2010–2019
O Le Fomai Sili
Oketopa 2016


O Le Fomai Sili

E le tatau ona tuua oe e lagonaina—na o oe—le faanoanoa ona o agasala, le tiga ona o amioga a isi, po o mea moni matuitui o le olaga faaletino.

O se tasi o o’u avanoa aupito sili ona tauia o le faimalaga lea—ia aoao mai i o’u uso i le lalolagi atoa. E leai se mea e faatusalia i le limalima faatasi, talanoa faafesaga’i, ma le lotogatasi faatasi ma outou.

I se tasi o aafiaga faapena, sa fesili ai se taitai Aualofa, “E i ai se mea patino e tatau ona taulai atu i ai tamaitai?”

Sa ou tali atu, “Ioe!” a o oo mai le lauga a Peresitene Russell M. Nelson “O Se Talosaga i O’u Tuafafine” i lo’u mafaufau. Sa aoao mai Peresitene Nelson, “Tatou te manaomia ni tamaitai o e ua i ai se malamalama mausali o le [mataupu] faavae a Keriso.”1

Sa faamatala e Nifae le mataupu faavae a Keriso i le ala lenei:

“Aua o le faitotoa e tatau ona outou ulu atu ai o le salamo ma le papatisoga i le vai; ona oo mai ai lea o se faamagaloga o a outou agasala i le afi ma i le Agaga Paia. …

“Ma o lenei ... Ou te fesili atu pe ua uma ona faia o mea uma? Faauta, ou te fai atu ia te outou, E leai; ona tou te lē oo mai iinei pe a na lē seanoa le afioga a Keriso faatasi ma le faatuatua lē mafaagaeetia ia te ia, ma le faalagolago atoa i galuega a ia o lē ua malosi aoao e laveai.

“O le mea lea, e tatau ai ona outou fetaomi atu i luma ma le tumau ia Keriso, ma se susulu atoatoa o le faamoemoe, ma le alofa i le Atua ma tagata uma. O le mea lea, afai tou te fetaomi atu i luma, ma taumamafa fiafia i le afioga a Keriso, ma tumau e oo i le iuga, faauta, ua faapea ona fetalai mai o le Tamā: O le a outou maua le ola e faavavau.

“… O le ala lenei; ma ua leai se isi lava ala po o se isi suafa ua tuuina mai i lalo ifo o le lagi e mafai ona faaolaina ai o le tagata i le malo o le Atua. Ma o lenei, faauta, o le mataupu faavae lenei a Keriso.2

Aisea tatou te manaomia ai se malamalama mausali o nei mataupu faavae?

E tele ina ou feiloai atu i tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai o loo matua manaomia lava se fesoasoani, ae latou te le o liliu atu i Lē e mafai ona tuuina maia le fesoasoani e faavavau. E tele ina latou saili mo le malamalama e ala i le sailiili “o le fale tele ma le ateatea.”3

A o tatou faateleina lo tatou malamalama e uiga i le mataupu faavae a Keriso, o le a le pine ae tatou iloa o loo tatou atiaeina se malamalamaaga loloto atu e uiga “i le fuafuaga sili o le fiafia.”4 Tatou te faamamaluina ai foi lo tatou Faaola, o Iesu Keriso, o loo i ai i le totonugalemu o le fuafuaga.

A tatou iloaina le auala e faaaoga ai le mataupu faavae a Keriso i o tatou tulaga faaletagata lava ia, o le a faatupulaia lo tatou alofa mo lo tatou Faaola. Ma e tatou te iloaina ai e faapea “po o a lava ni eseesega ua iloagofie, o loo manaomiaina e i tatou uma le Togiola le i’u lava e tasi.”5 Tatou te iloaina o Ia o lo tatou faavae—“le papa o lo tatou Togiola, … o le faavae mautinoa lea, o se faavae lea afai e atiae ai [i tatou] e le mafai lava ona [tatou] pauu.”6

E mafai faapefea e lenei aoaoga faavae ona faamanuiaina ai i tatou a o tatou saili atu i le filemu ma le malamalama ma taumafai ia tumau ma le olioli i a tatou faigamalaga tulagaese i le olaga nei?

E mafai ona ou fautua atu ia tatou amata, e pei ona fai mai ai Nifae, “faatasi ma le faatuatua le mafaagaeetia ia [Keriso], ma le faalagoalgo atoa i galuega a ia o lē ua malosi aoao e laveai.”7 O lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso e mafai ai ona tatou faafetaia’ia soo se luitau.

O le mea moni, e tele lava ina tatou iloaina le faalolotoina o lo tatou faatuatua ma le faaleleia o lo tatou sootaga ma le Tama Faalelagi ma Lona Alo e ala i faigata. Sei ou faasoa atua ni faataitaiga se tolu.

Muamua, ua i ai i le Faaola, le Fomai Sili, le mana e suia ai o tatou loto ma tuuina mai ia i tatou le toomaga tumau mai faanoanoaga ua mafua ona o a tatou lava agasala. Ina ua aoao atu e le Faaola le fafine Samaria i le vaieli, sa Ia silafia ana agasala ogaoga. Peitai, “e silasila le Alii i le loto,”8 ma sa Ia silafia foi sa i ai sona loto aoaoina gofie.

