2010–2019
E Hues Hustu
òktober 2016


E Hues Hustu

Tin solamente un manera pa husga ku huisio hustu, manera JesuCristu ta hasi, i esaki ta pa ta meskos ku E ta.

Den Su bida mortal, JesuCristu tabata un hues amoroso i ekstraordinariamente sabio i ku pasenshi. E tabata konosí den e skrituranan komo e “hues hustu” (2 Timoteo 4:8; Moises 6:57), i Su konseho pa nos ta pa nos tambe husga ku huisio hustu” (wak Joseph Smith Translation, Matthew 7:1–2 [in Matthew 7:1, footnote a]) i pa pone boso konfiansa den e Spiritu ku ta hiba na hasi bon ... [i]husga hustu (D&C 11:12).

E konseho aki na e Diesdos Nefitanan lo yuda nos pa husga manera Señor ta hasi: “Boso lo ta huesnan di e pueblo aki, segun e huisio ku ami lo duna boso, ku lo ta hustu. Di manera ku, ki tipo di hòmbernan boso mester ta? Di bèrdat mi ta bisa boso, asta manera ami ta” (3 Nefi 27:27; énfasis poné aserka). Tin biaha nos ta lubidá ku ora El a duna e konseho pa ta manera E ta, esaki tabata den e konteksto di kon pa husga hustu.

Huisio Inhustu

Imagen
Salbador huntu ku e fariseonan i e dòktornan di lei

Un ehèmpel di huisio inhustu ta bini for di e parabel di e karné pèrdí, ora e fariseonan i e dòktornan di lei a mal huzgá e Salbador i Su kompania na mesa, bisando, “ E hòmber aki ta risibí pekadó i e ta kome huntu ku nan tambe” (Lukas 15:2)—nan tabata ignorá e hecho ku nan mes tabata pekadornan. Nan tabatin kurason ku ta kondená, nunka nan no a konosé e goso di reskatá un karné.

Imagen
Salbador ku e muher ku a kometé adulterio

Tabata e “dòktornan di lei i e fariseonan tambe” ku a trese “un muhé ku nan a gara den adulterio” (Juan 8:3)pa e Salbador pa mira si E lo husga e muhé segun e lei di Moises (wak verso 5). Boso konosé sobra di e historia, kon El a humiliá nan pa nan huisio inhustu i kon nan a wòrdu “kondená pa nan mes konsenshi” i a bai “un pa un” (verso 9; énfasis poné aserka). El a bisa e muhé, “Ami tampoko no ta kondenábo: bai, i no sigui biba den piká. I e muhé a glorifiká Dios for dje ora ei , i a kere den su nòmber” (Joseph Smith Translation, John 8:11 [in John 8:11, footnote c]).

Imagen
Salbador papiando ku muher ku a kometé adulterio

E hòmber i muhé natural den kada un di nos tin e tendensia pa kondená otronan i pa husga inhustamente, òf di manera egoséntriko. Esaki a sosodé asta ku Hakobo i Juan, dos di e Apòstelnan di e Salbador. Nan tabata furioso ora e hendenan di un pueblo samaritano a trata e Salbador sin rèspèt (wak Lukas 9:51–54):

Imagen
Salbador huntu ku siguidornan

“I ora [nan] a mira esaki, nan a bisa: Señor, bo ke pa nos manda kandela kai for di shelu riba nan i destruí nan, meskos ku Elías a hasi?

“Pero, el a bira, i a skual nan, i a bisa, Boso no sa di ki spiritu boso ta.

“Pasobra e Yu di hende no a bini pa destruí bida di hende, pero pa salba nan” (versonan 54–56).

“Hues [nan] komun” di awendia (D&C 107:74), nos obispunan i presidentenan di rama,mester evitá kualke impulso similar pa kondená, manera Hakobo i Juan a hasi na e okashon ei. Un hues hustu lo reakshoná na konfeshonnan ku kompashon i komprendementu. Por ehèmpel, un hóben ku a kometé un fayo, mester por sali for di ofisina di obispu sintiendo e amor di e Salbador mediante di e obispu i yená ku e goso i poder sanadó di e Ekspiashon----nunka bèrgonsá òf despresiá. Sino e obispu por ta no intenshonalmente manda e karné pèrdí mas leu den mondi. (wak Lukas 15:4).

