2010–2019
Ko e ʻEiki Faifakamoʻuí
ʻOkatopa 2016


Ko e ʻEiki Faifakamoʻuí

ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke aʻusia tokotaha e mamahi ʻoku fakatupu ʻe he faiangahalá, mamahi ko e fakatupu ʻe he tōʻonga ʻa e niʻihi kehé, pe mamahi ʻo e moʻui fakamatelié.

Ko e taha hoku ngaahi faingamālie lelei tahá ko e fefolauʻakí—ke ako mei hoku ngaahi tokoua ʻi he funga māmaní. ʻOku ʻikai ha meʻa te ne fakatatau ʻete fetākinima, faaitaha mo loto taha mo kimoutolú.

Naʻe ʻi ai ha meʻa ne hoko naʻe fehuʻi ai ʻe ha taki ʻo e Fineʻofá, “ʻOku ʻi ai nai ha meʻa pau ke tukutaha ki ai e tokanga ʻa e kakai fefiné?”

Ne u tali ange, “ʻIo!” ʻi heʻeku fakakaukau atu ki he lea ʻa Palesiteni Lāsolo  M. Nalesoni, “Ko ha Tautapa ki Hoku Tuofāfiné.” Naʻe akonaki mai ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo pehē, “ʻOku tau fie maʻu ha kakai fefine ʻoku pau e mahino ʻoku nau maʻu ki he tokāteline ʻo Kalaisí.”1

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Nīfai e tokāteline ʻo Kalaisí ʻi he foungá ni:

“He ko e matapā ʻoku totonu ke mou hū aí ko e fakatomala mo e papitaiso ʻi he vai; pea ʻoku toki hoko ha fakamolemoleʻi ʻo hoʻomou ngaahi angahalá ʻi he afi mo e LaumālieMāʻoniʻoní. …

“Pea ko ʻeni … ʻoku ou fie fehuʻi kiate kimoutolu, kuo mou fai ʻa e meʻa kotoa pē? Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu: ʻIkai; he kuo ʻikai te mou aʻusia ki he potu ko iá ka ne taʻeʻoua ʻa e folofola ʻa Kalaisí mo e tui taʻe-fakaʻaloʻalongaua kiate ia, ʻo falala kakato ki he ngaahi lelei ʻaʻana ʻa ia ʻokú ne māfimafi ke fakamoʻuí.

““Ko ia, kuo pau ke mou vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa, mo ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē. Ko ia, kapau te mou vilitaki atu, pea keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí, pea kātaki ki he ngataʻangá, vakai ʻoku folofola ʻe he Tamaí: Te mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

“…  Ko e halá ʻeni; pea ʻoku ʻikai ha hala pe ha hingoa kuo tuku mai ʻi he lalo langí ʻa ia ʻe lava ʻo fakamoʻui ai ʻa e tangatá ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Pea ko ʻeni, vakai ko e tokāteline ʻeni ʻo Kalaisí. 2

Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke tau maʻu ha mahino pau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení?

ʻOku ou faʻa fetaulaki mo ha kakai fefine Siasi ʻoku fuʻu fie maʻu tokoni, ka ʻoku ʻikai ke nau tafoki ki he Tokotaha te ne lava ʻo ʻomi ʻa e tokoni taʻengatá. Taimi lahi ʻoku nau feinga ke maʻu ha mahino ʻo nau kumi ki he “fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá.”3

ʻI heʻetau fakatupulaki ʻetau mahino ki he tokāteline ʻo Kalaisí, ʻoku tau ʻiloʻi leva ai ʻoku tau fakatupulaki ha mahino ʻoku loloto angé ki he “palani lahi ʻo e fiefiá.”4 ʻOku tau ʻiloʻi foki ai ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻa e ʻelito ʻo e palani ko iá.

