2010–2019
ʻE Lava ke Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Sākalamēnití ke Tau Māʻoniʻoni
ʻOkatopa 2016


ʻE Lava ke Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Sākalamēnití ke Tau Māʻoniʻoni

Fakakaukau ki ha founga ʻe nima ke fakatupulaki ai e ivi pea mo e mālohi ʻo ʻetau kau atu maʻu pē ki he ouau toputapu ʻo e sākalamēnití.

ʻOku ou manatu ki hono fakahoko ʻa e houalotu sākalamēnití ʻi homau ʻapí ʻi Uanamipuli ʻi ʻAositelēliá. Ne kau homau kiʻi koló ha kakai ʻe toko 10 ki he 15, pea naʻe maʻu ʻe heʻeku tamaí, ko ha taha ia ʻo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻe toko tolú, ha faingamālie ke tāpuakiʻi maʻu pē sākalamēnití. ʻOku ou manatuʻi ʻa e ongo ne u maʻu ʻi heʻene lau loto fakatōkilalo mo fakalelei ʻa e fakalea ʻo e ongo lotu sākalamēnití. Naʻe faʻa tete hono leʻó heʻene ongoʻi e Laumālié. Naʻe faʻa kiʻi longo he taimi ʻe niʻihi ke mapukepuke ʻene tangí kimuʻa peá ne toki fakakakato e lotú.

ʻI heʻeku kei taʻu nimá, naʻe ʻikai fuʻu mahino kakato kiate au e meʻa naʻe leaʻaki pe fakahokó; ka naʻá ku ʻiloʻi ko ha meʻa makehe ia. Naʻe lava ke u ongoʻi e nonga mo e ivi fakapapau ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi he fakakaukau lahi ʻeku tamaí ki he ʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate kimautolú.

Naʻe akonaki e Fakamoʻuí ʻo pehē: “Pea te mou fai ʻeni maʻu ai pē kiate kinautolu ʻoku fakatomala mo papitaiso ʻi hoku hingoá; pea te mou fai ia ʻi he fakamanatu ki hoku totó, ʻa ia kuó u lilingi koeʻuhi ko kimoutolú, koeʻuhi ke mou fakamoʻoniʻi ki he Tamaí ʻoku mou manatu maʻu ai pē kiate au. Pea kapau ʻoku mou manatu maʻu ai pē kiate au te mou maʻu hoku Laumālié ke ʻiate kimoutolu” (3 Nīfai 18:11).

ʻOku ou fakaafeʻi kotoa kitautolu ke tau fakakaukau ki ha founga ʻe nima ke fakatupulaki ai e ivi pea mo e mālohi ʻo ʻetau kau atu maʻu pē ki he ouau toputapu ʻo e sākalamēnití, ko ha ouau ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau māʻoniʻoni.

1. Teuteu Kimuʻa ʻi he Taimi Lahi

ʻE lava ke kamata ʻetau teuteu ki he sākalamēnití ʻi ha taimi lahi kimuʻa pea toki kamata e houalotu sākalamēnití. Ko e Tokonakí ko ha taimi lelei ia ke tau fakakaukau ai ki heʻetau fakalakalaká mo ʻetau teuteu fakalaumālié.

ʻĪmisi
Preparing for Sunday

Ko e moʻui fakamatelié ko ha meʻafoaki mahuʻinga ia ʻo ʻetau fononga ke hoko ʻo hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku mahuʻinga ai ke fakakau mai ʻa e ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi faingataʻa ʻe hoko ko ha ngaahi faingamālie ke tau liliu mo tupulaki ai. Naʻe akonaki ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ʻo pehē, “ko e tangata fakakakanó ko e fili ia ki he ʻOtuá, … pea ʻe pehē ai pē, ʻo taʻengata pea taʻengata, kae ʻoua kuó ne talangofua ki he ngaahi fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea liʻaki ʻa e tangata fakakakanó kae hoko ko ha tangata māʻoniʻoni ʻi he fakalelei ʻa Kalaisi ko e ʻEikí” (Mōsaia 3:19). ʻOku ʻomi ʻe he kau atu ki he ouau sākalamēnití ha faingamālie ke tau fakavaivaiʻi kakato ai hotau lotó mo e laumālié ki he ʻOtuá.

