2010–2019
O Le Faamasino Amiotonu
Oketopa 2016


O Le Faamasino Amiotonu

E na o le tasi lava le auala e faamasino ai faamasinoga amiotonu, e pei na faia e Iesu Keriso, ma o le avea lea e faapei o Ia.

I Lona soifuaga faaletino, sa avea Iesu Keriso ma se faamasino alofa, atamai tele, ma onosai. Na iloga o Ia i tusitusiga paia o se “faamasino amiotonu” (2 Timoteo 4:8; Mose 6:57), ma o Lana fautuaga ia i tatou “ia faamasino atu [foi] i le faamasinoga amiotonu” (tagai Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 7:1–2 [in Mataio 7:1, vaefaamatalaga a]) ma ia “tuu atu lou faalagolago i le Agaga lena lea na te taitai ia fai mea lelei … [ma] ia faamasino ma le amiotonu” (MF&F 11:12).

O le a fesoasoani le fautuaga a le Toasefululua i sa Nifae ia i tatou e faamasino e pei ona faia e le Alii: “O le a avea outou ma faamasino o lenei nuu, e tusa ma le faamasinoga o le a ou tuu atu ia te outou, lea o le a tonu. O lea, o a ituaiga o tagata e tatau ona outou i ai? E moni ou te fai atu ia te outou, e pei lava o a’u nei” (3 Nifae 27:27; faaopoopo le faamamafa). O nisi taimi e galo ai ia i tatou ina ua Ia tuuina mai le fautuaga ina ia faapei o Ia, sa i ai i le anotusi o le auala e faamasino ai ma le amiotonu.

Faamasino ma le Le Amiotonu

Ata
Ua faatasi le Faaola ma le au Faresaio ma le au tusiupu

O se faataitaiga mataga o le faamasino le amiotonu e sau mai le faataoto o le mamoe na leiloa ina ua faamasino sese e le au Faresaio ma le au tusiupu le Faaola ma Lana malo o le taumafataga, i le fai atu, “Ua talia e lenei tagata o e agasala, ua aai faatasi foi o ia ma i latou” (Luka 15:2)—sa latou lei mafaufau i o latou foi tulaga o ni tagata agasala. O le maua i loto faasala, sa lei iloa ai lava e le au tusiupu ma le au Faresaio le olioli o le laveaiina o mamoe na leiloloa.

Ata
O le Faaola ma le fafine ua maua o mulilua

O le “au tusiupu [foi] ma le au Faresaio” lea na aumaia “le fafine o mauaina o mulilua” (Ioane 8:3) i le Faaola e vaai pe Na te faamasinoina o ia e tusa ma le tulafono a Mose (tagai fuaiupu e 5). Ua tou silafia le vaega o totoe o le tala, le ala na Ia faamaualalo ai i latou mo a latou faamasinoga le amiotonu, ma le ala na latou “agasala [ai] i o latou loto fuatia ifo” ma “taitasi” ma alu ” (fuaiupu 9; faaopoopo le faamamafa). Ona ia fetalai atu lea i le fafine, “Ou te le faasala foi ia te oe: alu ia oe, aua e te toe agasala. Ona vivii atu lea o le fafine i le Atua mai lena itupo, ma sa talitonu i lona suafa” (Faaliliuga a Iosefa Samita, Ioane 8:11 [i le Ioane 8:11, vaefaamatalaga c]).

Ata
O loo fetalai atu le Faaola i le fafine na mauaina o mulilua

Ua i ai i le tagata natura i totonu o i tatou taitoatasi le tulaga o le faasala o isi ma faamasino ma le le amiotonu po o le faafiaamiotonu. Na tupu foi lenei mea ia Iakopo ma Ioane, o Aposetolo e toalua a le Faaola. Sa matuai feitai lava i laua ina ua leai se faaaloalo o tagata o le nuu o Samaria i le Faaola (tagai Luka 9:51–54):

Ata
O le Faaola ma le au soo

“Ua iloa atu e [i laua], ona la fai mai lea, Le Alii e, pe e te finagalo ma te fai atu ia alu ifo le afi mai le lagi, ia fano ai i latou, pei ona faia e Elia?

