2010–2019
Koeʻuhí ke Ne Hoko ʻo Mālohi Foki
ʻOkatopa 2016


Koeʻuhí ke Ne Hoko ʻo Mālohi Foki

ʻOku ou lotua ke fua hotau fatongia ko hono tokoniʻi e niʻihi kehé mo teuteuʻi kinautolu ki heʻenau ngāue nāunauʻiá.

Ko ha tāpuaki ke ʻi he fakatahaʻangá ni mo kinautolu ʻoku nau maʻu e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. Ko ha mana fakaeonopooni e mateaki, tui, mo e ngāue taʻe siokita ʻa e kau tangata mo e fānau tangata ko ʻení. ʻOku ou lea atu he pooni ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, ʻa e toulekeleka mo e kei talavou, ʻoku faaitaha he ngāue liʻaki moʻui maʻá e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku foaki ʻe he ʻEikí Hono mālohí kiate kinautolu kotoa ʻoku nau ngāue moʻui taau ʻi honau ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Uilifooti Utalafi, ko ha Palesiteni ʻo e Siasí, haʻane aʻusia ʻi he fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí:

“Ne u fanongo he fuofua malanga he Siasí ni. Ne u papitaiso he ʻaho hono hokó. … Ne fakanofo au ko ha Akonaki. Ne kamata leva hoku misioná. … Ne u ngāue kakato he misioná ko ha Akonaki. … Naʻe fakanofo au ko ha Taulaʻeiki ʻi he konifelenisí. … Hili hono fakanofo au ko ha Taulaʻeikí ne u ʻalu ʻo … ngāue he fakatonga ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Ko e faʻahitaʻu fakatōlau ia ʻo e 1834. Ne ʻi ai haku hoa, pea ma kamata ngāue taʻe ʻi ai ha paʻanga pe kato. Ne u fononga ʻi ha ngaahi maile lahi ʻo malangaʻi e Ongoongoleleí, pea papitaiso ha kakai tokolahi kae ʻikai lava ke u hilifakinima ki he Siasí, koeʻuhí ko ha Taulaʻeiki pē au. … Ne u fononga ʻi ha ngaahi taimi ʻo malangaʻi e Ongoongoleleí kimuʻa pea toki fakanofo au ko ha Kaumātuʻa. …

Ko e taʻu nimangofulu mā fā nai [ʻeni] ʻeku hoko ko ha mēmipa ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kuó u folau holo mo kinautolu mo ha ngaahi kōlomu kehe ʻi ha taʻu ʻeni ʻe onongofulu; pea te u pehē ki he fakataʻangá ni ne tokoniʻi au ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá heʻeku hoko ko ha Akonakí, tautefito ki heʻeku ngāue he Siasí ko ha Taulaʻeikí, ʻo tatau tofu pē mo ʻeku hoko ko ha ʻAposetoló. ʻOku ʻikai ha faikehekehe ʻi he meʻá ni, koloa pē ke fua hotau fatongiá.”1

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí e malava fakaofo fakalaumālie ko ia ʻoku ʻikai hano faikehekehé, ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ko ha “konga” ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.2 ʻOku ʻuhinga e foʻi lea ko e kongá ʻoku fehokotaki ʻa e ongo meʻa ni. ʻOku mahuʻinga e fehokotaki ko ʻení ki he hoko ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ko ha mālohi mo ha tāpuaki ʻi he māmaní mo e taʻengatá, he ʻoku “ʻikai hano [kamataʻanga] hono ngaahi ʻahó pe ngataʻanga ʻo hono ngaahi taʻú.”3

ʻOku faingofua pē ʻa e fehokotakí. ʻOku teuteuʻi ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné e kau talavoú ki ha falala toputapu lahi ange.

