2010–2019
Ngāue
ʻOkatopa 2016


Ngāue

ʻOku fie maʻu e mēmipa kotoa pē, pea ʻoku fie maʻu ʻe he mēmipa kotoa pē ha faingamālie ke ngāue.

Naʻá ku manako ʻi heʻeku kei siʻí ke ngāue mo e tokoua ʻo ʻeku tamaí, ʻa Laimani mo hono mali ko Tolofií ʻi heʻena fāmá. Naʻe faʻa taki maʻu pē ʻe Laimani ʻemau ngāué, pea faʻa tokoni maʻu pē ʻa Tolofī ʻo fakaʻuli he fuʻu loli Dodge motuʻá. ʻOku ou manatuʻi ʻemau hohaʻa ʻi heʻemau vilo he pelepelá pe feinga ke kaka ʻi ha moʻunga māʻolungá. Naʻe faʻa kaila ʻa Laimani, “Fakahū ki he kia pelepelá, Tolofī!“ Ko e taimi ia naʻá ku kamata lotu aí. Hangē ne maʻu e Tolofī e kia pelepelá ʻi he hili hano ngaahi fakahū hala pea ʻi he tokoni e ʻEikí. ʻI he hū kotoa ʻa e ngaahi vaʻé mo ngāué, ne ngaʻunu ki muʻa e lolí pea hoko atu leva ʻemau ngāué.

ʻOku ʻuhinga e “fakahū ʻo e kia pelepelá” ke fakahū ki ha kia makehe kuo ʻosi fokotuʻutuʻu ai ha ngaahi kia ke nau ngāue fakataha ke maʻu ha mālohi lahi ange.1 ʻOku ʻai ʻe he kia pelepelá, fakataha mo e four-wheel drive, ke ke lava ʻo holo kia, maʻu ha mālohi lahi ange, pea ngaʻunu kimuʻa.

ʻĪmisi
Compound gears

ʻOku ou fie fakakaukau ko kitautolú takitaha, ko ha konga ʻo ha kia pelepela ʻi heʻetau ngāue fakataha he Siasí—ʻi he uōtí mo e koló, ʻi he kōlomú mo e houalotú. ʻOku tau maʻu ha mālohi lahi ange ʻi heʻetau ngāue fakatahá, ʻo hangē ko e ngāue fakataha ʻa e ngaahi kiá ke maʻu ha mālohi lahi ange ʻi he kia pelepelá. Ko e taimi ʻoku tau umataha ai ke fetokoniʻakí, ʻoku tau lavaʻi fakataha ha meʻa lahi ange ʻi he meʻa ne tau mei lava fakatāutahá. ʻOku fakafiefia ke kau atu pea faaitaha ʻi heʻetau ngāue mo tokoni ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí.

Ko e Ngāué ko ha Tāpuaki

Ko e taha e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻo e mēmipa he Siasí ko e faingamālie ko ia ke tokoni pe ngāué.2 Kuo ʻosi folofola e ʻEikí, “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au te mou tauhi kiate au,”3 pea ʻoku tau tauhi kiate Ia ʻaki ʻetau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.4

ʻOku tau ʻunu ʻo ofi ange ki he ʻOtuá ʻi heʻetau tokoní.5 ʻOku tau ʻilo kiate Ia ʻi ha ngaahi founga naʻe ʻikai ke tau mei lava. ʻOku tupulaki ʻetau tui kiate Iá. ʻOku fakatonutonu ʻetau ngaahi palopalemá. ʻOku fakafiemālie ange ʻa e moʻuí. ʻOku tupulaki ʻetau ʻofa ki he niʻihi kehé, pea pehē mo ʻetau holi ke ngāué. ʻOku tau hoko ʻo tatau ange mo e ʻOtuá ʻi he founga monūʻiá ni, mo tau mateuteu lelei ange ai ke foki kiate Ia.6

Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Melioni G. Lomenī: “ ʻOku ʻikai ke tau ʻūkuma e ngāué he māmaní ka tau lava ʻo maʻu e totonu ke nofo ai he puleʻanga fakasilesitialé. Ko e ngāué ko e uho moʻoni ia ʻoku fatu ʻaki e moʻui hakeakiʻi ʻi he puleʻanga fakasilestialé.”7

ʻE Lava ke Faingataʻa ʻa e Ngāué

Ka ʻe lava ke faingataʻa ʻa e ngāue ʻi he Siasí kapau ʻoku kole ke tau fai ha meʻa ʻoku tau ilifia ai, pe kapau ʻoku tau ongosia ʻi he ngāué, pe kapau ʻoku ui kitautolu ke tau fai ha meʻa ʻoku ʻikai fakamānako kiate kitautolu.

