2010–2019
Auauna Atu
Oketopa 2016


Auauna Atu

E manaomia tagata uma, ma e manaomia e tagata uma se avanoa e auauna atu ai.

Ao ou laitiiti ou te fiafia lava e galulue faatasi ma le uso o lou tama o Lyman ma lona toalua o Dorothy i le la faatoaga. Na masani lava ona taitaia e Lyman la matou galuega, ao Dorothy e fesoasoani ma aveina le lole tuai o le Dodge. Ou te manatua le lagona popole pe a mau i le palapala pe taumafai e ae i se tamai aega: E valaau atu Lyman, “Tuu i le kia malosi, Dorothy!” O le taimi lena e amata ai ona ou tatalo. Ae, faatasi ai ma le fesoasoani a le Alii ma le mavae ai o le pao o kia, e maua ai e Aunt Dorothy le kia malosi. Faatasi ai ma le lokaina o pau uma e fa ma le agai atu i luma o le loli ma faaauau ai la matou galuega.

“O le “Tuuina i le kia malosi” e faatatau lea i le suiina i le kia faapitoa lea e faatulaga ai isi kia ia galulue faatasi ina ia atili ai ona malosi.1 O le kia malosi, faatasi ai ma le tuuina ia ‘ai uma pau e fa, e mafai ai ona e suia i se kia maualalo ma maua ai le malosi, ma agai ai i luma.

Ata
Kia malolosi

Ou te fia mafaufau ia i tatou taitoatasi o se vaega o le kia malosi ao tatou auauna atu ai faatasi i le Ekalesia—i uarota ma paranesi, i korama ma ausilali. E pei lava ona tuufaatasia ia kia ina ia maua ai atili le malosi, ua sili atu foi lo tatou malolosi pe a tatou tutu faatasi. A tatou aufaatasi e auauna atu i isi, ua sili atu mea tatou te ausia faatasi nai lo nao i tatou. E faagaeetia le auai ma le lotogatasi ao tatou auauna atu ma fesoasoani i le galuega a le Alii.

O Le Auauna Atu o se Faamanuiaga

O le avanoa e auauna atu ai o se tasi o faamanuiaga maoae o le auai i le Ekalesia.2 Na fetalai mai le Alii, “Afai e te alofa mai ia te a’u, e te auauna mai ia te a’u,”3 ma auauna atu ia te Ia e ala i le auauna atu i isi.4

Ma a tatou auauna atu, ua tatou latalata atili atu i le Atua.5 O le a tatou iloaina o Ia i auala atonu tatou te le mailoa. O le a faateleina lo tatou faatuatua ia te Ia. O le a faia se iloiloga o a tatou faafitauli. O le a amata ona faamalieina atili le olaga. O le a faateleina lo tatou alolofa mo isi, faapea ma o tatou manaoga e auauna atu. E ala atu i lenei faagasologa faamanuiaina, o le a avea atili ai i tatou e faapei o le Atua, ma tatou lava saunia e toe foi atu ia te Ia.6

E pei ona aoao mai Peresitene Marion G. Romney: “O le auauna atu e le o se mea tatou te tigaina ai i lenei lalolagi ina ia tatou maua ai le aia tatau e nonofo ai i le malo selesitila. O le auauna atu o uiga tonu lea e faavae ai se olaga faaeaina i le malo selesitila.”7

O Le Auauna Atu e Mafai ona Luitauina

Ae peitai, o le auauna atu i le Ekalesia, e mafai ona faigata pe luitauina pe a talosagaina i tatou e faia se mea tatou te fefefe ai, pe a tatou le lavava e auauna atu, pe afai ua valaauina i tatou e fai se mea tatou te lei muamua fuafua i ai.

Talu ai nei sa ou maua ai se valaauga fou. Sa ou galue i le Eria o Aferika Sautesasae. O se mea faagaeetia le auauna atu i se nofoaga e fou ma ua faatuina ai le Ekalesia, ma e ma te alolofa i le Au Paia. Ona valaauina lea o a’u e toe foi i le laumua o le Ekalesia, ma o se tala moni, sa leai sou naunautaiga. O se suiga i tofiga na aumai ai le le mailoa.