Ina ua sau le fafine i le vaieli, sa fetalai atu Iesu—le faatusa o le vai ola—e faapea, “Au mai ia ia te au, ou te inu.” O le a faapena foi ona fetalai mai lo tatou Faaola ia i tatou i se siufofoga tatou te iloa pe a tatou o atu ia te Ia—aua Na te silafia i tatou. Na te fesoasoani ia i tatou i o tatou tulaga o i ai. Ma ona o le tagata e i ai o Ia ma mea ua Ia faia mo i tatou, ua Ia malamalama ai. Ona ua Ia oo i o tatou tiga, e mafai ona Ia foai mai ia i tatou le vai ola pe a tatou saili atu i ai. Sa Ia aoao atua le mea lenei i le fafine Samaria ina ua Ia fetalai, “Ana e iloa le mea foai fua a le Atua, ma le ua fai atu ia te oe, Au mai ou te inu; po ua e ole mai ia te ia, ona foai atu lea ia te oe o le vaiola.” Ina ua malamalama mulimuli ane, sa tali atu ai loa le fafine i le faatuatua ma ole atu, “Le Alii e, aumai ia te au lena vai, ina ia ou le toe fia inu.”

Ina ua mavae le aafiaga lenei a le fafine Samaria ma le Faaola, sa ia “tuu ... lana vai, a e alu atu i le aai, ua fai atu i tagata,

“Ina o mai ia; ina vaai i le tagata ua na ta’ua mai ia te au o mea uma lava ua ou faia; pe le o le Keriso ea lea?”

Sa ia maua se molimau—sa amata ona ia taumafa i le vai ola—ma sa ia manao ai e molimau atu i isi Lona paia.9

A tatou o mai ia te Ia ma loto maualalalo ma le aoaoina gofie—e tusa lava pe mamafatu o tatou loto i measese, agasala, ma solitulafono—e mafai lava ona Ia suia i tatou, “ona ua malosi o ia e faaola.”10 Faatasi ai ma loto ua suia, tatou te mafaia foi, e pei o le fafine Samaria, ma o atu i o tatou lava aai—i o tatou fale, o a’oga, ma falefaigaluega—ma molimau atu e uiga ia te Ia.

Lua, e mafai e le Fomai Sili ona faamafanafana ma faamalosia i tatou pe a tatou lagonaina le tiga ona o amioga lē tonu a isi. E tele ni a matou talanoaga ma tamaitai na matua lofituina lava i avega mamafa. O lo latou ala o le feagaiga mai le malumalu ua avea ma se faigamalaga faigata o le faamaloloina. Ua mafatia i latou mai feagaiga malepelepe, loto nutimomoia, ma le leai o se talitonuga mautu. E toatele ua mafatia mai le mulilua, ma sauaga i faaupuga, faalefeusuaiga, ma faalelagona, e tele lava o taunuuga o vaisu a isi tagata.

O nei aafiaga, e ui e le o sa latou lava measese, ae ua tuua ai le toatele ua ta’usalaina ma maasiasi. I le le malamalama ai pe faapefea ona puleaina lagona malolosi latou te oo i ai, e toatele e taumafai e tanumia, natia ma faagaloina.

O le faamoemoe ma le faamaloloina e le maua i le natiaina faalilolilo ae i le malamalama o le alofa o lo tatou Faaola, o Iesu Keriso.11 Sa fautua mai Elder Richard G. Scott: “Afai o e saoloto [mai] se agasala matuia, aua ne’i e pologa fua i taunuuga o agasala a se isi tagata. … E mafai ona e lagonaina le agaalofa. … Ae e le tatau ona tauave i ou lava luga se lagona o le noatiaina mo na amioga. … A uma ona e faia le mea talafeagai e fesoasoani ai i sē e te alofa i ai, ona lafo atu lea o avega i aao o le Faaola. … A faapena ona e faia, e le gata o le a e mauaina le filemu ae o le a faaalia ai foi lou faatuatua i le mana o le Faaola e aveese ai le avega o le agasala mai sē pele e ala i lona salamo ma le usiusitai.”

Sa ia faaauau faapea: “O le faamalologa atoa o le a oo mai e ala i lou faatuatua ia Iesu Keriso ma Lona mana ma le gafatia, e ala i Lana Togiola, e faamalolo ai manu’aga o mea lē amiotonu ma lē talafeagai.12

Afai e te mauaina oe i lenei tulaga, uso e, atonu e umi la le faagasologa mo le faamaloloina. O le a manaomia ai lou saili atu ma le agaga tatalo i le taitaiga ma le fesoasoani talafeagai, e aofia ai le fefautuaai ma alii ua faauuina ma le tatau i le perisitua. A o e aoao e talanoa ma le loto matala, seti ni tapulaa talafeagai, ma masalo ia saili atu i ni fautuaga faapolofesa. O le faatumauina o se soifua maloloina faaleagaga i le faagasologa atoa e taua tele! Manatua lou faasinomaga paia: o oe o se afafine faapelepele a ni Matua Faalelagi. Faalagolago i le fuafuaga e faavavau a lou Tama mo oe. Faaauau i aso uma ona fausia i luga o le faavae mausali o le mataupu faavae a Iesu Keriso. Faatino le faatuatua i aso taitasi ia matuai inu mai le vai puna o le vai o le ola a le Faaola. Faalagolago i le faaeeina mai o le mana ua avanoa mo i tatou taitoatasi e ala i sauniga ma feagaiga. Ma faatagaina le mana faamalolo o le Faaola ma Lana Togiola i lou olaga.