Naʻá ku maʻu kimuí ni ha ngāue ke u fai. Naʻá ku ngāue ʻi he ʻĒlia ʻAfilika Tonga Hahaké. Naʻe fakafiefia ke ngāue ʻi he feituʻu ʻoku kei foʻou mo ʻosi fokotuʻu ai ʻa e Siasí, pea ne ma ʻofa ʻi he Kāingalotú. Pea ui leva au ke u foki ki he hetikuota ʻo e Siasí, pea ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ke u fuʻu vekeveke ki ai. ʻOku ʻomi ʻe ha fetongi ʻi he fatongiá ha ngaahi meʻa taʻeʻiloa.

Hili ʻeku fakakaukau ʻi ha pō ʻe taha ki he liliu ne hanganaki maí, naʻá ku misi ʻo sio ki heʻeku kui tolu ko Siosefa Sikiní. Naʻá ku ʻilo ʻi heʻene tohinoá ko e taimi naʻe hiki ai mo hono uaifi ko Maliá ki Nāvuú, naʻá ne fie ngāue peá ne kumi ai ki he Palōfita ko Siosefá ʻo ʻeke pe ʻe founga fēfē haʻane lava ke tokoni. Naʻe kole ʻe he Palōfitá ke ngāue ʻi he manafá mo talaange ke fai pē hono lelei tahá Naʻá ne ngāue ʻi he faama ʻa e fāmili Sāmitá.8

Naʻá ku fakakaukau ki he faingamālie ne maʻu ʻe Siosefa Sikini ʻi hono vahe pehē ange ki ai hono fatongiá. Fakafokifā pē kuó u fakatokangaʻi ʻoku ou maʻu ʻa e faingamālie tatau, he ko ia ʻoku hoko kotoa kiate kitautolú. Ko e uiuiʻi faka-Siasi kotoa pē ʻoku mei he ʻOtuá—ʻo fou ʻi Heʻene kau tamaioʻeiki kuo filí.9

Naʻá ku ongoʻi ha fakapapauʻi fakalaumālie makehe naʻe ueʻi fakalaumālie hoku fatongia foʻoú. ʻOku mahuʻinga ke tau fai e fakafehokotaki ko iá—ko hotau uiuiʻí ko e ʻomi moʻoni ia mei he ʻOtuá ʻo fou mai ʻi hotau kau taki lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe liliu ʻeku tōʻonga fakakaukaú hili e meʻá ni, pea naʻe fakafonu ʻaki au ha holi lahi ke ngāue. ʻOku ou fakafetaʻi ʻi he tāpuaki ʻo e fakatomalá pea mo hono liliu hoku lotó. ʻOku ou saiʻia ʻi hoko fatongia foʻoú.

Naʻa mo e taimi ʻoku tau pehē ai ko hotau uiiuʻi faka-Siasí ko ha fakakaukau pē hotau taki lakanga fakataulaʻeikí, pe ʻoku tau maʻu iá he ʻikai ke tali ʻe ha toe taha kehe, ʻe faitāpuekina pē kitautolu ʻi heʻetau ngāué. Ka ko e taimi ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi hotau uiuiʻí pea tokoni ʻaki hotau lotó kotoa, ʻe hū mai ha mālohi makehe ki heʻetau ngāué, pea tau hoko ko ha kau tamaioʻeiki moʻoni ʻa Sīsū Kalaisi.