I se tasi po ina ua uma ona manatunatu i suiga o le a oo mai, sa ou miti e uiga i le tamamatua o le tamamatua a lo’u tama o Iosefa Skeen. Sa ou iloa mai lana api talaaga ina ua la masii mai ma lona toalua, o Maria, i Navu, sa ia manao e galue, o lea sa ia sailia ai le Perofeta o Iosefa Samita ma fesili atu pe faapefea ona ia fesoasoani atu. Sa auina atu o ia e le Perofeta e galue i le vao ma fai atu ia te ia ia fai le mea sili na te mafaia, ma sa ia faia. Na faigaluega o ia i le faatoaga a le aiga o Samita.8

Sa ou mafaufau i avanoa sa maua e Iosefa Skeen i le mauaina o lona valaauga i lena auala. Na faafuasei lava ona ou iloaina e tutusa lava i ma’ua, pei o i tatou uma. O valaauga uma o le Ekalesia e sau mai le Atua—e ala mai i Ana auauna tofia.9

Sa ou lagona se faamautinoaga faaleagaga tulaga ese faapea na musuia lo’u valaauga fou. E taua lo tatou faia o lena fesootaiga—o o tatou valaauga e aumai sa’o lava ia i tatou mai le Atua e ala mai o tatou taitai perisitua. Ina ua mavae lenei aafiaga, na suia ou uiga, ma sa faatumulia a’u i se manaoga loloto ia auauna atu. Ou te faafetai mo faamanuiaga o le salamo ma mo le suia o lo’u loto. Ou te fiafia i lo’u tofiga fou.

E tusa lava pe tatou te mafaufau o o tatou tofiga o se manatu o o tatou taitai perisitua, pe na tatou mauaina ona e leai se tasi na taliaina, o le a faamanuiaina i tatou pe a tatou auauna atu. Ae a tatou iloa atu le aao o le Atua i o tatou valaauga ma auauna atu ma o tatou loto atoa, o le a oo mai se mana faaopoopo i la tatou auaunaga, ma o le a avea i tatou ma auauna moni a Iesu Keriso.

O Le Auauna Atu e Manaomia ai le Faatuatua

O le faataunuuina o valaauga e manaomia ai le faatuatua. I se taimi puupuu talu ona amata faigaluega Iosefa i le faatoaga, sa matua mama’i lava i laua ma Maria. Sa leai ni a la tupe ma sa faatasi ma tagata ese. Sa avea ma se taimi faigata mo i la’ua. Sa tusia e Iosefa i lana api talaaga, “Sa faaauau pea ona ma galulue [ma] tumau faamaoni i le Ekalesia i le faatuatua itiiti sa ia i ma’ua, e ui sa taumafai le tiapolo e faaumatia ma toe faafoi ma’ua i tua.”10

O a’u, ma le fia selau o isi na tupuga mai ai, o le a faavavau pea ona faafetai i le le toe foi o Iosefa ma Maria. E oo mai faamanuiaga pe a tatou tumau i o tatou valaauga ma tiute ma taofimau ma le faatuatua uma ua tatou maua.

Ou te iloa se faiaoga lelei o le Aoaoga Faavae o le Talalelei o lē uunaia tagata o le vasega pe a ia aoao atu, ae e le o le tulaga lena sa i ai i taimi uma. Ina ua uma ona auai i le Ekalesia, sa ia maua se valaauga e faiaoga i le Peraimeri. Sa ia lagona le leai o ni ona tomai faafaiaoga, ae talu ai sa ia iloa le taua o le auauna atu, o lea na ia taliaina ai. Na vave ona lofituina o ia e le fefe, ma sa ia le toe auai mai ina ia aua ai nei ona faiaoga. O le mea e faafetai ai, na iloa e ona faiaoga o aiga lona le auai mai, asia o ia, ma valaaulia o ia e toe foi mai. Sa fesoasoani le epikopo ma tagata o le uarota ia te ia. Mulimuli ane, faatasi ai ma le faateleina o le faatuatua, sa amata ona ia aoao atu le fanau. Ao ia faaaogaina mataupu faavae ua aoaoina nei i le Aoao Atu i le Ala a le Faaola, sa faamanuiaina ana taumafaiga e le Alii, ma sa avea o ia ma se faiaoga talenia.11

Ua uunaia i tatou e le tagata o le natura o i totonu o i tatou tatou te faia ni alofaaga mai le auauna atu mo mafuaaga e pei o le “Ou te le o saunia; e tele nisi mea e tatau ona ou aoao i ai,” “Ua ou lelava ma e manaomia se malologa,” “Ua ou matua tele—o le taimi lenei o se isi tagata,” po o le “Ua ou matua pisi lava.”

