2010–2019
Kau Fefine ʻo Saione, Tuʻu Hake ʻi he Mālohi
ʻOkatopa 2016


Kau Fefine ʻo Saione, Tuʻu Hake ʻi he Mālohi

Ke hoko ko ha kakai tauhi fuakava kuo ului, ʻoku fie maʻu ke tau ako e ngaahi tokāteline mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí pea maʻu ha fakamoʻoni taʻeueʻia ki hono moʻoní.

Ko ha meʻa fakafiefia moʻoni ke ʻi he Senitā Konifelenisí ni mo e fānau fēfine, kau finemui pea mo e houʻeiki fafine ʻo e Siasí. ʻOku mau ʻiloʻi foki ʻoku lauiafe ha kakai fefine ʻoku nau fakataha he māmaní ʻo mamata he fakatahá ni pea ʻoku ou houngaʻia he faingamālie mo e founga ʻoku tau lava ai ʻo fakataha mai kuo fetaiaki ʻetau uouangatahá mo e taumuʻá he efiafí ni.

ʻI ʻOkatopa 2006, naʻe fai ai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ha lea naʻe tefito, “Tuʻu Hake, Kau Tangata ʻa e ʻOtuá,” ko e fakatauhingoa ki ha himi naʻe fatu ʻi he 1911.1 Naʻe ui ai ki he kakai tangata ʻo e Siasí ke nau tuʻu hake pea fakaleleiʻi ʻenau moʻuí. Kuo vanavanaiki e lea ko iá ʻi hoku ʻatamaí ʻi heʻeku lotua ke ʻiloʻi ha meʻa ke u vahevahe mo kimoutolú.

Ngaahi tokoua, ʻoku tau moʻui ʻi ha “ngaahi kuonga fakatuʻutāmaki.” 2 ʻOku ʻikai totonu ke tau ofo he ngaahi tūkunga ʻo hotau kuongá. Kuo afeʻi taʻu hono tomuʻa fakahā mai ia ko ha fakatokanga mo ha naʻinaʻi ke tau mateuteu. ʻOku ʻomi ʻe he vahe 8 ʻo Molomoná, ha fakamatala totonu ʻo e ngaahi tūkunga hotau kuongá. ʻI he vahé ni, ʻoku tala ai ʻe Molonai ʻene sio mai ki hotau kuongá, pea ʻoku kau ai e fetauʻakí, ongoongo ʻo e tau, anga kākaá, fakapoó, kaihaʻá pea mo ha kakai te nau talamai ʻoku ʻikai ha tonu pe hala ia he vakai mai e ʻOtuá. ʻOkú ne fakamatalaʻi ai e kakai fonu hikisia, ne nau tokanga pē ke tui e ngaahi kofu fakatau mamafá pea nau lumolumaʻi e meʻa fakalotú. ʻOkú ne mamata ki ha kakai ʻoku nau tokanga taha pē ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní, ʻo nau tuku ai “ʻa e masivá, mo e telefuá, mo e mahakí, mo e faingataʻaʻiá ke ʻalu” 3 pea ʻikai tokangaʻi kinautolu.

ʻOku fai mai ʻe Molonai ha fehuʻi fakatupu fakakaukau kiate kitautolu—ʻoku moʻui he ngaahi kuonga ko ʻení. ʻOkú ne pehē, “Ko e hā ʻoku mou mā ai ke ʻai kiate kimoutolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí?” 4 ʻOku hanga ʻe he fehuʻí ni ʻo fakamatalaʻi totonu mai ʻa e tuʻunga fakatuʻasino ʻoku ʻi ai hotau māmaní.

ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he Siosefa Sāmita—Mātiu, ʻe aʻu ki he ngaahi ʻaho fakaʻosí naʻa mo e “kakai kuo fili ʻo fakatatau ki he fuakavá,”5 ʻe kākaaʻi kinautolu. ʻOku kau he kakai ʻo e fuakavá ʻa e fānau fefiné, kau finemuí mo e houʻeiki fafine ʻo e Siasí kuo papitaiso pea nau fai ha ngaahi fuakava mo ʻenau Tamai Hēvaní. Naʻa mo kitautolu, ʻoku tau ʻi ha tuʻunga ke kākaaʻi kitautolu ʻaki e ngaahi akonaki loí.