ʻOku Fie maʻu ʻe he Ngāué ʻa e Tuí

ʻOku fie maʻu e tuí ki hono fua ʻo e fatongiá. Taimi nounou pē mei he kamata ngāue ʻa Siosefa he fāmá, naʻe puke lahi ʻa Malia. Naʻe ʻikai haʻana paʻanga pea ne na ʻi he lotolotonga ʻo ha kakai ne ʻikai ke nau maheni. Ko ha taimi faingataʻa ʻeni kiate kinaua. Naʻe tohi ʻe Siosefa ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Naʻá ma ngāue pē mo pīkitai ki he Siasí ʻaki e kihiʻi tui ne ma maʻú, neongo naʻe feinga ʻa e tēvoló ke fakaʻauha mo fakatafoki kimaua.”10

Te u fakafetaʻi taʻengata, fakataha mo ha ngaahi hako kehe ʻe laungeau, ʻi he ʻikai foki ʻa Siosefa mo Maliá. ʻOku maʻu e ngaahi tāpuakí ʻi heʻetau vilitaki ʻi hotau ngaahi uiuiʻí mo e ngaahi fatongiá pea mo kei pīkitai ʻaki e tui kotoa ʻoku tau maʻú.

ʻOku ou ʻiloʻi ha faiako lelei he Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí naʻá ne hiki hake e kau mēmipa ʻo e kalasí ʻi heʻene faiakó, ka naʻe ʻikai ke pehē maʻu pē. Naʻá ne maʻu ha uiuiʻi ke faiako Palaimeli hili ʻene kau ki he Siasí. Naʻá ne ongoʻi ne ʻikai hano pōtoʻi faiako, ka ʻi heʻene ʻiloʻi e mahuʻinga ʻo e ngāué, naʻá ne tali ia. Naʻe vave hono lomekina ia ʻe he ongoʻi manavasiʻí, pea ʻikai toe maʻulotu ke ʻoua naʻa faiako. Meʻamālie he naʻe fakatokangaʻi ʻe heʻene faiako fakaʻapí ʻa ʻene liʻaki lotú, pea ʻaʻahi ki ai, mo fakaafeʻi ke foki mai. Naʻe tokoniʻi ia ʻe he pīsopé mo e kāingalotu ʻo e uōtí. Fāifai, peá ne kamata akoʻi ʻa e fānaú, ʻi ha tui lahi ange. ʻI heʻene fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi he taimí ni ʻi he Faiako ʻi he Founga ʻa e ʻEikí, naʻe tāpuekina ʻe he ʻEikí ʻene feingá, peá ne hoko ai ko ha faiako mohu founga.11

ʻOku aafe e tangata pe fefine fakakakano ʻiate kitautolú kotoa ke kumi ʻuhinga ke ʻoua ʻe ngāue ʻaki e ʻuhinga hangē ko ʻení, “ʻOku ʻikai ke u mateuteu ke ngāue; Kei toe lahi e meʻa ke u akó,“ “ʻOku ou helaʻia pea ʻoku ou fie mālōlō,“ “ʻOku ou fuʻu motuʻa—ko e taimi ʻeni ki ha taha kehe,” pe “ʻOku ou fuʻu femouekina ʻaupito.“

Kāinga, ko e tali mo e fakahoko ha uiuiʻí ko e ngāue ia ʻo e tui. Te tau lava ʻo falala ki he meʻa ʻoku toutou akoʻi ʻe hotau palōfita ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “Ko ia ʻoku uiuiʻi ʻe he ʻEikí, ʻoku fakafeʻungaʻi ʻe he ʻEikí,” pea “Ko e taimi ʻoku tau ʻi he ngāue ai ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻi ai ʻetau totonu ki he tokoni ʻa e ʻEikí.”12 Tatau ai pē pe ʻoku tau lōmekina pe ʻikai mahuʻingaʻia, fuʻu ilifia pe taʻeoliʻia, ka ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tau fetongi kia, hiki hotau iví, pea ngāue.