“A ua faliu o ia, ma aoai ia te i laua, ma faapea atu, E le iloa e oulua le uiga o oulua loto.

“Aua e lei sau le Atalii o le tagata e faaumatia le ola o tagata, a ia faaolaina” (fuaiupu 54–56).

E ao i “faamasino lautele” i nei vaitaimi (MF&F 107:74) , o o tatou epikopo ma peresitene o paranesi, ona aloese mai soo se uunaiga faapea e faasala, e pei ona faia e Iakopo ma Ioane i lena taimi. O se faamasino amiotonu e tali atu ma le agaalofa ma le malamalama i mea e tautau atu. O se talavou ua faia se mea sese, mo se faataitaiga, e tatau ona tuua le ofisa o le epikopo o lagonaina le alofa o le Faaola e ala i le epikopo ma ua tumu i le olioli ma le mana faamalolo o le Togiola—leai se maasiasi po o le inosia. A leai, e ono tulituli mamao ese atu e le epikopo le mamoe leiloa e aunoa ma le silafia (tagai Luka 15:4).

Aoai

Ae peitai, e le aveesea e le agaalofa le manaomia o se aoaiga. O le upu aoaiga e sau mai le upu Latina discere, “ia aoao,” po o le discipulus, “tagata aoao,” aveaina o se soo ma se tamaitiiti aoga ma se e mulimuli ia te ia.1 O le aoai i le ala a le Alii o le aoao atu lea ma le alofa ma le onosai. I tusitusiga paia e masani ona faaaoga e le Alii le upu aoaiina pe a talanoa e uiga i le aoai (tagai, mo se faataitaiga, Mosaea 23:21; MF&F 95:1). O le upu aoaiina e sau mai le upu Latina castus, o lona uiga o le “ola mama po o le mama,” ma o le uiga o le aoaoiina o le “ia faamamaina.”2

I le lalolagi, o le faamasino faalelalolagi lea e faasalaina se tagata ma loka o ia i le falepuipui. I le faatusatusa atu i ai, o le Tusi a Mamona e aoao i tatou a tatou faia se agasala ma le loto i ai, ua avea i tatou ma o “[tatou] lava faamasino” (Alema 41:7) ma faasala i tatou lava i le falepuipui faaleagaga. O le mea e malie ai, o le faamasino lautele i lenei tulaga e umia ki lea e tatala ai faitotoa o le falepuipui; “aua Ou te saunia, faatasi ma le aoaiga, se ala mo le laveaiga o i latou i fafo mai le faaosoosoga, i mea uma” (MF&F 95:1; faaopoopo le faamamafa). O faatinoga a se faamasino amiotonu e alofa mutimutivale, alofa, ma laveai, e le tausalaina.

Na aoaiina le tama talavou o Iosefa Samita i se olaga faataitai e fa tausaga ao lei mauaina papatusi auro, “ona e te lei tausia poloaiga a le Alii.”3 Mulimuli ane, ina ua leiloloa itulau e 116 ia Iosefa sa toe aoaiina foi o ia. E ui na salamo moni Iosefa, na aveesea lava e le Alii ona avanoa mo se vaitau puupuu aua “o e Ou te alofa i ai Ou te aoaiina foi ina ia mafai ona faamagaloina a latou agasala” (MF&F 95:1).

Fai mai Iosefa, “Na olioli le agelu ina ua ia toe tuuina mai ia te a’u le Urima ma le Tumema ma faapea mai ua fiafia le Atua i lo’u faatuatua ma lo’u lotomaualalo, ma alofa mai ia te a’u ona o lo’u faamaoni ma lo’u filiga i le tatalo.”4 Ona na finagalo le Alii e aoao atu ia Iosefa se lesona e suia ai le loto, na Ia manaomia ai se taulaga tiga mai ia te ia—o le taulaga o se vaega taua o le aoaiga.