Uso e ma tuafafine, o le taliaina ma le faataunuuina o se valaauga o se faatinoga o le faatuatua. E mafai ona tatou faalagolago atu i mea e aoao soo mai e lo tatou perofeta, o Peresitene Thomas S. Monson: “O lē ua valaauina e le Alii, e faaagavaaina e le Alii,” ma “Pe a tatou i ai i le galuega a le Alii, ua agavaa i tatou mo le fesoasoani a le Alii.”12 Pe o tatou lofituina pe le lofituina, pe o tatou matua fefefe pe matua iva, e finagalo le Alii ina ia tatou tuu i le kia malosi ma ia malolosi ma auauna atu.

Ou te le o vaaia ni faailoga o Peresitene Monson ma ana paaga i le Au Peresitene Sili ma le Korama a le Toasefululua ua pisi tele pe ua le lavava tele. Latou te faataitai mai i se auala musuia le malosi e oo mai i o tatou olaga pe a tatou faatinoa le faatuatua, talia tofiga, ma faataunuuina ma le tautinoga ma le tuuto. Latou te “tuu atu [o latou tauau] ma tulei”13 i le tele o tausaga ua mavae, ma o loo latou faaauau pea ona tulei i luma, agai i luma, ma luga.

Ioe, latou te galulue i valaauga taua, ae o valaauga po o tofiga uma e taua. Na saunoa Peresitene Gordon B. Hinckley, o se perofeta ma le Peresitene o le Ekalesia ua mavae: “O loo tatou galulue faatasi i lenei galuega sili. … O lau galuega e taua tele i le tulaga o lou lava tiutetauave, e pei foi o la’u galuega i lo’u tulaga. E leai se valaauga i lenei ekalesia e faatauvaa pe itiiti foi lona taui.”14 E taua valaauga uma.15

Sei o Tatou Auauna Atu

Ia tatou tutulai ae i le faatuatua, “tuu atu [o tatou tauau] ma tulei,” ma uunaia lenei “galuega taua.”16 Sei o tatou “tuuina i le kia malosi,” faatasi ai ma Aunt Dorothy. I le avea ai ma uso ma tuafafine, ia tatou auauna atu.

Afai e te manao ia faafiafiaina lou epikopo po o le peresitene o le paranesi, fesili atu ia te ia “E faapefea ona ou fesoasoani atu?” “O fea e finagalo le Alii ou te auauna atu ai?” Ao ia tatalo ma mafaufau i ou tiutetauave patino, faaleaiga, ma faalegaluega, o le a musuia o ia e tuu atu se valaauga talafeagai. A vaetofiaina oe, o le a e maua se faamanuiaga faaleperisitua e fesoasoani e faamanuiaina oe. O le a faamanuiaina oe! E manaomia tagata uma, ma e manaomia e tagata uma se avanoa e auauna atu ai.17

O Iesu Keriso o lo Tatou Faataitaiga Sili

O Iesu Keriso, lo tatou Faataitaiga Sili, na tuuina mai Lona soifua i le galuega a Lona Tama. I le Fono Tele ao lei faia lenei lalolagi, o Iesu, o le na filifilia ma faauuina mai le amataga, na ofo mai, “O A’u lenei, auina atu a’u.”18 O le faia o lea mea, na avea moni ai o Ia ma auauna o i tatou uma. E ala mai ia Iesu Keriso ma le mana ua tatou maua e ala i Lana Togiola, ua mafai ai foi ona tatou auauna atu. O le a Ia fesoasoani mai ia i tatou.19

