taimi ʻe niʻihi ne u fakamamafaʻi ange mo e ngaahi meʻa ne tau faitatau ai mo e ngaahi tui faka-Kalisitiane kehé. Naʻe ʻikai ke nau fuʻu saiʻia ai. Ka ʻi heʻeku talanoa ʻo kau ki he palani lahi ʻo e fiefia ʻetau Tamai Hēvaní maʻa ʻEne fānaú, ne u tohoakiʻi ai ʻenau tokangá.

ʻOku ou manatuʻi ʻeku feinga ke tā e palani ʻo e fakamoʻuí ʻi he palakipoé ʻi ha lokiako homau ʻapisiasí ʻi Felengifeeti, Siamane. Ne u tā ha ngaahi foʻi siakale ke fakafofongaʻi e maama fakalaumālié, moʻui fakamatelié pea mo e foki ki heʻetau Mātuʻa Fakalangí hili e moʻuí ni.

Ne u manako ʻaupito heʻeku kei toʻu tupú ke vahevahe e pōpoakí ni. ʻI heʻeku fakamatalaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení heʻeku fakalea pē ʻaʻakú, ne u maʻu ai ha loto houngaʻia moʻoni ko ha ʻOtua ʻoku ʻofa heʻene fānaú; kae pehē ki ha Fakamoʻui naʻá Ne huhuʻi kitautolu mei he maté pea mo heli. Ne u laukau ʻaki e pōpoaki ko ʻeni ʻo e ʻofá, fiefiá mo e ʻamanaki leleí.

Naʻe pehē ʻe haku kaungāmeʻa ne nau ʻosi fanongo he pōpoakí ni, neongo kuo teʻeki ai akoʻi ia ʻi he siasi ne nau tupu hake aí. Hangē ia ne nau ʻiloʻi maʻu pē ne moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni, pea hangē ne u fakamaama atu pē ʻe au ha meʻa ne nau ʻosi ʻilo ki ai honau lotó.

ʻOku Tau Maʻu e Ngaahi Talí!

ʻOku ou tui ʻoku takitāuhi pē he loto ʻo e tangata mo e fefine he ngaahi fehuʻi mahuʻinga fekauʻaki mo e moʻuí. Ko ʻeku haʻú mei fē? Ko e hā ʻoku ou ʻi heni aí? Ko e hā ʻe hoko hili ʻeku maté?

Talu mei he kamataʻanga ʻo taimí mo hono fai ʻe he tangatá ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení. Kuo fekumi ha kau filōsefa, kau poto mo ha kau matiketika heʻenau moʻuí kotoa ke maʻu e talí.

ʻOku ou fakafetaʻi kuo maʻu mai ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí, ʻa e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi faingataʻa taha ʻo e moʻuí. ʻOku akoʻi mai e ngaahi talí ni ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku moʻoni, faingofua, fakahangatonu mo mahinongofua ia. ʻOku fakalaumālie pea ʻoku tau akoʻi kinautolu ki heʻetau fānau taʻu tolu he kalasi Sanipīmí.

ʻE kāinga, ko ha laumālie taʻengata kitautolu ʻoku ʻikai hano kamataʻanga pe ngataʻanga. Kuo tau moʻui maʻu ai pē.1 Ko e fānau fakalaumālie kitautolu ʻa ha Ongomātuʻa Fakalangi ʻoku taʻe-faʻa-mate mo tokaimaʻananga!

ʻOku tau omi mei he ngaahi ʻapi fakalangi ʻo e ʻEiki ko hotau ʻOtuá. ʻOku tau kau ki he fale fakatuʻi ʻo ʻElohimi ko e ʻOtua Fungani Māʻolungá. Ne tau ʻaʻeva mo Ia ʻi he maama fakalaumālié. Ne tau fanongo ki Hono leʻó, fakamoʻoni ki Heʻene fakaʻeiʻeikí mo ako ki Hono ngaahi halá.

Ne tau kau ʻi ha Fakataha Lahi ne ʻomi ai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻEne palani maʻatautolú—ke tau omi ki he māmaní ʻo maʻu ha sino fakamatelie, ako ke ʻiloʻi e leleí mo e koví pea fakalakalaka ʻi ha ngaahi founga taʻefakatataua.

ʻI heʻetau foua ko ia e veilí mo hū mai ki he moʻui fakamatelié ni, ne tau ʻiloʻi ai he ʻikai ke tau toe manatuʻi e moʻui ki muʻá. ʻE ʻi ai e fakafepakí mo e faingataʻá pea mo e ʻahiʻahí. Ka naʻa tau ʻiloʻi foki ʻa hono mahuʻinga fau ke maʻu ha sino fakamatelié. Naʻa tau ʻamanaki te tau ako leva ke fai e ngaahi fili totonú, matuʻuaki e ʻahiʻahi ʻa Sētané, pea toe foki ki heʻetau mātuʻa ʻofeina ʻi he langí.

Ne tau ʻiloʻi te tau faiangahala mo fai ha ngaahi fehalaaki—mahalo ko ha ngaahi fehalaaki lalahi. Ka naʻa tau ʻiloʻi foki kuo tukupā hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ke haʻu ki he māmaní, ʻo moʻui haohaoa pea loto fiemālie ke foaki ʻEne moʻuí ʻi ha feilaulau taʻengata. Ne tau ʻiloʻi kapau te tau foaki kiate Ia hotau lotó, falala kiate Ia mo feinga ʻaki e kotoa hotau laumālie ke ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e tuʻunga fakaeākongá, ʻe lava ke tau maʻa pea tau toe foki ki heʻetau Tamai Fakahēvaní.

Ko ia naʻá ta tali ai e palani ʻa e Tamai Hēvaní ʻi heʻeta tui ki he feilaulau ʻa Sīsū Kalaisí pea ʻi he loto tauʻatāina moʻoni.

Ko e ʻuhinga ia ʻoku tau ʻi he palanite ai ko māmaní—he naʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e faingamālié pea naʻa tau fili ke tali lelei ia. Ka neongo ia, ʻoku fakataimi pē ʻetau moʻui fakamatelié pea ʻe ngata ia he hoko mai e mate fakaesinó. Ka he ʻikai fakaʻauha ai e ʻelito ko ia pe ko hai kitauá. ʻE hokohoko atu e moʻui hotau laumālié ʻo tatali ki he Toetuʻú—ʻa ia ko ha meʻaʻofa taʻetotongi ʻoku foaki ʻe heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsuú ki he tokotaha kotoa pē.2 ʻI he Toetuʻú, ʻe toe fakatahaʻi ai hotau laumālié mo hotau sinó pea tau ʻataʻatā mei he mamahí mo e faingataʻaʻia fakaesinó.

Hili e Toetuʻú, ʻe hoko mai e ʻAho Fakamāú. Neongo ʻe fakahaofi e taha kotoa mo maʻu ha puleʻanga ʻo e nāunau, ka ko kinautolu pē ʻoku falala ki he ʻOtuá mo feinga ke muimui ki Heʻene ngaahi fonó mo e ngaahi ouaú, te nau maʻu e moʻui taʻengatá ʻa ia ʻoku taʻe-fakatataua hono nāunaú mo hono fakaʻeiʻeikí.

Ko e ʻAho Fakamāú, ko ha ʻaho ia ʻo e ʻaloʻofa mo e ʻofa—ko ha ʻaho ʻe fakamoʻui ai e ngaahi loto kuo kafó, fetongi ai e loʻimata ʻo e mamahí ʻaki e loʻimata ʻo e houngaʻia, pea fakatonutonu ai e meʻa kotoa pē.3

ʻIo, ʻe ʻi ai ha ongoʻi mamahi lahi koeʻuhi ko e angahalá. ʻIo, ʻi ai e fakameʻapangoʻiá mo mamahi koeʻuhí ko ʻetau ngaahi fehalaakí, fakavalevalé pea mo ʻetau loto fefeka ʻo mole ai e ngaahi faingamālie ki ha kahaʻu lelei angé.