Taulaga

“I ona po anamua, o le taulaga o lona uiga o le faia lea ia paia pe faapaiaina se mea po o se tagata,”5 lea e fesootai ai, i se auala felagolagomai, i le faauigaga o le upu aoaiina—“ia faamamaina.” E faapena foi, i Isaraelu anamua, na maua se faamagaloga i le faia o se osigataulaga mo se agasala po o se solitulafono, po o se taulaga.6 E le gata na “faasino atu [le taulaga] i lena taulaga tele ma le mulimuli” (Alema 34:14) ae na fesoasoani foi e mamanuina se lagona loloto o le faafetai mo le Togiola a le Faaola. O le le loto i ai e ositaulaga o se vaega o lo tatou salamo faatauemu po o le vaai maualalo i le taulaga sili a Keriso mo le agasala lava e tasi ma aveesea ai le taua o Lona mafatiaga—o se faailoga le amanaiaina o le le lotofaafetai.

I se isi itu, ona o le ese o le uiga o le taulaga, ua tatou maua moni lava se mea e faatatau i le agavaa e faavavau—o Lona alofa mutimutivale ma le faamagaloga ma mulimuli ane “o mea uma ua i ai i [le] Tama” (MF&F 84:38). I le avea ai ma se vaega o le faagasologa o le salamo, o le taulaga e avea foi ma se pulu pasama e fesoasoani e suitalaga i le “faanoanoa o le mafaufau” (Alema 42:18) ma le “filemu o le mafaufau” (Mosaea 4:3). A aunoa ma le taulaga, o le a faigata i se tagata ona faamagalo o ia lava, aua o le a faaauau ai pea le iloa na latou taofia se mea.7

O Le Avea o le Matua o se Faamasino Amiotonu

E ui o le a tofia nisi o i tatou e avea ma faamasino lautele, o le mataupu faavae o le faamasino amiotonu e faatatau ia i tatou uma, aemaise o matua o e maua le avanoa i aso uma e faaaoga ai nei mataupu faavae ia latou fanau. O le aoao atu ma le lelei o se tamaitiiti o le ute tonu lea o tulaga lelei faamatua, ma o le aoai atu ma le alofa o le ute tonu lea o le avea ma se faamasino amiotonu.

Na aoao mai Peresitene Iosefa F. Samita, “Afai ua tetee ma faigata ona puleaina le fanau, ia onosai ia i latou seia outou faatoilaloina ai i le alofa, … ona mafai ai lea ona outou [mamanuina a] latou amio i le ala tou te mananao i ai.”8

O le malamalama faapea o le aoao atu o le ala e aoai ai, e masani lava ona faasino ai perofeta i uiga faaKeriso. Ua aumai ia i tatou e le Mataupu Faavae ma Feagaiga lenei fautuaga iloga i le aoaiga:

“E leai se mana po o se aafiaga e mafai pe tatau ona faatumauina ona o le perisitua, nao i le faatauanau, i le tali-tiga, i le agamaualalo ma le agamalu, ma le alofa faamaoni;

“I le agalelei, ma le malamalama manino, lea o le a faalautele tele ai le agaga e aunoa ma le pepelo, ma aunoa ma le faaoleole—

“E aoai atu i taimi e tatau ai ma le maatiati, pe a uunaia ai e le Agaga Paia; ma ona faaali atu ai lea pe a mavae, o se alofa faateleina” (MF&F 121:41–43).

Ua aoao mai i tatou e lenei mau ina ia aoai atu “pe a uunaia ai e le Agaga Paia,” ae le pe a uunaia e le ita. E le ogatusa le Agaga Paia ma le ita aua “o le e i ai le agaga o le finauga ua le mai ia te au o ia, ae ua mai le tiapolo ia, o le o le tama o le finauga, ma ua faaoso e ia loto o tagata ia fefinauai ma le ita” (3 Nifae 11:29). Na aoao mai Peresitene Siaosi Alapati Samita faapea “o mea agaleaga e le masani lava ona faia i lalo o le musumusuga a le Alii. O le Agaga o le Alii o se agaga o le agalelei; o se agaga o le onosai; o se agaga o le alofa moni ma le alofa ma le faapalepale ma le onosai. …

“… Ae afai e ia i tatou le agaga o le vaavaai masei … i se uiga faataumaoia, … e le tulai mai lava lena mea o se taunuuga o le mafutaga ma le Agaga o lo tatou Tama Faalelagi, ma e faatamaia ai.