ʻOku ʻikai ke u sio ki ha fakaʻilonga ʻoku fuʻu femoʻuekina pe fuʻu helaʻia ʻa Palesiteni Monisoni mo hono kaungā ngāue ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku nau fakafōtunga mai ha founga fakalaumālie ʻo e founga ʻoku maʻu ai ha mālohi heʻetau fakahaaʻi ʻetau tuí mo tali e fatongiá pea fakahoko kinautolu ʻi he lotoʻaki mo līʻoá. Ne nau “tuku atu honau mālohí] ki he ngāué”13 ʻi he ngaahi taʻu lahi kimuʻá, pea ʻoku nau kei tuiaki pē, kimuʻa, pea ki ʻolunga.

ʻIo, ʻoku nau ngāue ʻi ha ngaahi uiuiʻi mahuʻinga, ka ʻoku mahuʻinga e uiuiʻi pe fatongia kotoa pē. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, ko ha palōfita mo e Palesiteni mālōlō ʻo e Siasí: “ʻOku tau kau kātoa ʻi he ngāue maʻongoʻongá ni. … ʻOku mamafa tatau pē homou tufakanga ʻi homou fatongiá pea mo hoku tufakanga ʻi hoku fatongiá.” ʻOku ʻikai ha uiuiʻi ia ʻi he Siasí ni ʻe siʻisiʻi pe taʻe mahuʻinga.”14 ʻOku mahuʻinga ʻa e uiuiʻi kotoa pē.15

Tau Ngāue/Tokoni

Tau tuʻu hake ʻi he tui, “ʻo tuku atu hotau mālohí ki he ngāué,“ pea teke ʻa e “ngāue mahuʻingá ni.”16 Tau “hū ki he kia mālohí,“ fakataha mo e fefine faivelenga ko Tolofií. Tau ngāue he ko e nofo-ʻa-kāinga.

Kapau ʻokú ke fie ʻai hoʻo pīsopé pe palesiteni fakakoló ke fiefia, fai ange ongo fehuʻi ko ʻení “ʻE founga fēfē haʻaku tokoni?” ”Ko e fē ʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí ke u tokoni aí?” Ko e taimi te ne lotua ai mo fakakaukauʻi homou ngaahi fatongia fakafoʻituitui, fakafāmili, mo fakangāué, ʻe ueʻi ia ke ne fakahoko atu e uiuiʻi totonú. Te ke maʻu ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi hono vaheʻi koé, ke tokoni ke ke lavaʻi. ʻE faitāpuekina koe! ʻOku fie maʻu e mēmipa kotoa pē, pea ʻoku fie maʻu ʻe he mēmipa kotoa pē ha faingamālie ke ngāue pe tokoni ai.17

Ko Sīsū Kalaisi ʻa Hotau Faʻifaʻitakiʻangá

Naʻe foaki ʻe Sīsū Kalaisi, ko hotau Faʻifaʻitakiʻanga maʻongoʻongá, ʻa ʻEne moʻuí ki he ngāue ʻa ʻEne Tamaí. Naʻe loto fiemālie ʻa Sīsū, ʻa ia naʻe fili mo pani ʻi he kamataʻangá he Fakataha Lahi kimuʻa pea toki faʻu ʻa e māmaní ʻaki ʻEne folofola, “Ko au ʻeni, fekauʻi au.”18 Naʻe hoko moʻoni ai ko ʻetau tamaioʻeiki kotoa ʻi heʻene fai iá. Te tau lava ʻo ngāue tuʻunga ʻia Sīsū Kalaisi mo e mālohi ʻoku tau maʻu ʻi Heʻene Fakaleleí. Te Ne tokoniʻi kitautolu.19

ʻOku ou ʻofa lahi atu ki he niʻihi ʻo kimoutolu ʻoku ʻikai lava ʻo ngāue he lolotongá ni he Siasí ʻi he founga angamahení koeʻuhí ko ha ngaahi tūkunga fakafoʻituitui ka ʻoku moʻui mo e laumālie fietokoni pe fiengāué. ʻOku ou fakatauange ʻe tāpuekina kimoutolu ʻi hoʻomou feingá. ʻOku ou toe fie fakahaaʻi foki ʻeku houngaʻia kiate kinautolu ʻoku nau fakahoko he uike kotoa ha ngaahi uiuiʻi, kae pehē mo kinautolu te nau tali he kahaʻú ha ui ke ngāué. ʻOku fakamahuʻingaʻi ʻa e tokoni mo e feilaulau kotoa pē, tautau tefito kiate Ia ʻoku tau tauhi ki aí. ʻE maʻu ʻe kinautolu kotoa ʻoku ngāué e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá.20