ʻE ngaahi tokoua, ʻoku ʻikai ke u tui ʻe fakaʻau ke toe sai ange ʻa e kahaʻú. Kapau ʻoku hoko e ngaahi fetōʻaki lolotongá ko ha fakaʻilonga, ta ʻoku fie maʻu ke tau mateuteu ki he ngaahi matangi ʻoku tuʻunuku maí. ʻE faingofua ke tau mapuhoi lotofoʻi, ka ʻi heʻetau hoko ko ha kakai ʻo e fuakavá, ʻoku ʻikai ʻaupito fie maʻu ke tau lotofoʻi. Hangē ko e lea ʻa ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoní, “Ko e totongi huhuʻi ne ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní ki heʻetau moʻui he kuonga fakatuʻutāmakí ni, ko ʻetau toe moʻui foki ai ʻi he kakato ʻo e ngaahi kuongá.”6 ʻOku ou saiʻia he kupuʻi lea fakanonga ko iá.

Naʻe talamai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he taʻu kuo ʻosí: “ʻE fakautuutu hono ʻohofi e Siasí, ʻene tokāteliné mo ʻetau founga moʻuí. Pea koeʻuhí ko ia, ʻoku tau fie maʻu ai ha kakai fefine ʻoku pau e mahino ʻoku nau maʻu ki he tokāteline ʻo Kalaisí pea te nau fakaʻaongaʻi e mahino ko iá ke akoʻi mo tokoni ki hono ohi hake ha toʻu tangata te nau fakafepakiʻi e angahalá. ʻOku tau fie maʻu ha kakai fefine te nau lava ʻo ʻiloʻi e kākaá ʻi he taimi kotoa pē. ʻOku tau fie maʻu ha kakai fefine ʻoku nau ʻiloʻi e founga ke maʻu ʻaki e mālohi ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ki he kakai tauhi fuakavá pea mo fakahaaʻi ʻenau tuí ʻi he loto falala mo e manavaʻofa. ʻOku tau fie maʻu ha kakai fefine ʻoku nau maʻu e lototoʻa mo e vīsone tatau mo ʻetau Faʻē ko ʻIví.” 7

ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he pōpoakí ni neongo e ngaahi tūkunga hotau kuongá, ka ʻoku lahi ha ngaahi ʻuhinga ke tau fiefia mo fakatuʻamelie ai. ʻOku ou tui ʻaki e kotoa hoku lotó ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau feohi fakatokouá, ha mālohi mo tui te tau malava ai ʻo feau e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui he kuonga fakaʻosí. Kuo tohi ʻe Sisitā Seli Tiu ʻo pehē, “ʻOku ou tui ko e momeniti te tau poto ai hono tuku atu e ivi takiekina ʻo e kau fafine kuo ului mo tauhi fuakavá, ʻe liliu pē ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi ha ʻaho ʻe taha.” 8

ʻE fie maʻu ha ngāue lahi ka tau ului pea tauhi ʻetau ngaahi fuakavá. Ke fai iá, ʻoku fie maʻu ke tau hoko ko ha fānau fefine mo ha kakai fefine ʻoku ako e ngaahi tokāteline mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí pea maʻu ha fakamoʻoni taʻeueʻia ki hono moʻoní. ʻOku ʻi ai ha tafaʻaki ʻe tolu ʻoku ou tui ko e fakavaʻe ia ʻo ha fakamoʻoni mālohí pea te u pehē ʻoku mahuʻinga ke mahino ia.

ʻUluakí, ʻoku fie maʻu ke tau fakahaaʻi ko e ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻa e uho ʻo ʻetau tuí mo e fakamoʻuí. Ko Sīsū Kalaisi hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. ʻOku fie maʻu ke tau ako pea mahino ʻa ʻEne Fakaleleí mo e founga ke fakaʻaongaʻi fakaʻaho ai iá; ko e fakatomalá ko e taha ia e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha ʻoku tau maʻu ke tau nofo maʻu ai he hala totonú. ʻOku fie maʻu ke tau ʻilo ko Sīsū Kalaisi hotau ʻuluaki faʻifaʻitakiʻangá mo e sīpinga ʻo e tuʻunga ke tau aʻusiá. ʻOku fie maʻu ke hokohoko atu ʻetau akoʻi hotau ngaahi fāmilí mo e kalasí ʻo fekauʻaki mo e palani maʻongoʻonga ʻetau Tamaí ki he fakamoʻuí, ʻa ia ʻoku kau ai e tokāteline ʻo Kalaisí.