“Ko e mālohi mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻolunga angé, pe ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ke maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e ngaahi tāpuaki fakalaumālie kotoa pē ʻo e siasí—

“Ke maʻu ʻa e faingamālie ʻo hono maʻu ʻo e ngaahi meʻa lilo ʻo e puleʻanga ʻo e langí, pea ke fakaava mai kiate kinautolu ʻa e ngaahi langí, pea ke fefolofolai mo e fakatahaʻanga lahí mo e siasi ʻo e ʻUluaki Fãnaú, pea ke maʻu ʻa e fiefia ʻo e feohi mo e lotolotonga ʻo e ʻOtua ko e Tamaí, mo Sīsū ko e fakalaloa ʻo e fuakava foʻoú.”4

ʻOku ngāue ʻaki kotoa e ngaahi kī ko iá ʻe he tangata pē ʻe taha ʻi ha taimi, ʻa ia ko e Palesiteni mo e taulaʻeiki lahi pule e Siasi ʻo e ʻEikí. ʻE lava ke maʻu ʻe he tangta kotoa pē ʻokú ne maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí e mafai mo e faingamālie ke lea mo ngāue ʻi he huafa ʻo e Māfimafí, ʻi hono vahe ange ʻe he Palesitení. ʻOku ʻikai hano ngataʻanga ʻo e mālohi ko iá. ʻOku fekauʻaki ia mo e moʻuí mo e maté, fāmilí mo e Siasí, ko e ʻulungaanga maʻongoʻonga ʻo e ʻOtuá mo ʻEne ngāue taʻengatá.

ʻOku teuteuʻi ʻe he ʻEikí e tokotaha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ke hoko ko ha kaumātuʻa ʻoku ngāue ʻaki e tui, mālohi, mo houngaʻia he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki nāunauʻiá.

ʻE mahuʻinga ki he kaumātuʻá e houngaʻia lahi ʻi hono fua fakamātoato ho fatongia he lakanga fakataulaʻeikí. Te ke manatua e taimi naʻá ke hoko ai ko ha tīkoni, akonaki pe taulaʻeikí ʻi hono tokoniʻi mo poupouʻi koe ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu e lakanga fakataulaʻeiki māʻolunga angé ʻi hoʻo fononga he lakanga fakataulaʻeikí.

ʻOku manatua ia ʻe he tokotaha maʻu Lakanga Taulaʻeiki kotoa pē, ka ʻoku fakaʻau ke holo e houngaʻiá hili ha ngaahi taʻu. ʻOku ou fakaʻamu ke fakaake e ongo ko iá mo ha vilitaki ke fakahoko ki he taha kotoa pē e faʻahinga tokoni tatau naʻá ke maʻú.

ʻOku ou manatuʻi ha pīsope naʻá ne ʻai ke u hangē ha taha kuó ne malava ʻo aʻusia e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻá ne ui au ʻi ha ʻaho Sāpate ʻe taha heʻeku kei taulaʻeikí. Naʻá ne talamai ʻoku loto ke ma hoa ʻo ʻaʻahi ki ha niʻihi ʻo e kāingalotu homau uōtí. Naʻá ne ʻai ke hangē ko au pē ʻe toki lava ai e foʻi ngāué ni. Naʻe ʻikai ke ne fie maʻu ʻe ia au. Naʻe ʻi ai pē hono ongo tokoni pīsope lelei.

Ne ma ʻaʻahi ki ha uitou masiva mo fakaʻofa. Naʻá ne loto ke u fakalotoʻi e uitoú ke ʻai haʻane patiseti pea palōmesi ange ki ai te ne lava ʻo aʻu ki ha tuʻunga ke ne tokoniʻi ia pea mo e niʻihi kehé foki.

Ne ma hoko atu ai ki ha ongo tamaiki fefine ne fakaʻofa hona tūkungá. ʻI heʻema fokí, naʻá ne lea leʻo siʻi mai kiate au, “He ʻikai ke toe ngalo he fānau ko ʻení ʻeta ʻaʻahí.”

ʻI he ʻapi hono hokó, ne u sio ki hano fakaafeʻi ha tangata māmālohi ke foki ki he ʻEikí ʻaki hano fakalotoʻi ia ʻoku fie maʻu ia ʻe he kāingalotú.

