2010–2019
O Le Fuafuaga Tele o le Togiolaina
Oketopa 2016


O Le Fuafuaga Tele o le Togiolaina

Ou te iloa, a tatou salamo faamaoni i a tatou agasala, e aveesea moni lava i latou—e aunoa ma se faailoga!

I nai masina ao le’i maliu Peresitene Boyd K. Packer, sa maua e taitai aoao o le perisitua ma ausilali le avanoa taua e na te saunoa mai ai ia i matou. E le mafai ona tu’u le mafaufau e uiga i mea na ia saunoa mai ai. Sa ia ta’u mai sa ia mafaufau i tua i lona olaga, ma vaai mo le faamaoniga o agasala sa ia faia ma salamoina ma le faamaoni, ma sa leai se faailoga na mafai ona ia mauaina. Ona o le taulaga togiola a lo tatou Faaola pele, o Iesu Keriso, ma e ala i le salamo faamaoni, sa aveesea atoatoa ana agasala, e pei e le’i tutupu lava. Ona faamanatu mai lea e Peresitene Packer ia i matou o taitai i lena aso e moni lenei mea mo i tatou taitoatasi o e salamo faamaoni.

Ou te iloa se alii sa aafia i ni solitulafono o le ola mama i nai tausaga ua mavae. Mo sina taimi, sa lagona e lenei alii le maasiasi tele ma popole tele e alu atu i lona toalua ma ona taitai perisitua. Sa ia manao e salamo atoatoa ae sa faaalia moni sa ia naunau e lafoai lona lava faaolataga e faavavau i lo le tuu o lona toalua ma le fanau ia faanoanoa, maasiasi, po o isi taunuuga e ono oo mai i lona ta’uta’u atu.

A tatou agasala, e masani ona taumafai Satani e tauanau i tatou o le mea e le manatu faapito e fai, o le puipui o isi mai le le fiafia i le iloaina o a tatou agasala, e aofia ai le ‘aloese mai le ta’uta’u atu i lo tatou epikopo, o le e mafai ona faamanuiaina o tatou olaga e ala i ki o le perisitua o se faamasino lautele i Isaraelu. Peitai, o le mea moni, o le mea e le manatu faapito ma faaKeriso e fai, o le ta’uta’u atu ma salamo. O le fuafuaga tele lenei o le togiolaina a le Tama Faalelagi.

Mulimuli ane, na ta’uta’u atu e lenei alii pele [ana agasala] i lona toalua faamaoni ma ona taitai o le Ekalesia, ma faailoa atu le salamo maoae. E ui o se mea sa sili ona faigata na ia faia, o lagona o le to’omaga, filemu, faafetai, alofa mo lo tatou Faaola, ma se malamalama sa siitia e le Alii lana avega mamafa ma sapasapai o ia sa ia maua ai le olioli lemafa’amatalaina, e ui i taunuuga ma lona lumanai.

Ata
Le Faaola o loo faamafanafana

Sa ia mautinoa o le a le fiafia lona toalua ma le fanau—ma sa le fiafia i latou; ma o le a i ai se fono aoai ma se faamalologa mai lona valaauga—ma sa faia lava. Sa ia mautinoa o le a nutimomoia le loto a lona toalua, tiga, ma ita—ma sa faapena lava. Ma sa talitonu o ia o le a ia aluese, ma ave tamaiti—ae sa le’i faia e ia.

O solitulafono matuia i nisi taimi, e taitai atu i le tete’a, ma e faalagolago i tulaga, atonu e tatau ai. Sa ofo lenei tama, sa taliaina o ia e lona toalua ma tuuto atu o ia lava e fesoasoani ia te ia i soo se auala e na te mafaia. Mulimuli ane, sa mafai ona ia faamagaloina atoatoa o ia. Sa ia lagona le mana faamalolo o le Togiola a le Faaola mo ia. I le tele o tausaga mulimuli ane, o lenei ulugalii ma le la fanau e toatolu o loo malolosi ma faamaoni. E auauna atu le tane ma le ava i le malumalu ma maua se faaipoipoga matagofie, ma agaalofa. Ua matua manino lava le loloto o le molimau a lenei alii ma lona alofa ma le faafetai mo le Faaola i lona olaga.

Sa molimau mai Amuleka, “Ou te manao ia outou o mai ma aua le toe faamaaaina o outou loto; … afai tou te salamo … , o le taimi nei lava o le a faataunuu ai le fuafuaga tele o le togiolaina ia te outou.”1

Ina ua ou auauna atu faatasi ma lou toalua a o ia pulefaamalumalu i se misiona, sa ma o ai i se tasi o taeao i le malae vaalele e piki mai se vaega toatele o faifeautalai. Sa ma gauai atu i se alii talavou patino. Sa foliga faanoanoa, mamafatu, toetoe a le fiafia. Sa ma vaai ma le faaeteete ia te ia i lena aoauli. I le afiafi, sa faia ai e lenei alii talavou se ta’uta’u atu na tolopoina, ma sa mafaufau ona taitai e tatau ona ia toe foi i le fale. E ui sa ma faanoanoa tele sa ia le faamaoni ma sa le’i salamo ao le’i sau i lana misiona, i le agai atu i le malae vaalele, sa ma viia o ia ma le faamaoni ma le agaalofa mo le mauaina o le lototoa e ta’u mai lana mea sese, ma sa ma folafola atu e tumau lo ma fesootai atu ia te ia.

Sa faamanuiaina lenei alii talavou i ni matua lelei, taitai perisitua maoae, ma se uarota e lagolago ma agaalofa. I le mavae ai o se tausaga o le galue malosi ina ia salamo atoatoa ma taumafa i le Togiola a le Faaola, sa mafai ona ia toe foi mai i la matou misiona. E faigata mo a’u le faamatalaina o lagona o le olioli sa ma lagonaina a o ma pikiina lenei alii talavou mai le malae vaalele. Sa tumu o ia i le Agaga, fiafia, lototele i luma o le Atua, ma naunau e faataunuu se misiona faamaoni. Sa avea o ia ma se faifeautalai maoae, ma mulimuli ane sa ma maua ma lou toalua le avanoa e auai atu ai i lana faamauga o le malumalu.

I se faatusatusaga, ou te iloa se isi faifeautalai o le, sa iloa lana agasala e lei ta’uta’uina atu a o le’i faia lana misiona o le a mautinoa lava le vave ona auina atu ai o ia i le fale, sa faia lana lava fuafuaga e galue malosi atili i le taimi o lana misiona ma ta’uta’u atu i le peresitene o le misiona i ni nai aso a o lei maea lana misiona. Sa leai sona tiga faaleAtua ma sa taumafai e ‘aloese mai le fuafuaga ua ofo mai e lo tatou Faaola alofa ia i tatou taitoatasi.

I le taimi o le ma misiona, sa ou faatasi atu i se taimi ma lou toalua ina ua alu atu o ia e faatalanoa se tamaloa mo le papatisoga. Ao faatautaia e lou toalua le faatalanoaga, sa ou faatali i fafo ma faifeautalai tamaitai o e na aoaoina lenei tamaloa. Ina ua maea le faatalanoaga, sa logo e lou toalua ia faifeautalai o le a papatisoina le tamaloa. Sa tutulu ma tutulu lenei tamaloa pele ao ia faamatala mai sa ia mautinoa o agasala matuia na ia solia i lona olaga o le a taofia ai o ia mai le mafai ona papatisoina. E seasea ona ou molimauina le olioli ma le fiafia o se tasi e tuua le olaga faalelalolagi ma ulu atu i se olaga mama i mea na ou molimauina i lena aso.

Ata
E tuuina mai e le Faaola le faamoemoe

Na molimau mai Elder D. Todd Christofferson:

“Faatasi ai ma le faatuatua i le Togiola alofa mutimutivale, ma Lona mana, o le faanoanoa e liua i le faamoemoe. E suia lava le loto ma manaoga o se tagata, ma oo ai ina faateleina le inosia o le agasala sa avea ma faatosinaga muamua. …

“… Pe o le a lava le tiga o le salamo, e le sili atu nai lo le olioli o le faamagaloga.”2

E faamanatu mai e nei aafiaga ia te au ia Enosa i le Tusi a Mamona, o le “[sa] tagi atu i [le Alii] i le tatalo malosi,” ona faalogo lea i le siufofoga o fetalai mai, “Enosa e, ua faamagaloina au agasala. …

“Ma o au, o Enosa, sa ou iloa e le mafai ona pepelo le Atua; o le mea lea, sa tafi ese ai lo’u lagona o a’u sese.

“Ma sa ou fai atu: Le Alii e, ua faapea ea ona faia lenei mea?

“Ma sa fetalai mai o ia ia te a’u:“ Ona o lou faatuatua ia Keriso. … Ina alu ia, ua faamamaina oe i lou faatuatua.”3

I le sauniaina o lenei lauga, sa ou manao e malamalama pe faapefea ona malamalama fanau a le ma fanau i le salamo ma pe faapefea o latou lagona e uiga i le Faaola, lea sa ou fai atu ai i le ma fanau e fai atu ia i latou ia fesili nei. Sa ootia a’u i tali a fanau a le ma fanau.

O le a le salamo? “Pe a e tu’iina se tagata, e mafai ona e fai atu ‘faamalie atu’ ma fesoasoani ia tu o ia i luga.”

O a ni ou lagona pe a e salamo? “E mafai ona e lagonaina o Ia; e mafai ona e lagonaina Lona mafanafana, ma e mou ese atu lagona le lelei.”

O a ni ou lagona e uiga ia Iesu ma le Tama Faalelagi pe a e salamo? “Ou te lagona e lagona e Iesu sa aoga le faia o le Togiola, ma ua Ia fiafia ua mafai ona tatou toe mafuta ma Ia.”

Aisea e finagalo ai Iesu ma le Tama Faalelagi ia ou salamo? I upu a le afafine talavou a lou atalii: “Aua La te alolofa ia te au! Ina ia alualu i luma ma avea e pei o i Laua, e tatau ona ou salamo. Ou te manao foi ia faatasi le Agaga ma a’u, o lea e manaomia ona ou salamo i aso uma ina ia maua Lona mafutaga matagofie. E le mafai lava ona lava lou faafetai atu ia i Laua.”

Ina ua faalogo Brynlee e fa tausaga i nei fesili, sa ia fai mai, “Ou te leiloa, Tama. Tago oe e aoao mai ia te au.”

Ata
O Brynlee ma lona tama

I se konafesi aoao ua tuanai, sa folafola mai Elder Jeffrey R. Holland: “Pe o le a lava le tuai ua e mafaufau i ai, pe o le a foi le tele o avanoa e te manatu ua e misia, pe o le a foi le tele o mea sese e te lagona sa e faia… , po o le a foi le mamao ese mai le aiga ma le Atua e te lagona ua oo i ai lau malaga, ou te molimau atu e te le’i malaga lava i se mamao e le mafai ona aapa atu i ai le alofa faalelagi. E le mafai ona e magoto ia maualalo ifo nai lo le malamalama le gata o le Togiola a Keriso e aapa atu ai ia te oe.”4

Oka, sou manao i lau fanau taitoatasi, fanau a fanau, ma outou taitoatasi, o ou uso ma tuagane, ia lagona le olioli ma le vavalalata i le Tama Faalelagi ma i lo tatou Faaola ao tatou salamo ai i aso uma i a tatou agasala ma vaivaiga. E manaomia e fanau taitoatasi e tali atu a le Tama Faalelagi, le salamo. Mafaufau po o a agasala e tatau ona tatou salamo ai. O le a le mea o loo taofia ai i tatou? O a ni auala tatou te manaomia ai le faaleleia?

Ou te iloa, e pei ona aafia ma molimau ai Peresitene Packer, pe a tatou salamo faamaoni i a tatou agasala, e aveesea moni lava i latou—e aunoa ma se faailoga! Sa ou lagona e a’u lava le alofa, olioli, le toomaga, ma le lototele i luma o le Alii ina ua ou salamo faamaoni.

Ia te a’u, o vavega silisili i le olaga e le o le vaeluaina o le Sami Ulaula, le aveesea o mauga, e oo lava i le faamaloloina o le tino. E tupu le vavega silisili pe a tatou o atu ma le faamaualalo i lo tatou Tama oi le Lagi i le tatalo, ma augani atu ma le faamaoni ina ia faamagaloina, ona faamamaina ai lea o na agasala e ala i le taulaga togiola a lo tatou Faaola. I le suafa o Iesu Keriso, amene.