Ka ʻoku ou tui he ʻikai ngata pē heʻetau fiemālie ki he fakamaau ʻa e ʻOtuá; ka te tau ofo mo lōmekina foki ʻi Heʻene ʻaloʻofá, manavaʻofá, angaʻofá pea mo ʻEne ʻofa kiate kitautolu ko ʻEne fānaú. Kapau naʻe lelei ʻetau ngaahi holí mo ʻetau ngāué, kapau naʻa tau tui ki ha ʻOtua moʻui, ta ʻoku tau lava ʻo hanganaki atu ki he meʻa naʻe ui ʻe Molonai ko e “ʻao ʻo e fakamaau lelei ʻo Sihova Mafimafi, ko e Fakamaau Taʻengatá.”4

Pro Tanto Quid Retribuamus

Siʻi kāinga mo e kaungāmeʻa ʻofeina, ʻikai ʻoku ofo mo fakatumutumu hotau lotó mo e ʻatamaí ʻi heʻetau fakakaukau atu ki he palani lahi ʻo e fiefiá kuo teuteu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní maʻatautolú? ʻIkai ʻoku tau maʻu ha fiefia taʻe-hano-tatau ke ʻiloʻi e kahaʻu nāunauʻia kuo teuteu maʻanautolu kotoa ʻoku fakaongoongo ki he ʻEikí?

Kapau ʻoku teʻeki ai ke ke ongoʻi ha faʻahinga ofo pe fiefia pehē, ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke fekumi, ako pea fakalaulauloto ki he ngaahi moʻoni faingofua mo mahuʻinga fau ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. “Tuku ke nofoʻia homou ʻatamaí ʻa e ngaahi meʻa mamafa ʻo e nofo taʻengatá.”5 Tuku ke nau fakamoʻoniʻi kiate koe ʻa e palani fakalangi ʻo e fakamoʻuí.

Kapau kuó ke ʻosi ongoʻi e ngaahi meʻá ni kimuʻa, ʻoku ou fehuʻi atu he ʻahó ni, “ʻOkú [ke] lava ʻo ongoʻi pehē he taimí ni?”6

Ne u toki maʻu kimuí ni ha faingamālie ke folau atu ki Pelefasi, ʻAilani. Lolotonga ʻeku ʻi aí, ne u fakatokangaʻi atu e Sila Pelefasí, ne kau ai e moto “Pro tanto quid retribuamus,” pe ko hono ʻuhingá “Ko e hā te tau lava ʻo foaki ke totongi ʻakí?”7

ʻOku ou fakaafeʻi kitautolu takitaha ke tau fakakaukau ki he fehuʻí ni. Ko e hā te tau lava ʻo foaki ke totongi ʻaki e maama mo e moʻoni kuo huaʻi mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolú?

ʻOku kole mai pē ʻe heʻetau Tamai Hēvani ʻofá ke tau moʻuiʻaki ʻa e moʻoni kuo tau maʻú pea muimui ʻi he hala kuó Ne ʻomí. Ko ia ai, tau lototoʻa muʻa pea falala ki he tataki ʻa e Laumālié. Tau vahevahe ki hotau kaungā fonongá, ʻi heʻetau leá mo e ngāué, ʻa e pōpoaki fakaofo mo fungani ʻo e palani ʻa e ʻOtuá ki he fiefiá. Fakatauange ke fakalotoa kitautolu ʻe heʻetau ʻofa ki he ʻOtuá mo ʻEne fānaú, he ko hotau kāinga kinautolu. Ko e kamataʻanga ʻeni ʻo e meʻa te tau lava ʻo fai ke totongi ʻaki e ngaahi meʻa lahi kuo tau maʻú.

ʻE ʻi ai e ʻaho ʻe “peluki ʻa e tui kotoa pē, pea fakahā ʻe he ʻelelo kotoa pē” ʻoku moʻoni e ngaahi hala ʻa e ʻOtuá pea haohaoa ʻEne palaní.8 Kiate kitauua, ko e ʻahó ni ʻa e ʻaho ko iá. Tau lea fakataha muʻa mo Sēkope ʻo e kuonga muʻá ʻo pehē, “ʻOiauē hono ʻikai ke maʻongoʻonga ʻa e palani ʻa hotau ʻOtuá!”9

Ko ʻeku fakamoʻoní ia, ʻi he loto houngaʻia moʻoni ki heʻetau Tamai Hēvaní, pea ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.