ʻI heʻetau teuteú, ʻe mafesifesi ai hotau lotó ʻi heʻetau fakahaaʻi ha houngaʻia ʻi he Fakalelei ʻa Kalaisí, fakatomala mei heʻetau ngaahi fehalākí mo e tōnounoú pea kolea e tokoni ʻa e Tamaí ʻi he hokohoko atu ʻetau fononga ke hoko ʻo hangē ko Iá. Te tau lava leva ʻo hanganaki atu ki he faingamālie ʻoku ʻomai ʻe he sākalamēnití ke tau manatua ai ʻEne feilaulaú pea mo fakafoʻou ʻetau tukupā ke mateakiʻi e ngaahi fuakava kotoa pē kuo tau faí.

2. Aʻu ki ai Kimuʻa

ʻE lava ke fakatupulaki ʻetau aʻusia he sākalamēnití he taimi te tau aʻu ai ʻi ha taimi lahi kimuʻa pea fai e fakatahá mo fakalaulauloto ʻi hono tā e fasi talitalí.

ʻĪmisi
Aʻu kimuʻa ki he houalotu sākalamēnití

Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka: “Ko e hiva talitalí, ʻi hono tā ʻi he ʻapasiá, ko hono fafanga ia ʻo e laumālié. ʻOkú ne fakaafeʻi mai e tataki ʻa e laumālié.”1 Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻOku ʻikai ko ha taimi ʻeni ki ha fetalanoaʻaki pe fepōpoakiʻaki ka ko ha taimi ia ʻo e fakalaulauloto ʻi he faʻa lotu ʻi he teuteu fakalaumālie atu ʻa e kau takí mo e kāingalotú ki he sākalamēnití.”2

3. Hiva pea Ako mei he Fakalea ʻo e Himi Sākalamēnití

Ko e himi sākalamēnití ko ha konga mahuʻinga moʻoni ia ʻo ʻetau aʻusia he sākalamēnití. ʻOku hanga ʻe he hivá ʻo hikiʻi hake ʻetau fakakaukaú mo e ngaahi ongo ʻoku tau maʻú. ʻOku ʻi ai ha ivi tākiekina lahi ange ʻo e himi sakalamēnití ʻi he taimi ʻoku fakatefito ai ʻetau tokangá ʻi hono fakaleá pea mo e tokāteline mālohi fau ʻoku akoʻi mai aí. ʻOku tau ako mei he fakalea hangē ko e “fakavolu, lavea, mo e mamahi maʻatautolú,”3 “Tau manatuʻi muʻa mo fakapapauʻi ʻoku maʻa mo haohaoa hotau lotó mo e nimá,”4 kae pehē ki he “Kāfataha ʻa e fakamaau totonú, ʻofá mo e ʻaloʻofá ʻi he uouangataha fakalangi!”5

ʻĪmisi
Hiva pea ako mei he himí
ʻĪmisi
Tukutaha e tokangá he fakalea ʻo e himí

ʻI heʻetau hivaʻi e himí ko e teuteu ki heʻetau kai ʻa e ongo fakaʻilongá, ʻe lava ke hoko ʻa hono fakaleá ko ha konga ʻo ʻetau tukupā ke tauhi ʻetau fuakavá. Hangē ko ʻení, fakakaukau angé ki he fakalea: [“ʻEiki ʻoku mau ʻofa atu ki he ʻafioná; ʻoku fonu homau lotó. Te mau ʻaʻeva he hala kuó ke tofá].”6

4. Kau Fakalaumālie atu ki he Ongo Lotu Sākalamēnití (Vakai, Molonai 4–5)

ʻOua muʻa te tau tukunoaʻi e fakalea maheni ʻo e ongo lotu sākalamēnití, ka tau ako pea ongoʻi lahi ange ia heʻetau kau fakalaumālie atu ki aí, ʻo fakakaukau ki he ngaahi tukupā mo e ngaahi tāpuaki ʻoku fekauʻaki mo iá, ʻa ē ʻoku fakakau ʻi he ongo lotu toputapú ni.