ʻI heʻetau ako ki he founga ke fakaʻaongaʻi ai e tokāteline ʻo Kalaisí ʻi hotau ngaahi tūkunga fakafoʻituituí, ʻe tupulaki leva ai ʻetau ʻofa ki hotau Fakamoʻuí. Pea ʻoku tau toki fakatokangaʻi ai ʻoku “tatau ai pē pe ko e hā e faikehekehe kuo fakatokangaʻí, ʻoku tau fie maʻu kotoa e Fakalelei taʻe fakangatangata tatau.”5 ʻOku tau fakatokangaʻi ko Ia hotau makatuʻungá—“ko e maka ʻo hotau Huhuʻí, …ko e makatuʻunga mālohi … kapau [te tau] langa ai ʻe ʻikai lava ke [tau] hinga.”6

ʻE tāpuekina fēfē kitautolu ʻe he tokāteline ko ʻení ʻi heʻetau fekumi ki ha nonga mo ha mahinó pea mo faifeinga ke kātekina fiefia hotau ngaahi hala fononga fakamatelié?

Tuku muʻa ke u fokotuʻu atu ke tau kamata, ʻo hangē ko e lau ʻa Nīfaí, ʻi he “tui taʻe-fakaʻaloʻalongaua kia [Kalaisi], ʻo falala kakato ki he ngaahi lelei ʻaʻana ʻa ia ʻokú ne māfimafi ke fakamoʻuí.”7 ʻOku tuʻunga heʻetau tui kia Sīsū Kalaisí ʻa ʻetau malava ʻo feau ha faʻahinga faingataʻa pē.

Ko hono moʻoní, ʻoku hanga ʻe he faingataʻá ʻo ʻai ke loloto ange ʻetau tuí pea toe lelei ange hotau vā mo e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAló. Tuku muʻa ke u vahevahe atu ha sīpinga ʻe tolu.

ʻUluakí, ʻoku maʻu ʻe he Fakamoʻuí, ʻa ia ko e ʻEiki Faifakamoʻuí, ʻa e mālohi ke liliu honau lotó mo ʻomi ha fiemālie ʻoku tuʻuloá mei he mamahi ʻoku fakatupu ʻe heʻetau angahalá. ʻI he taimi naʻe akoʻi ai ʻe he Fakamoʻuí e fefine Samēlia he veʻe vaikelí, naʻá Ne ʻosi ʻafioʻi e ngaahi angahala mamafa ʻa e fefiné. Ka ʻoku “ʻafioʻi ʻe [he ʻEikí] ʻa e lotó,”8 pea naʻá Ne ʻafioʻi foki naʻe akoʻingofua e fefiné ni.

ʻI he haʻu e fefiné ki he vaikelí, naʻe folofola ange ʻa Sīsū—ko e fakataipe ʻo e vai moʻuí, “Foaki mai kiate au ke u inu.” ʻE folofola pehē mai hotau Fakamoʻuí kiate kitautolu ʻi ha leʻo te tau ʻiloʻi he taimi te tau haʻu ai kiate Iá—he ʻokú Ne ʻafioʻi kitautolu. ʻOkú Ne haʻu pē he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí. ʻOkú Ne maʻu ha loto mahino koeʻuhi ko Hono tuʻungá pea mo e meʻa kuó Ne fai maʻatautolú. Koeʻuhí kuó Ne foua ʻetau mamahí, te Ne lava ʻo ʻomi kiate kitautolu e vai moʻuí ʻi heʻetau fekumi ki aí. Naʻá Ne akoʻi ʻeni ki he fefine Sāmeliá Heʻene folofola ange, “Ka ne ke ʻilo ʻe koe ʻa e foaki ʻa e ʻOtuá, pea mo ia ʻoku pehē kiate koe, Foaki mai kiate au ke u inú; pehē, kuó ke kole kiate ia, ke ne foaki kiate koe ʻa e vai moʻuí.” Faifai pea mahino ki he fefiné, naʻá ne fehuʻi ange leva ʻi he loto tui, “ʻEiki, foaki mai ʻa e vaí ni kiate au, ke ʻoua naʻá ku fieinua.”