Ou te alofa tele i nisi o outou o e atonu e le mafai ona auauna atu i le Ekalesia i le taimi nei i auala e masani ai ona o tulaga faaletagata lava ia ae o loo ola i se olaga o le agaga o le auaunaga. Ou te tatalo ina ia faamanuiaina outou i a outou taumafaiga. Ou te faailoa atu foi le agaga talisapaia ia i latou o e o faalauteleina valaauga i vaiaso taitasi, faapea foi ma i latou o e e le o toe mamao ona taliaina ni valaauga e auauna atu. O saofaga ma ositaulaga uma e taua tele, aemaise lava mai ia te Ia o le o loo tatou auauna atu i ai. O i latou uma o e auauna atu o le a maua le alofatunoa o le Atua.20

Po o a lava o tatou matutua po o tulaga, ia avea le auauna atu ma a tatou “tu masani.”21 Auauna atu i lou valaauga. Auauna atu i se misiona. Auauna atu i lou tina. Auauna atu i se tagata ese. Auauna atu i lou tuaoi. Tau lava o le auauna atu.

Tau ina ia faamanuia i tatou taitoatasi e le Alii ia tatou taumafaiga ia auauna atu ma avea ma soo moni o Iesu Keriso.22 Ou te molimau atu o loo soifua o Ia ma taitaia lenei galuega. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai “Compound Gears,” technologystudent.com/gears1/gears3.htm; “Compound Gear Reduction,” curriculum.vexrobotics.com.

  2. Tagai Tala’i La’u Talalelei: O Se Taiala mo le Galuega Faafaifeautalai (2004), 87.

  3. Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:29; tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:5.

  4. Tagai Mataio 25:40; Mosaea 2:17.

  5. Tagai Ioane 12:26.

  6. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 81:4–6.

  7. Marion G. Romney, “The Celestial Nature of Self-Reliance,” Ensign, Nov. 1982, 93.

  8. Tagai Joseph Skeen, reminiscences and diary, 7, Church History Library, Salt Lake City; see also Journal and History of Joseph Skeen, ed. Greg S. Montgomery and Mark R. Montgomery (1996), 23.

  9. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:38; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:5.

  10. Skeen, reminiscences and diary, 8, ua faalaugatasia le sipelaga ma faailogatusi; tagai foi Journal and History of Joseph Skeen, 23; Luka 22:31; 2 Nifae 28:19–24; Alema 30:60; Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:22–27.

  11. Tagai Aoao Atu i le Ala a le Faaola (2016), 37–38; Tusitaulima 2: Taitaiina o le Ekalesia (2010), 5.3, 5.5.4.

  12. Thomas S. Monson, “Tiute o Valaauga,” Liahona, Iulai 1996, 52.

  13. “Uunai Atu ia ma Tulei,” Viiga, nu. 163.

  14. Gordon B. Hinckley, “O Le Galuega Lenei a le Matai,” Liahona, Iulai 1996, 76–79.

    Sa saunoa mai foi Peresitene Hinckley: “E te maua se avanoa sili mo le faamalieina i le faia o lou tiute e pei foi o a’u i lo’u tiute. O le alualu i luma o lenei galuega e faalagolago lea ia tatou taumafaiga tuufaatasi. Po o le a lava lou valaauga, ia faia i le agaga lava lea e tasi ia maua ai le lelei e pei foi ona ou faia i lo’u valaauga. O le e mea sili ona taua ona o lenei galuega o le galuega a le Matai. O la tatou galuega o le o atu lea ma faia mea lelei e pei ona sa Ia faia” (“O Le Galuega Lenei a le Matai,” 78).

    Na saunoa mai Peresitene Thomas S. Monson: “E faapefea ona faalauteleina e se tasi se valaauga? E faigofie lava, e na o le faataunuuina lava o le auaunaga e faatatau i ai” (“Tiute o Valaauga,” 51).

  15. Tagai Alema 37:6.

  16. “Uunai Atu ia ma Tulei,” Viiga, nu. 163.

  17. Tagai Tusitaulima 2, 3.3.1, 3.3.3, 19.1.1, 19.4. “O le auauna atu o alii ma tamaitai ma tamaiti ma teineiti, e faataunuu ai le galuega a le Atua” (Aoaoga Faavae o le Talalelei [2009], 178).

  18. Aperaamo 3:27.

  19. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:5.

  20. Tagai Mosaea 18:26 PM.

  21. “They, the Builders of the Nation,” Hymns, no. 36.

  22. Tagai Moronae 7:48 AM.