ʻĪmisi
Tāpuakiʻi ʻo e maá

ʻOku tāpuakiʻi mo fakatapui e maá mo e vaí maʻa hotau laumālié. ʻOkú na fakamanatu mai ʻa e feilaulau ʻa e Fakamoʻuí pea te Ne lava ʻo tokoni ke tau hoko ʻo māʻoniʻoni.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ongo lotú ʻoku tau kai ʻa e maá ko e fakamanatu ʻo e sino ʻo e ʻAló, ʻa ia naʻá Ne foaki kae lava ke toetuʻu e taha kotoa pē, pea ʻoku tau inu ʻa e vaí ko e fakamanatu e taʻataʻa ʻo Hono ʻAló, ʻa ia naʻe lilingi taʻetotongi kae lava ke huhuʻi kitautolu ʻo kapau te tau fakatomala.

ʻOku fakafeʻiloaki mai ʻe he ongo lotú ʻa e fuakavá, ʻaki ʻa e kupuʻi lea “ʻOku nau loto fiemālie” (Molonai 4:3). ʻOku lahi fau e mālohi te tau lava ʻo maʻu mei he kupuʻi lea faingofua ko ʻení. ʻOku tau loto fiemālie nai ke tokoni mo kau ki ai? ʻOku tau loto fiemālie nai ke liliu? ʻOku tau loto fiemālie nai ke ngāue ki hotau ngaahi vaivaí? ʻOku tau loto fiemālie nai ke ala atu ʻo tāpuekina e niʻihi kehé? ʻOku tau loto fiemālie nai ke falala ki he Fakamoʻuí?

ʻI hono fakalau mai ʻo e ngaahi talaʻofá pea ʻi heʻetau kai iá, ʻoku tau fakapapauʻi ai ʻi hotau lotó ʻa ʻetau loto fiemālie ke:

  • Toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí.

  • Feinga ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú kotoa.

  • Manatu maʻu ai pē kiate Ia.

ʻOku fakaʻosi e lotú ʻaki ha fakaafe fakaʻeiʻeiki mo ha talaʻofa: “Koeʻuhí ke ʻiate kinautolu maʻu ai pē ʻa hono Laumālié” (Molonai 4:3).

Naʻe tohi ʻe Paula ʻo pehē, “Ka ko e fua ʻo e Laumālié, ko e ʻofa, fiefia, melino, kātaki fuoloa, angavaivai, angalelei, tui, angamālū, [mo e mapuleʻi kita]” (Kalētia 5:22–23). Te tau lava ʻo maʻu ha ngaahi tāpuaki mo ha ngaahi meʻafoaki fakaʻofoʻofa ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá.

5. Fakalaulauloto pea Manatu Kiate Ia ʻi Hono Tufa mai e Ongo Fakaʻilonga ʻo e Sākalamēnití

ʻE lava ke hoko e ngaahi momeniti molumalu ʻoku tufaki mai ai ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí e sākalamēnití, ko ha meʻa toputapu kiate kitautolu.

ʻĪmisi
Ko hono tufa ʻo e maá

ʻI hono tufaki mai ʻo e maá, te tau lava ʻo fakakaukauloto atu ki he ʻofa kafakafa ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolú, ʻi Heʻene “toʻo kiate ia ʻa e maté, koeʻuhi ke ne vete ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté ʻa ia ʻoku haʻihaʻi ʻa hono kakaí” (ʻAlamā 7:12).

Mahalo te tau manatuʻi e tāpuaki naunauʻia ʻo e Toetuʻú, ʻa ia “ʻe hoko ʻeni ki he kakai fulipē, … pōpula mo e tauʻatāina fakatouʻosi, ʻa e tangata mo e fefine, ʻa e kau faiangahala mo e kau māʻoniʻoni, pea naʻa mo e tuʻoni louʻulu ʻe tahá ʻe ʻikai mole ia mei honau ʻulú; ka ʻe toe fakafoki ʻa e meʻa kotoa pē ki hono tuʻunga haohaoá” (ʻAlamā 11:44).