Hili e hoko e meʻá ni ki he fefine Samēliá mo e Fakamoʻuí, naʻe tuku leva ʻe he fefiné “ʻene hina vaí, pea ʻalu ki he koló, ʻo ne pehe ki he kakaí,

“Haʻu, ʻo mamata ki ha tangata, kuó ne tala kiate au ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ku faí: ko e Kalaisí ʻeni pe ʻikai?”

Kuo maʻu ʻe he fefiné ha fakamoʻoni—kuo kamata ke ne inu he vai moʻuí—pea naʻá ne fie fakamoʻoniʻi ʻa ʻEne fakaʻotuá ki he niʻihi kehé.9

ʻI he taimi ʻoku tau haʻu ai kiate Ia ʻi he loto fakatōkilalo mo akoʻingofuá—neongo kapau ʻoku mafasia hotau lotó ʻi he ngaahi fehalākí, angahalá mo e maumaufonó—te Ne lava ʻo liliu kitautolu he, “ʻoku māfimafi ia ke fakamoʻui.”10 Pea ʻi he liliu ko ia hotau lotó, te tau lava ʻo hangē ko e fefine Samēliá, ʻo ō atu ki hotau tukui koló—ki hotau ngaahi ʻapí, ngaahi ʻapiakó mo e ngāueʻangá—ʻo fakamoʻoni kau kiate Ia.

Uá, ʻe lava ʻe he ʻEiki Faifakamoʻuí ʻo fakanonga mo fakamālohia kitautolu ʻi heʻetau mamahi he ngaahi tōʻonga taʻemāʻoniʻoni ʻa e niʻihi kehé. Kuo tuʻo lahi ʻeku fepōtalanoaʻaki mo ha kakai fefine kuo lōmekina ʻe ha ngaahi kavenga mafasia. Kuo hoko honau hala fuakava mei he temipalé ko ha hala fononga faingataʻa ʻo e faifakamoʻuí. ʻOku nau faingataʻaʻia he ngaahi fuakava kuo maumauʻí, ngaahi loto kuo laveá, pea mo e mōlia ʻo e loto falalá. ʻOku tokolahi ha niʻihi kuo fakamamahiʻi ʻi he tono malí mo e ngaohikovia ʻo leakoviʻí, ngaohikovia fakasekisuale mo fakaelotó, pea taimi lahi ko e ola ia ʻo hono maʻunimā ʻo ha kakai kehe.

Ko e ngaahi aʻusia ko ʻení, neongo naʻe ʻikai ko hanau foʻui, ka kuo hoko ia ke ongoʻi halaia pea mā ai ha toko lahi. ʻI he ʻikai ko ia ke mahino ki ha tokolahi e founga ke mapuleʻi ʻaki e ngaahi ongo mālohi ko ʻeni ʻoku nau maʻú, ʻoku feinga leva ha tokolahi ke tanu ia pea lahi ange ai ʻenau kukuta faingataʻaʻiá.

ʻOku ʻikai maʻu e ʻamanaki leleí ia mo e faifakamoʻuí ʻi he vanu fakapoʻuli ʻo e fakapulipulí ka ʻi he maama mo e ʻofa ʻo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. 11 Naʻe naʻinaʻi mai ʻa ʻEletā  Lisiate G. Sikoti ʻo pehē: “Kapau ʻoku mou ʻatā mei ha angahala mamafa, ʻoua te mou fuesia ʻa e nunuʻa ʻo e angahala ʻa ha taha kehe.   … Te mou lava ʻo ʻofa. . … Ka ʻoku totonu ke ʻoua naʻa mou ongoʻi mafasia ke pehē ko homou fatongia ʻa e ngaahi ngāue ko iá.   Hili atu ho mafasiá he vaʻe ʻo e Fakamoʻuí, kapau kuó ke fai e meʻa fakapotopoto kotoa pē ke tokoniʻi e taha ʻokú ke ʻofa aí.  … Kapau te mou fai ia, ʻe ʻikai ngata ʻi hoʻomou maʻu ai ha melinó, ka ʻe fakahā ai hoʻomou falala ki he mālohi ʻo e Fakamoʻuí ke toʻo atu ʻa e kavenga ʻo e angahalá mei ha tokotaha ʻoku mou ʻofa ai, ʻi haʻane fakatomala mo talangofua.”

