2010–2019
ʻOku Akoʻi Kitautolu ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ke tau Lotu
ʻOkatopa 2016


ʻOku Akoʻi Kitautolu ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ke tau Lotu

ʻI he taimi ʻokú ke lotu aí, ʻokú ke lotu moʻoni pe ko hoʻo fai pē hoʻo lotú?

Naʻá ku ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi Kasikou ʻi Pelū, ʻi he 1977. Naʻá ku maʻu mo hoku hoá ha ngofua ke ʻave e kau faifekau kotoa pē ʻi he souni Kasikoú ki he feituʻu fakakuongamuʻa fakaʻofoʻofa ko Maku Pisú.

ʻI he fakaofi ke ʻosi ʻemau ʻaʻahí, naʻe fie ʻalu ha niʻihi ʻo e kau faifekaú ki he Hala Fakakavakava ʻInikaá, ko ha konga ʻo ha kiʻi hala he moʻungá. Naʻá ku ongoʻi he taimi pē ko iá naʻe taʻofi au ʻe he Laumālié ke ʻoua te u ʻalu ki ai. Naʻe ʻi he tafa moʻungá ʻa e halá mo ha lilifa fute ʻe 2,000 (610 m). ʻI he ngaahi tafaʻaki lahi, naʻe fālahi feʻunga pē ʻa e halá ke lue pē ai ʻa e toko taha. Naʻá ku talaange mo hoku hoá ʻoku ʻikai totonu ke mau ʻalu ki he Hala Fakakavakava ʻInikaá.

Ka neongo ia, naʻe vili pē kau faafekaú ke mau ō ki ai. Naʻe fakalalahi ange e kolé, pea neongo e meʻa ne fakahā mai ʻe he Laumālié kiate aú, ne u fakavaivai ki he mālohi fakatoʻú pea talaange te mau ʻalu pē ki he hala-fakakavakavá ʻo kapau te mau mātuʻaki tokanga ʻaupito.

Naʻa mau lue atu he kiʻi hala makini ʻoku fakatau ki he Hala Fakakavakava ʻInikaá peá u lue fakamuimuitaha ʻi he kulupú, pea naʻe tomuʻa lue māmālie e taha kotoa ʻo hangē ko ia ne mau felotoi ki aí. Ka naʻe kamata ke lue vave e kau faifekaú pea aʻu ʻo nau lele. Naʻa nau taʻetokanga ki heʻeku kole ke māmālie hifó. Naʻá ku ongoʻi ke u tulituli hake kiate kinautolu, ke talaange kuo pau ke mau foki. Naʻá ku mamaʻo meiate kinautolu, pea naʻe pau ke u lele ke maʻu kinautolu.

ʻI heʻeku aʻu mai ki ha foʻi afe, ʻi ha konga naʻe fuʻu fāsiʻi ki he lue toko uá, naʻe ʻi ai ha faifekau naʻe tuʻu maʻu pē ʻo falala ki he pā maká. Naʻá ku fehuʻi ange pe ko e hā e ʻuhinga naʻe tuʻu pehē aí. Naʻá ne talamai naʻá ne maʻu ha ongo mālohi ke tuʻu maʻu he feituʻu ko iá ʻi ha kiʻi taimi siʻi, pea ke u ʻalu au.

Naʻá ku ongoʻi e fie maʻu fakavavevave ke maʻu e kau tama ne muʻomuʻá, ko ia naʻá ne tokoni ke u fakalaka ʻiate ia, pea naʻá ku lava ʻo lue ʻo mamaʻo siʻi atu ʻi he kiʻi halá. Naʻá ku fakatokangaʻi naʻe ʻuʻufi e kelekelé ʻe ha ʻakau lanu mata. ʻI he tuʻu hifo hoku vaʻe toʻomataʻú he kelekelé, ne u toki fakatokangaʻi heʻeku toó, naʻe ʻikai ha kelekele ia ʻi lalo he ʻakau lanu matá. Naʻá ku piki maʻu ki ha ngaahi vālai naʻe ʻi lalo he halá. Ne u kiʻi hila hifo, ʻi ha fute ʻe 2,000 ki lalo ki he Vaitafe ʻUlupamá ʻoku kolosi ʻi he Teleʻa Toputapu ʻo e Kau ʻInikaá. Naʻá ku ongoʻi hangē naʻe ʻosi hoku iví, pea he ʻikai hano taimi kuo homo ʻeku pikí. Naʻá ku lotu mālohi ʻi he momeniti ko iá. Ko ha lotu nounou ʻaupito ia. Naʻá ku fakaava hoku ngutú peá u pehē ange, “Tamai, tokoni mai!”