“… O le agalelei o le mana ua tuuina mai e le Atua ia i tatou e tatala ai loto maaa ma faamalie ai agaga faamaualuga.”9

Faasinomaga Moni o a Tatou Fanau

Ina ua asiasi atu le Faaola i sa Nifae, sa Ia faia se mea ofoofogia faatasi ai ma tamaiti:

Ata
O le Faaola ma tamaiti sa Nifae

“Ma sa oo ina ia aoao atu ma auauna atu i fanau a le motu o tagata … , ma ia tatala o latou laulaufaiva, ma sa latou tautatala atu i o latou tama mea tetele ma le ofoofogia. …

“… Ma sa latou vaai ma lagonaina nei fanau; ioe, e oo lava i pepe sa tatalaina o latou gutu ma tautatala mai i mea ofoofogia” (3 Nifae 26:14, 16).

Masalo na sili atu nai lo le tatalaina o gutu o pepe, na tatala e le Alii ia mata ma taliga o o latou matua maofa. O na matua ua tuuina atu i ai le meaalofa ofoofogia o se tepa i le faavavau ma i le vaai i le faasinomaga moni ma tino o le muai olaga o a latou fanau. Pe le suia ai ea e faavavau e lena mea le auala o vaavaai atu ai ma taulimaina ai e matua a latou fanau? Ou te fiafia i le eseesega o se upusii lenei e faatatau ia Goethe: “O le auala o e vaai atu ai [i se tamaitiiti] o le ala lena o e taulimaina ai i latou, ma o le ala o e taulimaina ai i latou o le mea lena [o le a] avea ai i latou.”10 O le manatuaina o le faasinomaga moni o se tamaitiiti o se meaalofa lea o le vaaiga mamao lea e uunaia faalelagi le vaaiga a le faamasino amiotonu.

Faaiuga

Na aoao mai i tatou e Perestiene Thomas S. Monson, “Ia aua lava nei avea le foiaina o se faafitauli ma mea e sili ona taua nai lo se tagata e tatau ona e alofa i ai.”11 E taua tele lena mataupu faavae i le avea ai ma faamasino amiotonu, aemaise lava ia tatou lava fanau.

E na o le tasi lava le auala e faamasino ai faamasinoga amiotonu, e pei na faia e Iesu Keriso, ma o le avea lea e faapei o Ia. O lea, “o a ituaiga o tagata e tatau ona outou i ai? E moni ou te fai atu ia te outou, e pei lava o a’u nei” (3 Nephi 27:27). I le suafa, o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai “disciple,” etymonline.com.

  2. Tagai Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary, 11th ed. (2003), “chasten.”

  3. Karen Lynn Davidson and others, eds., Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, vol. 1 of the Histories series of The Joseph Smith Papers (2012), 83.

  4. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 76; faaopoopo le faamamafa.

  5. Taiala i Tusitusiga Paia, “Taulaga,” scriptures.lds.org.

  6. Tagai Bible Dictionary, “Sacrifices.”

  7. O le taulaga tatou te ofoina atu i luga o le fata faitaulaga o le laulau faamanatuga i vaiaso taitasi o se loto momomo ma le agaga salamo (tagai 2 Nifae 2:7; 3 Nifae 9:20; Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:8). O le loto momomo o se loto ua salamo; o le agaga salamo o se agaga usiusitai (tagai D. Todd Christofferson, “Pe a Liua Mai Oe,” Liahona, Me 2004, 12).

  8. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa F. Samita (1998), 307.

  9. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Siaosi Alapati Samita (2011), 231–2, 234; faaopoopo le faamamafa.

  10. Faailoa atu o Johann Wolfgang von Goethe, brainyquote.com.

  11. Thomas S. Monson, “Mauaina o le Olioli i le Faigamalaga,” Liahona, Nov. 2008, 86.