2010–2019
O Mataupu Faavae ma Folafolaga
Oketopa 2016


O Mataupu Faavae ma Folafolaga

Uso e, ia tausi lelei o tatou tino ma o tatou mafaufau e ala i le tausiaina o mataupu faavae ua tuuina mai i le Upu o le Poto, o se fuafuaga ua tuuina mai le lagi.

O le po nei, uso e, ou te tatalo mo le taitaiga a lo tatou Tama Faalelagi a o ou faasoa atua la’u savali ia te outou.

I le 1833, sa faaali atu ai e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita se fuafuaga mo le soifua maloloina. O lena fuafuaga o loo maua i le vaega e 89 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma ua lauiloa o le Upu o le Poto. Ua aumai ai se faatonuga maoti e faatatau i meaai tatou te aai ai, ma faasaina ai le faaaogaina o mea e faaleagaina ai o tatou tino.

O i latou e usiusitai i poloaiga a le Alii ma tausia ma le faamaoni le Upu o le Poto ua folafola atu i ai ni faamanuiaga patino, lea e aofia ai ma le soifua maloloina lelei ma se malosi faaletino e faaopoopoina.1

Talu ai nei sa ou faitau ai i le tala moni e uiga i se faailoaga o aafiaga e faatatau i nei folafolaga. O se tagata faamaoni o le Ekalesia, o John A. Larsen, sa auauna atu i le Taua Lona Lua o le Lalolagi i luga o le vaa o le USS Cambria i le Coast Guard a le Iunaite Setete. I le taimi o se taua i le atu Filipaina, sa oo mai ai se tala e uiga i se vaega o faapapomu ma vaalele tau faapapomu ua lalata ane. Sa tuu mai ia faatonuga ina ia vave o ese loa. Talu ai ua leva ona lau ese atu le vaa o le USS Cambria sa ao mai e John ma soa e toatolu a latou meatau ma faataalise atu i le matafaga, ma le faamoemoe e maua se tamai vaa e momoli ai i latou i vaa tetele i tai o le a o ese. O le mea e laki ai, sa piki i latou e se vaa ma faataalise atu loa i le vaa tele mulimuli o le a alu ese mai le faga. O alii sa i ai i luga o le vaa tele ua aluese, i se taumafaiga ua faataalise ese atu i le vave e mafai ai, sa pisi tele i luga o le vaa sa na ona togi mai lava o maea i lalo i alii e toafa, ina ia mafai ona latou fe’a’ei atu ai i luga o le vaa.

O John faatasi ai ma se leitio faaualesi mamafa o loo fusi i lona patua, sa taupe i le pito o se maea e fasefulu futu le umi (12 m), i le pito o le vaa tele ua agai ese atu i le vasa tele. Sa amata ona ia toso atu o ia i luga, sa mau le isi lima i luga o le isi lima ma le iloaina, afai e mamulu, e mautinoa lava e ono oti ai. I le na o le tasi vaetolu o le ala na ia a’ea, sa matua mu ona lima i le tiga. Sa faasolo ina vaivai lea sa ia lagona ai ua le toe mafai ona pipii.

Faatasi ai ma lona malosi ua fai ifo, a o ia mafaufau ai ma le vaivai i lona taunuuga, sa valaau atu ma le leleoa John i le Atua, ma ta’u atu ia te Ia sa ia tausia i taimi uma le Upu o le Poto ma sa ola i se olaga mama—ma o lea ua ia matua manaomia lava ia faamanuiaga folafolaina.

Mulimuli ane sa fai mai John ina ua uma lana tatalo, sa ia lagonaina se puna tele o le malosi. Sa amata ona ia toe pe’a atu i luga ma vave ona a’e i le maea. Ina ua taunuu i le fola o le vaa, sa lelei pea lana manava—sa lei sela o ia. O faamanuiaga o le soifua maloloina ma le malosi faaopoopoina, o loo folafola mai i le Upu o le Poto, sa ia mauaina. Sa ia tuu atu le faafetai i lona Tama Faalelagi, i lena taimi, faapea ai ma lona olaga atoa, mo le tali i lana tatalo faananau mo se fesoasoani.2

Uso e, ia tausi lelei o tatou tino ma o tatou mafaufau e ala i le tausiaina o mataupu faavae ua tuuina mai i le Upu o le Poto, o se fuafuaga ua tuuina mai le lagi. Faatasi ai ma lo’u loto ma le agaga atoa, ou te molimau atu i faamanuiaga mamalu o loo faatalitali mai ia i tatou pe a tatou faia lenei mea. Ma ia faapena lava ona faia, ou te tatalo ai, i le suafa o lo tatou Alii ma le Faaola, o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:18–21.

  2. Tagai Robert C. Freeman and Dennis A. Wright, comps. ,Saints at War: Experiences of Latter-day Saints in World War II (2001), 350–51; ua faaaogaina i le faatagaga.