Naʻe ʻikai mālohi feʻunga e ngaahi vaʻá ke nau lavaʻi e mamafa hoku sinó. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ofi mai ʻa e maté. ʻI he momeniti pē ko ia ne ʻamanaki ke u tō aí, naʻá ku ongoʻi ha nima mālohi naʻá ne pukeʻi hoku umá ʻo ne fusi hake au. Naʻá ku lava ʻi he tokoni ko iá, ke feinga ʻo kaka hake peá u foki ki he foʻi halá. Ko e faifekau ko ia naʻe tatali ke muimuí, naʻá ne fakahaofi aú.

Ka ko hono moʻoní naʻe fakahaofi au ʻe heʻetau Tamai Hēvaní. Naʻá Ne fanongo ki hoku leʻó. Naʻá ku fanongo tuʻo tolu kimuʻa ki he leʻo ʻo e Laumālié, ʻi hono talamai ke ʻoua te u ʻalu ki he Hala Fakakavakava ʻInikaá, ka naʻá ku talangataʻa ki he leʻo ko iá. Naʻá ku ʻohovale, tea mate, pea ʻikai ke u ʻilo e meʻa ke lea ʻakí. Pea naʻá ku manatuʻi leva naʻe muʻomuʻa e kau faifekau kehé ʻiate kimaua, pea naʻá ma ʻalu ʻo kumi kinautolu kae ʻoua kuo maʻu pea talaange e meʻa naʻe hoko kiate aú.

Naʻa mau foki matuʻaki tokanga mo fakalongolongo ki Maku Pisú. Naʻá ku fakalongolongo pē ʻi heʻemau fokí, pea naʻe haʻu ki hoku ʻatamaí e fakakaukau naʻá Ne tokanga ki hoku leʻó ka naʻe ʻikai ke u tokanga ki Hono leʻó. Naʻe mamahi lahi hoku lotó ʻi heʻeku talangataʻa ki Hono leʻó pea ne u maʻu he taimi tatau pē ha ongoʻi houngaʻia lahi koeʻuhí ko ʻEne ʻaloʻofá. Naʻe ʻikai ke Ne fakamāuʻi au, ka naʻá Ne fakahaofi ʻeku moʻuí ʻi Heʻene ʻaloʻofa lahí (vakai, ʻAlamā 26:20).

ʻI he fakaʻosinga ʻo e ʻahó, ʻi he taimi ke fai ai ʻeku lotu fakatāutahá, naʻá ku lotu mei hoku lotó ki he “Tamai ʻa e ngaahi ʻaloʻofá, mo e ʻOtua ʻo e fiemālie kotoa pē” (2 Kolinitō 1:3). Naʻá ku lotu “ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisi” (Molonai 10:4).

Naʻá ku lotu ʻaki hoku ngutú ʻi he hengihengi ʻo e ʻaho tatau pē ko iá, pea ʻi heʻeku mei maté, naʻá ku lotu ʻaki hoku lotó kiate Ia. Naʻá ku fakalaulauloto ki heʻeku moʻuí ʻo aʻu ki he taimi ko iá. Naʻá ku ʻiloʻi kuo tuʻo lahi e ʻaloʻofa mai ʻetau Tamai Hēvaní kiate au. Naʻá Ne akoʻi mai ha ngaahi lēsoni lahi he ʻaho ko iá ʻi Maku Pisu pea ʻi Kasikou Pelū. Ko e taha ʻo e ngaahi lēsoni maʻongoʻonga tahá ʻoku totonu ke u “lotu maʻu pē ʻi he loto fakamātoato, mo e loto moʻoni, ʻo fakaʻaongaʻi e tui kia Kalaisí.”

Naʻe ʻi ai ha taimi “naʻe lotu [ai e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí] ʻi he potu ʻe taha” pea “hili iá, naʻe pehē ʻe he toko taha ʻo ʻene kau ākongá kiate ia, ʻEiki, akonakiʻi ʻa kimautolu ke lotu” (Luke 11:1). Pea naʻá Ne akoʻi leva ʻEne kau ākongá ke lotu. Pea ʻokú Ne akoʻi kitautolu he ʻahó ni ke lotu ʻo hangē ʻoku tau sioloto atu ki Heʻene lotu ʻi Ketisemaní mo pehē, “kae ʻoua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú” (Luke 22:42). ʻI he taimi ʻokú ke lotu aí, ʻokú ke fie maʻu moʻoni ke “ʻoua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú”?