Disiplina

Sinembargo, kompashon no ta hasi e nesesidat pa disiplina nulo. E palabra disiplinata bini for di palabra latin ,discere, “ pa siña,” òf discipulus, “esun ku ta siña,” hasiendo un disípulo un studiante i siguidó.1 Pa disipliná na e manera di Señor ta pa siña ku amor i pasenshi. Den e skrituranan Señor hopi biaha ta usa e palabra kastigá ora ta papia di disiplina (wak pa ehèmpel, Mosia 23:21; D&C 95:1). Epalabra kastigá ta bini for di e latin “castus[kasto],” ku ta nifiká kasto òf puru, i kastigá ke men “pa purifiká.”2

Den mundu, ta un hues terenal ta kondená un hòmber i ta lòke den prison. Kontrali, e Buki di Mormon ta siña nos ku ora peka konsientemente, nos ta bira nos “propio huesnan” (Alma 41:7) i ta manda nos mes na prison spiritual. Irónikamente, e hues komun den e kaso aki tin e yabinan ku ta habrie portanan di prison; huntu ku e kastigu E ta prepará un manera pa e hende wòrdu librá di tentashon (D&C 95:1; énfasis poné aserka). E prosedementu di un hues hustu ta miserikordioso, amoroso, i ku ta redimí, no ta kondená.

E hóben José Smith a wòrdu disipliná ku un periodo di prueba di kuater aña promé ku el a haña e planchanan di oro, “pasobra bo no a warda e mandamentunan di Señor.”3 Despues, ora ku José a pèrdè e 116 páginanan di e manuskrito, el a wòrdu disipliná atrobe. Ounke e tabatin duele di bèrdat, Señor te ainda a kita su privilegionan pa un tempu kòrtiku, pasobra Señor ta kastigá esun ku E ta stima pa nan pikánan por wòrdu pordoná” (D&C 95:1).

José a bisa, “E angel tabata regosihá ora el a duna mi e Urim i Thummim bèk i a bisa ku Dios tabata komplasé ku mi fieldat i humildat, i tabata stima mi pa mi penitensia i diligensia den orashon.”4 Pasobra Señor tabata ke a siña José un lès ku ta kambia kurason, El a eksihí un sakrifisio doloroso di dje---sakrifisio siendo un parti esensial di disiplina.

Sakrifisio

“Den antigwedat, sakrifisio tabata nifiká pa hasi algu òf un persona santu,”5 konektando e, den un manera independiente, na definishon di e palabra chasten[kastigá]--- “pa purifiká.” Meskos, den antiguo Israel, pordonamentu tabata bini mediante di ofrenda di piká òf kulpa, òf sakrifisio.6 E sakrifisio no solamente tabata “mustra na e sakrifisio grandi i delaster” (Alma 34:14) pero a yuda engendrá un sentido mas profundo di gratitut pa e Salbador su Ekspiashon. Un falta di boluntat pa sakrifiká komo parti di nos penitensia ta hasi mofa òf degradá Su sakrifisio di mas grandi pa e mes un piká i ta disminuí Su sufrimentu---un señal insensibel di ingratitut.

Kontrali, dor di ironia di sakrifisio, en realidat nos ta gana algu di e dignidat eterno---Su miserikòrdia i pordon, eventualmente tur kos ku e Tata tin (D&C 84:38). Komo parti di e proseso di arepentimentu, sakrifisio ta aktua tambe komo un bálsamo sanadó ku ta yuda remplasá “remordementu di konsenshi” (Alma 42:18) ku “pas di konsenshi” (Mosia 4:3). Sin sakrifisio, un persona lo por haña difísil pa pordoná nan mes, dor di un konsenshi kontinuo nan a tene algu atras.7

E Mayor komo un Hues Hustu

Miéntras ku algun di nos lo wòrdu yamá pa ta huesnan komun, e prinsipionan di husga hustu ta konta pa nos tur, spesialmente mayornan ku tin un oportunidat diario pa usa e prinsipionan aki ku nan yunan. Pa siña un mucha efektivamente ta e parti mas esensial di ta bon mayornan, i pa disipliná ku amor ta e parti mas esensial pa ta un hues hustu.

Presidente Joseph F. Smith a siña, “Si muchanan ta desafiante i difísil pa kontrolá, tene pasenshi ku nan te ora boso por konkistá ku amor, ... i boso por moldia nan karakter manera boso ke.”8

Ta komprendibel ku den siña kon pa disipliná, e profetanan a parse di semper ta referí na atributonan manera di Cristu. E Doctrina i Convenios ta duna nos e konseho bon konosí aki di disiplina:

Señor a bisa ku nos no por mantené ningun poder òf influensia pa medio di e birtut di saserdosio, eksepto ku persuashon, toleransia benignidat, mansedumbre, i amor sinsero.