Uá, ʻoku fie maʻu ke mahino ʻa e fie maʻu ko ia ke toe fakafoki mai e tokāteliné, fokotuʻutuʻu pea mo e ngaahi kī ʻo e mafaí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni. ʻOku fie maʻu ke ʻi ai haʻatau fakamoʻoni naʻe fakaʻotua hono fili e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻe he ʻEikí ke toe fakafoki mai ai ʻení, pea ke tau ʻilo naʻá ne fokotuʻu e kakai fefine ʻo e Siasí ʻo tatau mo e fokotuʻutuʻu naʻe maʻu he Siasi ʻo e ʻEikí he kuonga muʻá. 9

Pea tolú, ʻoku fie maʻu ke tau ako pea mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi ouau mo e fuakava ʻo e temipalé. Ko e temipalé ʻa e ʻelito ʻo ʻetau ngaahi tui fakalotu toputapu tahá, pea ʻoku kole mai e ʻEikí ke tau ō ki ai, fakalaulauloto, ako pea maʻu ha ʻuhinga fakatāutaha mo fakaʻaongaʻi fakafoʻituitui ia. ʻE mahino kiate kitautolu ʻoku fakafou ʻi he ngaahi ouau ʻo e temipalé, ʻa e hāsino atu e mālohi ʻo e anga faka-ʻotuá ʻi heʻetau moʻuí10 pea ʻoku makatuʻunga ʻi he ngaahi ouau ʻo e temipalé ʻa ʻetau maʻu e mālohi ʻo e ʻOtuá ke ui ki Hono huafá ke Ne nofoʻia kitautolu, ʻākilotoa kitautolu ʻe Hono nāunaú pea maluʻi kitautolu ʻe Heʻene kau ʻāngeló. 11 ʻOku ou fifili pe ʻoku tau kolea kotoa koā e ngaahi talaʻofa ko iá.

ʻE ngaahi tokoua, naʻa mo e tokotaha siʻi taha he haʻofangá ni, te ne lava ʻo tuʻu hake ʻi he loto tui ʻo fai ha ngāue mahuʻinga ʻi hono langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku kamata maʻu ʻe he fānaú ʻenau fakamoʻoni pē ʻanautolú ʻi heʻenau lau mo fakafanongo ki he folofolá, lotu fakaʻaho pea mo maʻu e sākalamēnití ʻi ha founga ʻe mahuʻinga kiate kinautolú. ʻE lava ʻe he fānau mo e kau finemui kotoa pē ʻo poupouʻi hono fai e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí pea nau kau kakato atu ki ai. Te ke lava ʻo hoko ko e fuofua tokotaha ke tūʻulutui he taimi ʻoku fakataha mai ai ho fāmilí ki he lotu fakafāmilí. Neongo kapau ʻoku ʻikai feʻunga e tuʻunga homou ʻapí, ʻe kei lava pē ʻe hoʻo tā sīpinga fakatāutaha ʻi hono moʻui faivelenga ʻaki e ongoongoleleí, ʻo takiekina e moʻui ho fāmilí mo e kaungāmeʻá.

ʻOku fie maʻu ke ʻilo ʻe he Kau Finemui ʻo e Siasí ʻoku mahuʻinga ʻenau kau mai ki he ngāue ʻo e fakamoʻuí ʻoku tataki ʻe he lakanga fakataulaʻeikí, kae ʻikai ke nau matavaʻinga pe pe poupou. ʻOku ʻi ai hamou ngaahi uiuiʻi, ʻoku vaheʻi kimoutolu ʻe ha niʻihi ʻoku nau maʻu e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke hoko ko ha kau taki ʻo maʻu e mālohi mo e mafai ki he ngāué ni. Hangē ko hoʻo fuatotonu ko ia ho ngaahi uiuiʻi ʻi he kau palesitenisī fakakalasí mo mateuteu fakalaumālie, fealēleaʻaki fakataha, tokoni ki he kau mēmipa hoʻo kalasí mo feakoʻiʻaki ʻa e ongoongoleleí, ko hoʻo fai ia ho fatongia totonú he ngāué ni pea ʻe tāpuekina fakatouʻosi koe mo ho kaungā-ngāué.