Naʻe tokoniʻi mo fakaivia au ʻe he pīsope ko ia naʻá ne maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ki he meʻa te u malavá ʻaki ʻene tā sīpingá. Naʻá ne akoʻi au ke maʻu e mālohi mo e loto-toʻa ke ʻalu ki ha feituʻu pē ʻo fai e ngāue ʻa e ʻEikí. Kuó ne pekia ʻo maʻu hono palé, ka ʻoku ou kei manatuʻi ia heʻene tokoniʻi au ko ha Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone ne teʻeki ke fuʻu taukei. Ne u toki ʻilo kimui ʻene sio ki he ngaahi fatongia maʻongoʻonga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí te u fua he kahaʻú, ʻo ope atu he meʻa ne mahino kiate au he taimi ko iá.

Naʻe fai heʻeku tangataʻeikí e meʻa tatau kiate au. Ko ha tokotaha taukei mo poto ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Naʻe kole ange ʻe ha ʻAposetolo ke ne fai ha fakamatala nounou ki ha fakamoʻoni fakasaienisi ki he taʻu motuʻa ʻo e māmaní. Naʻá ne tohi fakalelei ia, ʻo ʻiloʻi ʻe ʻi ai ha niʻihi te nau tui ʻoku ʻikai ke aʻu e taʻu motuʻa ia ʻo e māmaní ki he fakamoʻoni fakasaienisí.

ʻOku ou manatuʻi hono mono mai heʻeku tangataʻeikí e meʻa naʻá ne tohí mo pehē mai, “Hale, ʻokú ke poto fakalaumālie ke ʻilo pe ʻoku totonu ke u ʻave ʻeni ki he kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá.” ʻOku ʻikai ke u fuʻu manatu ki he meʻa ne tohí, ka heʻikai ke toe ngalo ʻiate au ha tokotaha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki naʻá ne sio ki ha poto fakalaumālie ne ʻikai ke u ʻilo ki ai.

ʻI ha pō ʻe taha ʻi ha ngaahi taʻu kimui, hili ʻeku hoko ko ha ʻAposetoló, ne telefoni ange e palōfita ʻa e ʻOtuá ʻo kole ke u lau ha meʻa ne tohi ʻo kau ki he tokāteline ʻa e Siasí. Naʻá ne lau ha ngaahi vahe ʻo e tohí he pō ko iá. Naʻá ne makiʻi mo pehē mai, ”He ʻikai ke u lava ʻo lau kotoa ʻeni. ʻOku ʻikai totonu ke ke mālōlō kau ngāue au.” Ne meimei tatau ʻene leá mo ia ne fai heʻeku tangataʻeikí he ngaahi taʻu ki muʻá: ”Hale, ko koe ʻoku totonu ke ke lau e meʻá ni. Te ke ʻiloʻi pe ʻoku totonu ke pulusi ia.”

ʻI ha feʻauhi lea ne fakahoko ʻe he Siasí ne hoko ai e sīpinga tatau ʻo e vīsoné mo e tokoni fakalotolahi ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. ʻI hoku taʻu 17, ne kole mai ke u lea ki ha haʻofanga tokolahi. Ne ʻikai ke u ʻilo pē ko e hā e meʻa ʻoku fie maʻu ke u lea aí. Ne ʻikai ʻomi ha kaveinga, peá u teuteu ha lea ʻo mahulu atu heʻeku ʻilo ki he ongoongoleleí. Ne u fakatokangaʻi heʻeku leá ne u fai ha fehalaaki. ʻOku ou kei manatuʻi pē he ʻosi ʻeku leá, ʻeku ongoʻi tōnounoú.

Ko e tokotaha lea hoko mo lea tukú ko ʻEletā Mātiu Kauli ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Ko ha tangata faiva lea —naʻe ʻofeina ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOku ou manatuʻi ʻeku sio hake kiate ia he tuʻunga malangá.

Naʻá ne kamata ʻaki ha leʻo mālohi. Naʻá ne pehē naʻe ʻai heʻeku leá ke hangē ʻokú ne ʻi ha konifelenisi lahí. Naʻá ne mamali heʻene leá. Ne mole atu ʻeku tōnounoú ka u falala moʻoni te u hoko ha ʻaho ki he meʻa naʻá ne fakakaukau ʻoku ou ʻosi aʻusiá.