ʻĪmisi
Ko hono tufa ʻo e vaí

ʻI hono tufa mai ʻo e vaí, te tau lava ʻo manatu ki he tautapa ʻa e Fakamoʻuí:

“He vakai, ko au, ko e ʻOtuá, kuó u kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻá ni maʻá e kakai kotoa pē, koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau mamahi ʻo kapau te nau fakatomala; …

“ʻA ia ko e mamahi naʻe langaki ai ʻa ʻeku tetetete ʻaʻaku, ʻa ia ko e ʻOtuá, ko e tokotaha ʻoku mālohi tahá, koeʻuhí ko e mamahí, pea mo e tafe ʻa e totó ʻi he ava kotoa ʻo hoku kilí, mo e mamahiʻia ʻi he sinó mo e laumālié fakatouʻosi—peá u loto ke ʻoua naʻá ku inu ʻi he ipu mahí, peá u holomui ai” (T&F 19:16, 18).

ʻOku tau manatuʻi naʻá Ne “toʻo kiate ia ʻa [hotau] ngaahi vaivaí, koeʻuhi ke fonu hono lotó ʻi he ʻaloʻofa, ʻo fakatatau ki he kakanó, koeʻuhí ke ne ʻafioʻi ʻo fakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki [hotau] ngaahi vaivaí” ( ʻAlamā 7:12).

ʻI heʻetau fakakaukau ki heʻetau aʻusia he sākalamēnití, te tau lava ʻo fehuʻi loto pē:

  • Ko e hā te u fai he uiké ni ke u mateuteu lelei ange ai ki he sākalamēnití?

  • Te u lava nai ʻo tokoni lahi ange ki he molumalu mo e fakahā ʻe lava ke maʻu ʻi he kamataʻanga ʻo e houalotu sākalamēnití?

  • Ko e hā e tokāteline naʻe akoʻi mai ʻe he himi sākalamēnití?

  • Ko e hā naʻá ku fanongo mo ongoʻi ʻi heʻeku fakafanongo ki he ongo lotu sākalamēnití?

  • Ko e hā ne u fakakaukau ki ai ʻi hono tufaki mai ʻo e sākalamēnití?

Naʻe akoʻi mai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo pehē: “Ko e ouau ʻo e sākalamēnití ko ha fakaafe māʻoniʻoni ia ʻoku toutou fakahoko ke fakatomala fakamātoato mo fakafoʻou fakalaumālie ai. ʻOku ʻikai ke fakamolemoleʻi e angahalá ia ʻi hono maʻu pē ʻo e sākalamēnití. Ka ʻi heʻetau mateuteu moʻoni mo kau atu ki he ouau toputapú ni ʻi he loto mafesifesi mo ha Laumālie fakatomalá, ko e talaʻofá leva te tau lava ke maʻu maʻu pē ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí. Pea ʻi he ivi fakamaʻa ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau takaua maʻu peé, te tau lava ke tauhi maʻu ai pē ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá.”7

ʻOku ou fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki fungani te tau lava ʻo maʻu ʻi heʻetau fakatupulaki ʻetau mateuteu mo kau fakalaumālie atu ki he ouau sākalamēnití. ʻOku ou toe fakamoʻoni foki ki he ngaahi tāpuaki ko ʻeni te tau lava ʻo maʻu tuʻunga ʻi he ʻofa ʻetau Tamai Hēvaní pea mo e feilaulau fakalelei taʻefakangatangata naʻe fai ʻe Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí. ʻI Hono huafa toputapú, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Boyd K. Packer, “Personal Revelation: The Gift, the Test, and the Promise,” Ensign, Nov. 1994, 61.

  2. Russell M. Nelson, “Ko e Lotú ʻi he Houalotu Sākalamēnití,” Liahona, ʻAokosi 2004, 13.

  3. “Sīsū ʻo Nāsaleti, ko e Tuʻi,” Ngaahi Himí, Fika 95.

  4. “ʻOku Mau Fakamanatu,” Ngaahi Himí, Fika 93.

  5. “How Great the Wisdom and the Love,” Hymns, no. 195.

  6. “As Now We Take the Sacrament,” Hymns, no. 169.

  7. David A. Bednar, “Tauhi Maʻu Ai pē ha Fakamolemole ʻo Hoʻomou Ngaahi Angahalá,” Liahona, Mē 2016, 61–62.