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē: “ʻE hoko mai ʻa e fakamoʻui kakató ʻi hoʻomou tui kia Sīsū Kalaisi mo Hono mālohi tuʻunga ʻi Heʻene Fakaleleí, ke fakamoʻui ʻa e ngaahi kafo taʻetotonu naʻe ʻikai totonu ke hokó.12

Kapau te ke aʻu ki ha tuʻunga peheni, ʻe malava ke lōloa hoʻo feinga fakaakeaké. ʻE fie maʻu ke ke fekumi he faʻa lotu ki ha tataki pea ke ke maʻu e tokoni ʻoku totonú, ʻo kau ai haʻo tafoki ki he kau taki lakanga fakataulaʻeiki kuo fakanofo totonú. ʻI hoʻomou ako ke fetuʻutaki tauʻatāiná, fokotuʻu ha fakangatangata feʻunga, pea naʻa mo ha faleʻi fakapalofesinale. ʻOku mahuʻinga ke ke paotoloaki ha moʻui lelei fakalaumālie lolotonga hono fai ʻení! Manatuʻi e fakaʻotua ho tupuʻangá: ko e ʻofefine koe ʻo ha Ongomātuʻa Fakalangi. Falala ki he palani taʻengata ʻa e Tamaí maʻaú. Hokohoko fakaʻaho atu ke fakatupulaki hoʻo mahino ki he  tokāteline ʻo Sīsū Kalaisí. Fakaʻaongaʻi hoʻo tuí he ʻaho takitaha ke ke inu fieinu ai mei he vai moʻui ʻa e Fakamoʻuí. Fakafalala ki he mālohi fakakoloa ʻoku lava ke tau maʻu ʻi he ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá. Peá ke tali e mālohi faifakamoʻui ʻo e Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí ki hoʻo moʻuí.

Tolú, ʻe lava ʻe he ʻEiki Faifakamoʻuí ʻo fakanonga mo poupouʻi kitautolu ʻi heʻetau aʻusia ʻa e mamahi “ʻo e moʻoniʻi meʻa ʻo e moʻui fakamatelié,”13 hangē ko ha fakatamaki, puke fakaʻatamai, mahamahakí, mamahi fakaesino pea mo e maté. Ne u toki maheni mo ha finemui lelei ko Siosi ʻoku fokoutua he ʻāvanga femaleleakí. Ko ha konga siʻi ʻeni hono hala fononga ke siʻi moʻuí, naʻá ne vahevahe mai kiate au:

“Ko e ʻaho kovi tahá ʻoku hoko ia he taimi ʻoku ou ui mo hoku fāmilí ko e ‘ngaahi ʻaho falikí.’ ʻOku kamata ia ha fuʻu tōtuʻa ha faʻahinga meʻa pē te ne ongoʻi pea he ʻikai ke ne tali ha faʻahinga longoaʻa, ala ange pe ʻasi ki ha maama. Ko e tumutumu ia ʻo e faingataʻaʻia fakaʻatamaí. ʻOku ʻi ai ha ʻaho pehē he ʻikai teitei ngalo ʻiate au.

“Ko e kamakamata pē ʻeku puké pea hangē ne toe fakailifia angé. ʻOku ou manatuʻi ʻeku tangi halotulotu ʻi heʻeku faifeinga ke tau ʻeku mānavá. Ka naʻe ʻikai teitei ofi ʻeku mamahi ko iá ki he mamahi ʻeku mātā e hohaʻa lahi ʻeku faʻeé mo ʻene feinga tavale ke tokoniʻi aú.