ʻOku fie maʻu ke ʻiloʻi ʻe he kakai fefine kotoa pē ʻoku mahuʻinga ke nau kau mai ki he ngāue ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku hoko e kakai fefine ʻi he Siasí ko ha kau palesiteni, kau tokoni, kau faiako, kau mēmipa ʻo e ngaahi fakataha alēleá, ngaahi tokoua, pea mo ha ngaahi faʻē, pea he ʻikai lava ke ngāue lelei e puleʻanga ʻo e ʻOtuá kae ʻoua ke tau tuʻu hake ʻo fakahoko hotau fatongiá ʻi he tui. Taimi ʻe niʻihi ʻoku fie maʻu pē ke tau maʻu ha vīsone lahi ange ki he meʻa ʻe malava ke faí.

ʻĪmisi
Sisitā Maldonado mo Sisitā Oscarson

Ne u toki feʻiloaki mo ha fefine ʻi Mekisikou naʻe mahino ki ai e ʻuhinga ʻo e fuatotonu hono fatongiá ʻi he tui. Naʻe ui ʻa Mafisā Molonato ke faiako ʻi ha kalasi Lautohi Faka-Sāpate ʻa e toʻu tupú he taʻu ʻe tolu kuohilí. Naʻe ʻi ai haʻane kau ako ʻe toko 7 ne maʻu kalasi ʻi hono uiuiʻi iá, ka ʻoku toko 20 he taimí ni e kau maʻu kalasi maʻu peé. Ne u ofo ai peá u fehuʻi ange, ko e hā naʻá ne fai ke tokolahi pehē fau ai e maʻu kalasí. Naʻá ne tali angamalū mai, “ʻOku ʻikai ko au pē. Naʻe tokoni e taha kotoa he kalasí.” Ne nau sio fakataha ki he lisi ʻo e kau māmālohi he tohi taliuí pea kamata ke nau ō fakataha ʻo fakaafeʻi mai kinautolu ki he lotú. Ne papitaiso foki mo ha taha heʻenau ngaahi ngāué.

ʻĪmisi
Kalasi Lautohi fakasāpate ʻi Mexico

Naʻe fokotuʻu ʻe Sisitā Molonato ha uepisaiti he mītia fakasōsialé maʻa ʻene kalasí ʻo ne ui ia “Ko e Fānau Au ʻa e ʻOtuá,” pea naʻá ne toutou fokotuʻu ai ha ngaahi fakakaukau fakalaumālie mo ha ngaahi potu folofola he lolotonga e uiké. Naʻá ne text maʻu pē ngāue ke fai ʻe heʻene kau akó mo fakalotolahiʻi kinautolu. ʻOkú ne ongoʻi ʻoku mahuʻinga ke nau fetuʻutaki he founga lelei taha te nau lavá pea naʻe ola lelei ia. Naʻá ne talamai, “ʻOku ou ʻofa heʻeku fānau akó.” Naʻe lava ke u ongoʻi e ʻofa ko iá ʻi heʻene talanoa mai ʻenau ngāué pea naʻe fakamanatu mai ʻe heʻene tā sīpingá ʻa e meʻa ʻe lava ke ikunaʻi ʻe ha foʻi toko taha ʻi he ngāué ni ʻi he tuí mo e ngāué, ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí.

ʻOku fai fakaʻaho maʻu pē ki hotau toʻu tupú ha ngaahi fehuʻi faingataʻa pea ʻoku tokolahi ha niʻihi ʻoku tau ʻofa ai ʻoku faingataʻa ke nau ʻilo e talí. Ko e ongoongo fakafiefiá he ʻoku ʻi ai e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ʻoku faí. Fakafanongo ki he ngaahi pōpoaki fakamuimuitaha mei hotau kau takí. ʻOku tapou mai ke tau ako pea mahino kiate kitautolu e palani lahi ʻetau Tamai Hēvaní ki he fiefiá. Kuo toe fakamanatu mai kiate kitautolu e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi he fanonongo ki he fāmilí.12 ʻOku poupouʻi kitautolu ke tau akoʻi mo fakaʻaongaʻi e maʻuʻanga tokoni ko ʻení ko ha meʻafua ke tau nofo ai ʻi he hala hangatonu mo fāsiʻí.