“Ku bondat, i konosementu puro, lokual ta ennoblesé e alma grandemente sin hipokresia i sin malisia—

Si nos ta inspirá pa e Spiritu Santu pa skual un persona, nos tin ku mustra un oumento di amor despues. (D&C 121:41–43).

E skritura aki ta siña nos pa skual “ora nos ta inspirá pa e Spiritu Santu,” noora nos ta mov’é pa rabia. E Spiritu Santu i rabia ta inkompatibel, pasobra “esun ku tin e spiritu di kontenshon no ta di mi, pero ta di diabel, kende ta e tata di kontenshon, i ta influensiá e kurasonnan di hende pa kontendé ku rabia” (3 Nefi 11:29). Presidente George Albert Smith a siña ku “kosnan desagradabel generalmente no ta wòrdu bisá bou di inspirashon di Señor. E Spiritu di Señor ta un spiritu di bondat, e ta un spiritu pasenshi, e ta un spiritu karidat i amor i toleransia i sufrimentu largu. ...

“… Pero si nos tin e spiritu di haña fayo ... den un manera destruktivo, esei nunkano ta bini komo resultado di e kompania di e Spiritu di Nos Tata Selestial i semper ta hasi daño.

“… Bondat ta e poder ku Dios a duna nos pa habri kurasonnan duru i someté almanan terko.”9

Nos Yunan su Identidat Berdadero

Ora Jesus a bishitá e Nefitanan, El a hasi algu ekstraordinario ku e muchanan:

Imagen
Salbador i e muchanan Nefita

“I a sosodé ku el a siña i ministrá na e yunan di e multitut ... , i el a lòs nan lenga, i nan a bisa nan tatanan kosnan grandi i maravioso. ...

“... I nan a mira i skucha e muchanan aki; si, asta beibinan a habri nan boka i pronunsiá kosnan maravioso” (3 Nefi 26:14, 16).

Kisas mas ku habri e boka di mucha, Señor tabata habri e wowonani oreanan di nan mayornan asombrá. E mayornan ei a risibí e don ekstraordinario di un vishon den eternidat i a kontemplá e identidat berdadero i estado premortal di nan yunan. Esei lo no a kambia pa semper e manera ku mayornan a mirai trata nan yunan? Mi ta gusta e variashon aki di sitashon di Goethe: “E manera ku bo ta mira [un mucha] ta e manera ku bo ta trata nan, i e manera ku bo ta trata nan, ta loke nan [lo] bira.”10 Pa rekordá un mucha su identidat berdadero ta un regalo di previshon ku ta inspirá dibinamente pa un hues hustu.

Konklushon

Presidente Thomas S. Monson a siña nos, “Nunka laga un problema ku tin ku wòrdu solushoná bira mas importante ku e persona ku tin ku wòrdu stimá.”11 E prinsipio aki ta hopi importante den bira huesnan hustu, spesialmente ku nos mes yunan.

Tin solamente un manera pa husga ku huisio hustu, manera JesuCristu ta hasi, i esaki ta pa ta manera E ta. Di manera ku, ki tipo di hòmbernan boso mester ta? Di bèrdat mi ta bisa boso, asta manera Ami ta” (3 Nefi 27:27). Den e nòmber di JesuCristu, amèn.

Notanan

  1. Wak “disciple,” etymonline.com.

  2. Wak Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary, 11th ed. (2003), “chasten.”

  3. Karen Lynn Davidson and others, eds., Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, vol. 1 of the Histories series of The Joseph Smith Papers (2012), 83.

  4. Teachings of Presidents of the Church: Joseph Smith (2007), 71; énfasis poné aserka.

  5. Guide to the Scriptures, “Sacrifice,” scriptures.lds.org.

  6. Wak Bible Dictionary, “Sacrifices.”

  7. The sacrifice we offer on the altar of the sacrament table each week is a broken heart and a contrite spirit (wak 2 Nefi 2:7; 3 Nefi 9:20; Doctrina y Convenios 59:8). A broken heart is a repentant heart; a contrite spirit is an obedient spirit (see D. Todd Christofferson, “When Thou Art Converted,” Liahona, May 2004, 12).

  8. Teachings of Presidents of the Church: Joseph F. Smith (1998), 299.

  9. Teachings of Presidents of the Church: George Albert Smith (2011), 225, 226, 228; énfasis poné aserka.

  10. Attributed to Johann Wolfgang von Goethe, brainyquote.com.

  11. Thomas S. Monson, “Finding Joy in the Journey,” Liahona, Nov. 2008, 86.