Tuku ke hoko ʻa e ngāué ko ʻetau “moto“ ʻo tatau ai pē pe ko e hā hotau taʻu motuʻá pe tūkungá.21 Ngāueʻi ho fatongiá. Ngāue fakafaifekau. Tokoni ki hoʻo faʻeé. Tokoni ki ha sola. Tokoni ki ho kaungāʻapí. Tokoni pē.

Fakatauange ke tāpuakiʻi kitautolu takitaha ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau feinga ke ngāue mo hoko ko e kau muimui moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí.22 ʻOku ou fakamoʻoni ʻokú Ne moʻui mo taki e ngāué ni. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻemeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Vakai, “Compound Gears,” technologystudent.com/gears1/gears3.htm; “Compound Gear Reduction,” curriculum.vexrobotics.com.

  2. Vakai, Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino Ki he Ngāue Fakafaifekaú (2004), 35–36.

  3. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:29; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:5.

  4. Vakai, Mātiu 25:40; Mōsaia 2:17.

  5. Vakai, Sione 12:26.

  6. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 81:4–6.

  7. Marion G. Romney, “The Celestial Nature of Self-Reliance,” Ensign, Nov. 1982, 93.

  8. Vakai, Joseph Skeen, reminiscences and diary, 7, Church History Library, Salt Lake City; see also Journal and History of Joseph Skeen, ed. Greg S. Montgomery and Mark R. Montgomery (1996), 23.

  9. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:38; Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:5.

  10. Skeen, reminiscences and diary, 8, spelling and punctuation standardized; see also Journal and History of Joseph Skeen, 23; Luke 22:31; 2  Nīfai 28:19–24; ʻAlamā 30:60; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:22–27.

  11. Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí (2016), 37–38; Tohi Tuʻutuʻuni fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 5.3, 5.5.4.

  12. Thomas S. Monson, “Duty Calls,” Ensign, May 1996, 44.

  13. “ʻE ʻAonga ki Māmani ha Kau Ngāue Lelei,” Ngaahi Himi, fika 155.

  14. Gordon B. Hinckley, “This Is the Work of the Master,” Ensign, May 1995, 71–71.

    Naʻe toe pehē foki ʻe Palesiteni Hingikelī: “ʻOkú ke maʻu ha faingamālie lelei ke fiemālie ʻi he fakahoko ho fatongiá ʻo tatau mo au. ʻE makatuʻunga e fakalakalaka ʻa e ngāué ni heʻetau ngāue fakatahá. Tautau ai pē pe ko e hā ho uiuiʻí, ʻoku fakafonu ʻaki ia ʻa e faʻahinga faingamālie tatau ke fakahoko ha lelei ʻo tatau mo haʻakú. Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻEikí. Ko ʻetau ngāué ko hono fai e lelei naʻá Ne faí” (“This Is the Work of the Master,” 71).

    Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “ʻOku fuatotonu fēfē ʻe ha taha hono uiuiʻí? ʻAki pē hono fakahoko e tokoni ʻoku fekauʻaki mo iá” (“Duty Calls,” 43).

  15. Vakai, ʻAlamā 37:6.

  16. “ʻE ʻAonga ki Māmani ha Kau Ngāue Lelei,” Ngaahi Himi, fika 155.

  17. See Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2; 3.3:3, 19.1.1, 19.4. “ ʻOku fakafou ʻi he “tokoni ʻa e kakai tangata mo fafiné … pea mo e fānaú, ʻa hono fakahoko e ngāue ʻa e ʻOtuá” (Gospel Principles [2009], 163).

  18. ʻĒpalahame 3:27.

  19. Vakai Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:5.

  20. Vakai, Mōsaia 18:26.

  21. “They, the Builders of the Nation,” Hymns, no. 36.

  22. Vakai, Molonai 7:48.