“Naʻe hoko e uesia hoku ʻatamaí ke kafo ai siʻono lotó. Ka naʻe siʻi ke mau ʻilo neongo ʻa e fakapoʻuli lōloó, he ʻikai fuoloa kuo mau aʻusia ha mana kāfakafa.

“ʻI he foʻi houa lōloa ko iá, naʻe toutou fanafana mai pē ʻeku faʻeé, ‘Pehēange mai ne u lava ʻo toʻo ʻeni meiate koe.’

“Ka naʻe toe ʻalu ke kovi ange pea ʻi heʻeku pehē ko ia he ʻikai ke u toe lava ʻo kātakiʻí, ne hoko ha meʻa fakaofo.

“Naʻe lōmekina hoku sinó ʻe ha mālohi fakaofo mo fakaʻofoʻofa. Pea ʻi ha ‘[ivi ne mahulu hake hoku mālohí],’ 14ne u leaʻaki ki heʻeku faʻeé ha ngaahi lea fakalotolahi ne liliu ai ʻeku moʻuí, ko e tali ki heʻene toutou fie vahevahe hoku mamahí. Ne u pehē ange, ‘Sai pē ia. Kuo ʻosi toʻo atu ia ʻe ha taha.’”

Mei he vanu fakapoʻuli ʻo e puke fakaʻatamaí, naʻe feinga ʻa Siosi ʻo ne maʻu ha ivi ke ne fakamoʻoni ai ʻo kau kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí.

Naʻe ʻikai fakamoʻui kakato ia he ʻaho ko iá, ka naʻá ne maʻu e maama ʻo e ʻamanaki leleí ʻi ha taimi fakapoʻuli. Pea ʻi he ʻaho ní, ʻoku poupouʻi ʻa Siosi ʻe he ʻilo pau ʻokú ne maʻu ki he tokāteline ʻo Kalaisí, pea fakafoʻou fakaʻaho ʻe he vai moʻui ʻa e Fakamoʻuí, pea ʻoku hokohoko atu ʻene fononga fakaakeaké pea ʻokú ne fakahaaʻi ha tui taʻeueʻia ki he ʻEiki Faifakamoʻuí. ʻOkú ne tokoniʻi foki mo e niʻihi kehé. Pea ʻokú ne pehē, “ʻI he taimi ʻoku taulōfuʻu mai ai e fakapoʻulí, ʻoku ou manatu ki Heʻene ʻaloʻofa ongongofuá. ʻOku hoko ia ko ha maama takiekina ʻi heʻeku foua e ngaahi taimi faingataʻá.” 15

Nagahi tokoua, ʻoku ou fakamoʻoni—

ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke fataki toko taha holo e mafasia ʻo e mamahi ko e fakatupu ʻe he angahalá.

ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke fataki toko taha holo e mafasia ʻo e mamahi ko e fakatupu ʻe he tōʻonga taʻemāʻoniʻoni ʻa e niʻihi kehé.

ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke foua tokotaha e mamahi ʻo e moʻui fakamatelié.

ʻOkú Ne kolenga mai:

“ʻIkai koā te mou tafoki mai ʻeni kiate au, pea fakatomala mei hoʻomou ngaahi angahalá, ʻo liliu, koeʻuhi ke u fakamoʻui ʻa kimoutolu?

“… Kapau te mou haʻu kiate au te mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Vakai, ʻoku mafao atu hoku nima ʻo e ʻaloʻofá kiate kimoutolu, pea ko ia ia ʻe haʻú … te u maʻu ia.” 16

“Te [Ne] fai ha faʻahinga meʻa pē ke toʻo ai ʻeni meiate koe.” Ko hono moʻoní, “[Kuó Ne] ʻosi fai ia.” ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ko e ʻEiki Faifakamoʻuí, ʻēmeni.