ʻOku hanga ʻe he manatu ki he pō ko iá ʻo kei tataki pē au ke u fakafanongo fakalelei he taimi ʻoku lea ai ha taha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Koeʻuhi ko e meʻa ne fai maʻaku ʻe ʻEletā Kaulí, ʻoku ou fakatetuʻa maʻu pē ke fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku tātātaha ke u loto mamahi pea ʻoku ou faʻa ofo mo u faʻa malimali ʻo hangē ko ia ne fai ʻe ʻEletā Kaulí.

ʻOku lahi e ngaahi meʻa ʻe ala tokoni ke ne fakamālohia ʻetau kau talavoú ke nau tupulaki he lakanga fakataulaʻeikí, ka he ʻikai ke toe mālohi ange ha meʻa ʻi heʻetau tokoniʻi kinauotlu ke fakatupulaki e tuí mo e loto falala te nau lava ʻo maʻu ha mālohi mei he ʻOtuá ʻi heʻenau ngāue he lakanga fakataulaʻeikí.

Heʻikai ke tolonga e tuí mo e loto falalá mei ha foʻi tokoni pē ʻe taha neongo ka fai ia ʻe he tokotaha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki lelei tahá. Kuo pau ke fakatupulaki e malava ko ia ke maʻu ha ivi mei he ngaahi mālohi ko iá, ʻaki ha ngaahi lea fakalotolahi meiate kinautolu ʻoku taukei lahi ange ʻi he lakanga fakataulaʻeikí.

ʻE toe fie maʻu ʻe he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ha poupou mo ha fakatonutonu fakaʻaho mo fakahoua mei he ʻEikí Tonu ʻo fakafou mai he Laumālie Māʻoniʻoní. Te nau maʻu ia ʻi heʻenau fili ke moʻui tāú. ʻE makatuʻunga ia heʻenau filí.

Ko hono ʻuhinga ia kuo pau ke tau faiako ai ʻi he sīpinga mo e fakamoʻoni ʻoku moʻoni e ngaahi lea ʻa e taki maʻongoʻonga he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo e Tuʻi ko Penisimaní.5 Ko e ngaahi lea ia ʻo e ʻofá ne lea ʻaki ʻi he huafa ʻo e ʻEikí ʻa ia ko hono lakanga fakataulaʻeikí ʻeni. ʻOku akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní e meʻa ʻoku fie maʻu ka tau maʻa feʻunga ke maʻu e poupou mo e fakatonutonu ʻa e ʻEikí:

“Pea ko hono fakaʻosí, ʻoku ʻikai te u lava ʻo fakahã kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku mou lava ai ʻo fai angahalá; he ʻoku lahi ha ngaahi hala mo ha ngaahi founga kehekehe, ʻio ʻoku pehē fau honau lahí ʻoku ʻikai te u faʻa lau ia.

“Ka ʻoku ou lava ke fakahã kiate kimoutolu ʻa e meʻa ko ʻení, kapau ʻoku ʻikai te mou ʻiloʻi ʻoku mou faitotonu maʻu pē, mo hoʻomou ngaahi fakakaukaú, mo hoʻomou ngaahi leá, mo hoʻomou ngaahi ngãué, pea tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻo tui maʻu pē ki he ngaahi meʻa kuo mou fanongo ai ʻo kau ki he hāʻele mai ʻa hotau ʻEikí, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo hoʻomou moʻuí, pehē kuo pau ke mou malaʻia. ʻOiaue ʻe tangata, manatu, pea ʻoua ʻe malaʻia.”6

ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku hangē e ngaahi ngahau vela ʻa e fili ʻo e māʻoniʻoní ha matangi mālohí ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki kei talavou ʻoku tau ʻofeiná. ʻOku nau hangē ko e kau tau loto-toʻa, ne nau ui kinautolu ko e ngaahi foha ʻo Hilamaní. Te nau lava ʻo moʻui hangē ko e kau tau kei talavoú, kapau te nau malu, ʻo hangē ko e kole ʻa e Tuʻi ko Penisimaní kiate kinautolú.

Naʻe ʻikai veiveiua e ngaahi foha ʻo Hilamaní. Naʻa nau tau loto-toʻa pea ikuna koeʻuhi ko ʻenau tui ki he ngaahi lea ʻenau faʻeé.7 ʻOku mahino kiate kitautolu e mālohi e tui ʻa ha faʻē ʻofa. ʻOku poupou lahi e ngaahi faʻeé ki honau ngaahi fohá he ʻahó ni. ʻE lava pea kuo pau ke fai ʻe kitautolu kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, e poupou ko iá ʻaki ʻetau loto ke fua e fatongiá ʻi heʻetau uluí, ke tau lava ʻo ala hifo ʻo fakamālohia hotau kāingá.8

ʻOku ou lotua ʻe tali ʻe he tokotaha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki kotoa pē e faingamālie mei he ʻEikí:

“Pea kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻiate kimoutolu ʻoku mālohi ʻi he Laumālié, tuku ke ne ʻave mo ia ʻa e tokotaha ʻoku vaivaí, koeʻuhí ke fakamāʻoniʻoniʻi ia ʻi he angamalū kotoa pē, koeʻuhi ke ne hoko ʻo mālohi foki.

“Ko ia, ke ʻave mo kimoutolu ʻa kinautolu kuo fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeiki siʻí, pea fekauʻi atu ʻa kinautolu ki muʻa ʻiate kimoutolu ke fokotuʻu ʻa e ngaahi meʻa ʻe faí, pea ke teuteu ʻa e halá, pea fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fokotuʻu ke faí ʻa ia ʻoku ʻikai te mou lava ʻo fai ʻe kimoutolu peé.

“Vakai, ko e founga ʻeni naʻe langa hake ai ʻe heʻeku kau ʻaposetoló, ʻi he ngaahi ʻaho ʻi muʻá, ʻa hoku siasí kiate aú.”9

Te mou lava kau taki lakanga fakataulaʻeiki mo e tamai ʻa e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻo fai ha ngaahi mana. Te mou lava ke fakafonu e lakanga ʻo e kaumātuʻa faivelengá ʻaki e kau talavou kuo nau tali e ui ke malangaʻi e ongoongoleleí ʻi he loto falala moʻoni. Te ke sio ki ha tokolahi naʻá ke tokoniʻi mo poupouʻi ʻoku nau faivelenga, mali moʻui taau ʻi he temipalé, ʻoku nau tokoniʻi mo teuteuʻi ha niʻihi kehe.

He ʻikai fie maʻu ki ai ha polokalama ʻekitivitī foʻou, nāunau fakafaiako lelei, pe mītia fakasōsiale lelei ange. He ʻikai fie maʻu ki ai ha fatongia ʻoku lahi ange ho tuʻunga he taimi ní. ʻOku ʻoatu kiate koe ʻe he fakapapau mo e fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ha mālohi, mafai, mo e fakahinohino. ʻOku ou lotua ke mou foki ki ʻapi ʻo ako fakalelei e fakapapau mo e fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 84.

ʻOku mau ʻamanaki ʻe tokolahi ange ha kau talavou ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻe hangē ko Uilifooti Utalafí, heʻene akoʻi e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻaki e mālohi ʻo e fakauluí.

ʻOku ou lotua ke fua hotau fatongia ko hono tokoniʻi e niʻihi kehé mo teuteuʻi kinautolu ki heʻenau ngāue nāunauʻiá. ʻOku ou fakamālō ʻaki hoku lotó kotoa ki he kakai lelei ne nau tokoniʻi aú mo fakahā mai e founga ʻo e ʻofá mo hono tokoniʻi e niʻihi kehé.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku maʻu ʻe Palesiteni Tomasi S. Monisoni e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he māmaní he ʻahó ni. ʻOku ou fakamoʻoni ki heʻene hoko ko ha sīpinga he kotoa ʻene moʻuí, kiate kitautolu kotoa ʻi hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé, ʻi heʻene hoko ko ha taha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. ʻOku ou houngaʻia he founga kuó ne tokoniʻi ai aú pea ʻomi mo e founga ke u tokoniʻi ai e niʻihi kehé.

ʻOku moʻui e ʻOtua ko e Tamaí. Ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Ko Hono Siasí ʻeni mo e puleʻangá. Ko Hono lakanga fakataulaʻeikí ʻeni. ʻOku ou ʻiloʻi tonu ʻeni ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI he huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.