ʻI he taʻu ʻe taha nai kuohilí, ne u talanoa ai mo ha faʻē ʻa ha fānau kei talavou kuó ne fili ke maluʻi ʻene fānaú mei he ngaahi ivi takiekina kovi ʻoku maʻu he ʻinitanetí pea ʻi he ʻapiakó. ʻOkú ne fili ha tefito he uike takitaha, peá ne faʻa kamataʻi leva ha ngaahi fealēleaʻaki he ʻinitanetí peá ne kamataʻi mo ha ngaahi fetalanoaʻaki mahuʻinga he lolotonga e uiké he taimi naʻe fehuʻia ʻe he fānaú pea naʻá ne fakapapauʻi ne napangapanga-mālie ʻenau vakai ki he ngaahi palopalema faingataʻá. ʻOkú ne ngaohi hono ʻapí ko ha feituʻu malu ke fai ai ha ngaahi fehuʻi mo akoʻi ai e ongoongoleleí ke mahuʻingamālie.

ʻOku ou hohaʻa he ʻoku tau moʻui ʻi ha faʻahinga ʻātakai ʻoku tau fakaʻehiʻehi ai mei hano fakaʻitaʻi ha taha pea tau faʻa fakaʻehiʻehi ai mei hono akoʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku totonú. ʻOku ʻikai ke tau akoʻi ki heʻetau kau finemuí ʻoku matuʻaki mahuʻinga e teuteu ko iá ke hoko ko ha faʻeé, he ʻoku ʻikai ke tau fie fakaʻitaʻi ʻa e niʻihi ʻoku ʻikai malí, niʻihi ʻoku hala he fānaú pe taku ʻo pehē ʻoku tau lolomi ai ʻenau ngaahi fili ke fai he kahaʻú. ʻI he tafaʻaki leva ʻe tahá, mahalo he ʻikai ke tau fakamamafaʻi e mahuʻinga ʻo e akó he ʻoku ʻikai ke loto ke pehē ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he malí. ʻOku tau fakaʻehiʻehi mei hono talaki ʻoku fakaʻuhingaʻi ʻe he Tamai Hēvaní ko e malí ʻi he vahaʻa ʻo ha tangata mo ha fefine, he ʻoku ʻikai ke tau loto ke fakaʻitaʻi ʻa e niʻihi ʻoku femanakoʻaki fakahomosekisualé. Pea mahalo naʻa ʻikai ke tau ongoʻi fiemālie ke talanoaʻi e ngaahi palopalema ʻi he nonofo fakahomosekisualé pe founga fakasekisuale ʻoku leleí.

Ko e moʻoni ʻe ngaahi tokoua, ʻoku fie maʻu ke tau ongoʻingofua, ka ʻoku fie maʻu foki ke tau fakaʻaongaʻi hotau ʻatamai leleí mo e mahino ʻoku tau maʻu ki he palani ʻo e fakamoʻuí pea tau laka atu ʻi he mālohi ʻo ʻikai toe ufi, he taimi ʻoku akoʻi ai ki heʻetau fānaú mo e toʻu tupú ʻa hono mahuʻinga e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻa ia kuo pau ke mahino kiate kinautolu ʻi heʻenau foua e māmani ʻoku nau nofo aí. Kapau he ʻikai ke tau akoʻi ki heʻetau fānaú mo e toʻu tupú ʻa e tokāteline moʻoní—pea akoʻi ia ke mahino—ʻe akoʻi ange ʻe he māmaní kiate kinautolu e ngaahi loi ʻa Sētané.

ʻOku ou ʻofa ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea ʻoku ou houngaʻia taʻengata ʻi he fakahinohino, mālohi pea mo e tokoni fakaʻaho ʻoku ou maʻu ko ha ʻofefine fuakava ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou fakamoʻoni kuo tāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí, ʻi heʻetau hoko ko ha kau fafine ʻi he kuonga fakatuʻutāmakí ni, ʻaki ha mālohi, ngaahi meʻafoaki pea mo e ivi ʻoku tau fie maʻú ke tau tokoni ʻi hono teuteuʻi ʻo e māmaní ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou lotua te tau lava ʻo ʻiloʻi e tuʻunga moʻoni te tau malava ʻo aʻusiá pea tau tuʻu hake ko ha kau fafine ʻo e tuí mo e lototoʻa ʻoku finangalo ʻetau Tamai Hēvaní ke tau aʻusiá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.