Tolu, e mafai e le Fomai Sili ona faamafanafana ma lagolago i tatou a o tatou oo i le tiga o “mea moni o le olaga faaletino,”13 e pei o faalavelave, faaletonu o le mafaufau, faama’i, tiga faifai pea, ma le oti. Talu ai nei lava sa ou masani ai i se tamaitai talavou ofoofogia e igoa ia Josie o loo mafatia mai se faama’i o lagona lē fiafia. O sina vaega itiiti lenei o lana malaga agai atu i le faamaloloina e pei ona ia faasoaina mai ia te a’u:

“O taimi sili ona faigata e tupu i le mea e ta’ua e lo matou aiga o ‘aso o le fola.’ E amata i se lagona mamafa lofituina ma lagona maaleale ma le tetee i soo se ituaiga o leo, tago, po o le malamalama. O se tiga faalemafaufau matuia tele. E i ai se aso patino o le a le galo lava ia te a’u.

“O le taimi muamua faatoa ou aafia ai i le ma’i, sa matua ou fefe lava i aafiaga. Ou te manatua le tagi masusu, le maligi mai o loimata a o ou tau mapuea mo se ea. Ae oo foi lava i ia mafatiaga matuitui e le mafaatusalia i le tiga lea e sosoo ai a o ou vaai atu i le atuatuvale e lofituina ai si o’u tina, i le pulunaunau mai e fesoasoani ia te a’u.

“I lo’u mafaufau nutimomoia ua oo mai ai lona loto nutimomoia. Ae sa lilo ia i ma’ua e ui i faigata matuitui ua faateteleina, ae sa toe o ni nai minute ona oo lea i se vavega tele.

“A o faasolo pea le itula umi, sa musumusu mai pea lava pea lo’u tina, ‘O le a ou faia soo se mea e aveese ai lenei mea mai ia te oe.’

“I le taimi lava lea, sa faateteleina ai tiga, ma ina ua faatalitonuina a’u ua le mafai ona ou toe lavatia, ae tupu loa se mea ofoofogia.

“Sa faafuasei ona ulufia lo’u tino i se mana ofoofogia le mafaamatalaina. Ona oo lea, faatasi ma se ‘malosiaga e sili atu ma lo’u lava malosi,’14 sa ou tautino atu ai i lo’u tina ma se talitonuga maumaututu ni upu se fitu na suia ai le olaga e tali atu ai i lona manao faifai pea e tauave o’u tiga. Sa ou fai atu, ‘E te le tau faia, ua faia e se isi Tagata.’”

Mai taimi faigata o le ma’i matautia faalemafaufau, sa faaaoga ai e Josie le malosi e molimau atu ai ia Iesu Keriso ma Lana Togiola.

Sa lei faamaloloina atoa o ia i lena aso, ae sa ia maua le malamalama o le faamoemoe i se taimi o le pogisa tele. O le asō, i le lagolagoina ai e se malamalama mausali o le mataupu faavae a Keriso ma le faafouina i aso uma e ala i le vaiola a le Faaola, o loo faaauau ai pea e Josie lana malaga e agai atu i le faamaloloina ma le faatinoina o le faatuatua le mafaagaeetia i le Fomai Sili. O loo ia fesoasoani i isi i luga o le ala. Ma ua ia fai mai, “A oo ina lagonaina le tumau pea o le pogisa, ou te faalagolago i le manatuaga o Lona alofa mutimutivale agamalu. E avea i latou ma se sulu taiala a o ou ui atu i taimi faigata.”15

Uso e, ou te molimau atu—

E le manaomia ona e faaauau pea ona tauaveina—na o oe—le avega o faanoanoaga e mafua mai i le agasala.

E le manaomia ona e tauaveina—na o oe—le tiga e mafua mai i amioga le tonu a isi.

E le manaomia ona e lagonaina—na o oe—le tiga o mea moni o le olaga faaletino.

Ua augani mai le Faaola:

“Pe tou te le foi mai nei ea ia te au, ma salamo ia outou agasala, ma liliu, ina ia ou faamaloloina outou?”

“… Afai tou te o mai ia te au, e maua e outou le ola faavavau. Faauta, ua faaloaloa atu ia te outou lou lima alofa mutimutivale, ma o soo se tasi e sau, ... o le a ou taliaina.”16

“O le a [Ia] faia soo se mea e aveese ai lenei mea mai ia te oe.” O le mea moni, “Ua uma ona [Ia] faia.” I le suafa o Iesu Keriso, le Fomai Sili, amene.