ʻOku fakamatalaʻi ʻe Paula e founga naʻe lotu ai ʻa Sīsū “ʻi he ngaahi ʻaho ʻo hono sinó,” tautautefito ʻi Ketisemaní: “Kuó ne ʻohake ʻa e hū mo e kole tāumaʻu, fakataha mo e tangi mālohi mo e loʻimata, kiate ia naʻe faʻa fai ke fakamoʻui ia mei he maté, pea naʻe ongoʻi ia ʻi he meʻa naʻe manavahē ai iá” (Hepelū 5:7). ʻI he taimi ʻokú ke lotu aí, ʻokú ke lotu moʻoni pe ko hoʻo fai pē hoʻo lotú? ʻOkú ke fai fakangalingali pē hoʻo lotú?

Naʻe lotu mālohi ʻa Sīsū mo fakataufolofola ki Heʻene Tamaí. “Pea pehē, ne papitaiso foki mo Sīsū, pea ʻi heʻene lotú, ne matoʻo ʻa e langí” (Luke 3:21). ʻOkú ke ongoʻi nai hangē ʻoku fakaava e langí ʻi he taimi ʻokú ke lotu aí? Ko e fē taimi fakamuimuitaha naʻá ke ongoʻi ai e fehokotaki ko ia mo e langí?

Naʻe teuteuʻi ʻe Sīsū Ia ke fai ha ngaahi fili mahuʻinga ʻaki e lotu ki Heʻene Tamaí.

“Naʻe ʻalu hake ia ki ha moʻunga ke lotu, pea lotu ai pē ia ki he ʻOtuá ʻi he poó ʻo ʻaho.

“Pea kuo ʻaho hake, peá ne ui kiate ia ʻa ʻene kau ākongá; pea naʻá ne fili ʻiate kinautolu ʻa e toko hongofulu mā toko uá” (Luke 6:12–13).

ʻOkú ke teuteuʻi nai koe ke fai ha ngaahi fili mahuʻinga ʻi he lotu ki hoʻo Tamai Hēvaní? ʻOkú ke teuteuʻi nai koe ki ha momeniti ʻo e lotú?

ʻI he hāele mai ʻa Sīsū ki he konitinēniti ko ʻAmeliká, naʻá Ne akoʻi ʻa e kakaí ke nau lotu. “Pea folofola ʻa Sīsū kiate kinautolu: Hoko atu hoʻomou lotú; ka neongo iá naʻe ʻikai te nau tuku ʻenau lotú” (3 Nīfai 19:26).

ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe Sīsū ke tau “lotu maʻu ai pē” (T&F 10:5). ʻOku ʻafioʻi ʻe Sīsū ʻoku fanongo mo ʻomi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní e meʻa ʻoku lelei taha maʻatautolú. Ko e hā ʻoku ʻikai ke tau fie tali ai ia he taimi ʻe niʻihi? Ko e hā hono ʻuhingá?

ʻI he momeniti pē ko ia ʻoku tau pehē ai, “ʻE Tamai Hēvani,” ʻokú ne fanongoa ʻetau lotú pea ʻokú ne ongoʻingofua kitautolu mo ʻetau ngaahi fie maʻú. Pea ʻoku tuku mai leva Hono fofongá mo Hono telingá kiate koe. ʻOkú ne ʻafioʻi ʻetau fakakaukaú, pea ʻokú Ne ongoʻi hotau lotó. He ʻikai te ke lava ʻo fufuuʻi ha meʻa meiate Ia. Ko ʻeni, ko e meʻa fakaʻofoʻofa tahá te Ne mamata mai kiate koe ʻaki e fofonga ʻo e ʻofá mo e ʻaloʻofa—ʻa e ʻofa mo e ʻaloʻofa he ʻikai lava ʻo mahino kakato kiate kitautolú. Ka ʻoku ʻiate Ia ʻa e ʻofá mo e ʻaloʻofá he taimi kotoa pē ʻokú ke pehē ai, “ʻE Tamai Hēvani.”

Ko ia ko ha momeniti toputapu ʻaupito ha momeniti ʻo e lotú. He ʻikai pehē atu ia, “ʻIkai, he ʻikai te u fanongo atu he taimí ni he ʻokú ke toki haʻu pē kiate au ʻi hoʻo faingataʻaʻiá.” Ko e tangatá pē ʻoku fai peheé. He ʻikai pehē atu ia, “ʻOiauē, ʻoku ʻikai ke ke teitei ʻiloʻi mai ʻoku ou fuʻu femoʻuekina he taimí ni.” Ko e tangatá pē ʻoku lea peheé.

Ko ʻeku fakaʻamú ia mo ʻeku lotú ke tau lava kotoa ʻo lotu hangē ko ia kuo akoʻi kitautolu ʻe Sīsū ki aí, ʻi he huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni