2010–2019
Ko e Holi Fakamātoato ʻo e Lotó
ʻOkatopa 2016


Ko e Holi Fakamātoato ʻo e Lotó

ʻE lava ke hoko ʻa e momeniti pelepelengesi kotoa pē ʻo e lotú ko ha taimi toputapu ia ʻoku tau feohi ai mo e Tamaí, ʻi he huafa ʻo e ʻAló, pea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻI he ngaahi fefaʻuhi ʻo e moʻui fakamatelié, ʻoku ʻikai ke tau teitei tuēnoa ʻi hono lavaʻi ʻetau ngāué, fakafepakiʻi hotau filí, fehangahangai mo e faingataʻá pe ngaahi fehuʻi ʻoku ʻikai hano talí. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻi ha talanoa fakatātā “ke lotu maʻu ai pē ʻa e kakaí, pea ʻoua naʻa fiu.” Naʻá Ne talanoa ki ha fakamaau naʻe ʻikai fakaʻapaʻapaʻi e ʻOtuá pe tokaʻi ha taha. Ne toutou haʻu kiate ia ha uitou ʻo kole ange ke sāuniʻi muʻa ʻa hono filí. Ne fuoloa mo e ʻikai fai ʻe he fakamāú ni ha tali fakafiemālie. Ka koeʻuhí ko ʻene toutou kole tāumaʻu maʻu peé, ne fakakaukau ai e fakamāú ni, “Koeʻuhi ʻi he fakafiuʻi au ʻe he fefiné ni kuo mate hono ʻunohó, te u fakamāuʻi ia, telia ʻi heʻene faʻa haʻú te ne fakakinaʻi au.”2

Naʻe folofola leva ʻa Sīsū ʻo pehē:

“[ʻIkai] ʻe ʻikai fakamaau ʻe he ʻOtuá ʻa hono kakai ʻoʻona kuo filí, ʻa ia ʻoku tangi kiate ia ʻi he ʻaho mo e poó?

“ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻe fakamaau vave ʻe ia ʻa kinautolu.”

Pea toki fai ʻe he ʻEikí ʻa e fehuʻi ko ʻení: “Ka ʻi he haʻu ʻa e Foha ʻo e Tangatá, te ne ʻilo ʻa e tui ʻi he fonuá?”1

ʻOku mahuʻinga e lotú ki hono fakatupulaki ʻo e tuí. ʻI he toe hāʻele mai e ʻEikí, te Ne maʻu nai ha kakai ʻoku nau ʻilo e founga ke lotu ʻi he tuí pea nau mateuteu ke maʻu e fakamoʻuí? “He ko ia ia ʻe ui ki he huafa ʻo e ʻEikí, ʻe fakamoʻui ia.”2  Ko e fānau kitautolu ʻa ha Tamai Hēvani ʻofa, pea mahalo ʻoku tau fiefia he fetuʻutaki fakatāutaha mo Ia heʻetau lotu ʻi he “loto fakamātoato mo e loto moʻoni [ʻi he] tui kia Kalaisí”3 pea ngāue leva ʻo fakatatau mo e ngaahi tali ʻoku tau maʻu ʻi he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tau lotu, fakafanongo mo talangofua ʻi he tui, ke tau lava ʻo ako ke taha mo e Tamaí pea mo e ʻAló.4

ʻOku hanga ʻe he lotu ʻi he tuí, ʻo fakaava e matapā ke maʻu ai e ngaahi tāpuaki nāunauʻia mei he langí. Naʻe akonaki e Fakamoʻuí ʻo pehē:

“Kole, pea ʻe foaki kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo kiate kimoutolu:

“He ko ia kotoa pē ʻoku kolé, ʻokú ne maʻu; pea ko ia ʻoku kumí, ʻokú ne ʻilo; pea ko ia ʻoku tukitukí, ʻe toʻo kiate ia.”5

Kapau ʻoku tau loto ke maʻu, kuo pau ke tau kole, kumi pea mo tukituki. ʻI he fekumi ʻa Siosefa Sāmita ki he moʻoní, naʻá ne lautohi ʻo pehē, “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia.”6Naʻe fakaava mai e langí ko e tali ki heʻene lotu he tuí. Naʻe hāʻele hifo e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻi he nāunau, ʻo fefolofolai mo Siosefa Sāmita ko e kamataʻanga ʻo e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá. Kiate kitautolu, ko e faifakamoʻui fakaofó, maluʻí, ʻilo fakalangí, fakamolemolea ke fakatauʻatāinaʻí, pea mo e melino pelepelengesí, ko ha niʻihi ia ʻo e ngaahi tali ʻoku tau maʻu heʻetau fakahaaʻi ha loto holi fakamatoato7 ʻi he tuí.

ʻOku tau lotu ki heʻetau Tamaí ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo fakakau kotoa mai ai ʻe Toluʻi ʻOtuá ʻi heʻetau lotú.

ʻOku tau lotu ki heʻetau Tamai Hēvaní pea kiate Ia pē he ko Ia ʻa e “ʻOtua ʻi he langí ʻa ia ʻoku taʻefakangatangata mo taʻengata, ʻoku mei he taʻengatá ki he taʻengatá … , ko e tupuʻanga ʻo e langí mo e māmaní mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi aí.” ʻI Heʻene hoko ko hotau Tupuʻangá, naʻá Ne ʻomi ai ha ngaahi fekau ke tau “ʻofa mo tauhi kiate ia, ko e ʻOtua moʻui mo moʻoni pē tahá, pea ko ia pē toko taha ʻoku totonu ke [tau] hū ki aí.”8

ʻI hoʻo lotu ki he Tamai Hēvaní ʻi he loto tuí, “te ne fakafiemālieʻi kimoutolu ʻi homou ngaahi faingataʻaʻiá, … [pea te tau ala] keinanga ʻi heʻene ʻofá”9 Naʻe vahevahe mai ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi naʻe hanga ʻe he ngaahi lotu ʻene tamaí heʻene fefaʻuhi mo e kanisaá ʻo akoʻi kiate ia e vā fakatāutaha mālohi ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá mo ʻEne fānaú:

“ʻI he taimi ne lolo mai ai e faingataʻá, ne mau ʻilo atu ia ʻi he pongipongí ʻokú ne tūʻulutui ʻi hono veʻe mohengá. Naʻá ne fuʻu vaivai ke toe tuʻu hake ki hono mohengá. Naʻá ne talamai naʻá ne lotu ʻo fehuʻi ki heʻene Tamai Hēvaní pe ko e hā hono ʻuhinga ne pau ai ke ne fuʻu faingataʻaʻia lolotonga ʻokú ne fāifeinga maʻu pē ke fai lelei. Naʻá ne pehē ne hoko mai ha tali angaʻofa: ‘ʻOku fie maʻu ʻe he ʻOtuá ha ngaahi foha loto toʻa.’

Ko ia naʻá ne kītaki ai ki he ngataʻangá, mo falala ʻoku ʻofeina ia ʻe he Tamai Hēvaní, fanongo kiate ia, pea te ne hiki hake ia. Naʻe faitāpuekina ia ke ne ʻiloʻi kei siʻi pea ke ʻoua naʻa ngalo ʻoku ofi mai ha ʻOtua ʻofa, ʻo hangē pē ko ia ʻi he lotú.”10

ʻOku tau lotu ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí he ʻoku fai hotau fakamoʻuí ʻia Kalaisi pea “ʻoku ʻikai ke tuku mo ha hingoa ki he kakaí ʻi lalo langi, ke tau moʻui ai.”11 ʻOku tau haʻu ki he Tamaí ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí12 he ko Ia hotau Taukapo ki he Tamaí pea ko Ia ʻokú Ne tautapa maʻatautolú.13 Naʻá Ne mamahi, tafe hono taʻataʻá pea pekia ke fakalāngilangiʻi ʻEne Tamaí pea naʻe hoko ʻEne tautapa maʻatautolú ke fakaava mai ai e founga ke tau takitaha maʻu ai ha nonga ʻi he moʻuí ni mo e moʻui taʻengatá ʻi he maama ka haʻú. ʻOku ʻikai ke Ne finangalo ke lahi ange ʻetau mamahí mo kātekina e ngaahi faingataʻá, ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻoku fie maʻú. ʻOkú Ne finangalo ke tau tafoki kiate Ia pea tuku ke Ne fakamaʻamaʻa ʻetau ngaahi kavengá, fakamoʻui hotau lotó pea mo fakamaʻa hotau laumālié ʻo fakafou ʻi Hono mālohi fakahaohaoá. ʻOku ʻikai ke tau loto ha taimi ke toutou takuanoa Hono huafá. Ko e ngaahi lotu fakamātoato ko ia ʻoku fai ʻi he huafa māʻoniʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, ko hano fakahaaʻi ia ʻetau ʻofa mateakí, ʻetau houngaʻia taʻengatá pea mo ʻetau holi taʻeueʻia ke lotu ʻo hangē ko ʻEne lotú, fai ʻa Ia ʻokú Ne faí pea mo hoko ʻo hange ko Iá.

ʻOku tau lotu ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní he “ko ia ia ʻokú ne kole ʻi he Laumālié, ʻokú ne kole ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá.”14 ʻI heʻetau lotu ʻi he tuí, ʻe lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tataki ʻetau ngaahi fakakaukaú ke fenāpasi ʻetau leá mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. “ʻOua naʻa kole ke mou fakaʻosi ia ʻi hoʻomou ngaahi holí, kae kole ʻi he tui ʻoku ʻikai fakaʻaloʻalongaua, ke ʻoua naʻa mou fakavaivai ki he ʻahiʻahí, ka ke mou tauhi ki he ʻOtua moʻoni mo moʻuí.”15

“ʻOku ʻikai ngata pē heʻene mahuʻinga ke tau ʻiloʻi e founga ʻo e lotú, ka ʻoku mahuʻinga tatau pē ke tau ʻiloʻi e founga ke maʻu ʻaki e tali ki heʻetau lotú, ke tau ʻiloʻi e faikehekehé, ke tau tokanga, pea ke tau lava ʻo sio lelei pea mahino lelei kiate kitautolu e finangalo mo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú.”16

Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻAealingi: “Kuo tali mai haʻaku ngaahi lotu. Naʻe mahino taha e ngaahi tali ko iá he taimi naʻe lōmekina e meʻa ne u fie maʻú, ʻaki e fie maʻu moʻoni ke u ʻiloʻi e finangalo ʻo e ʻOtuá. Ko e taimi ia naʻe lava e tali mei he Tamai Hēvani ʻofá, ʻo hū ki he ʻatamaí ʻi he kihiʻi leʻo siʻi mo mālié pea lava foki ʻo tohitongi ʻi he lotó.”17

ʻĪmisi
Christ with the Apostles
ʻĪmisi
Christ in Gethsemane

ʻI he hū e Fakamoʻuí ki he Ngoue ko Ketisemaní, naʻe mamahi fau Hono laumālié ʻo aʻu ki he maté. Ko ʻEne Tamaí pē ʻa e tokotaha naʻe lava ke Ne tafoki ki ai Heʻene mamahi faufauá. Naʻá ne tautapa, “Kapau ʻe faʻa fai, pea ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au.” Ka naʻá Ne toe tānaki atu pē, “Kae ʻoua naʻa faʻiteliha pē au, ka ko koe pē.”18 Neongo e ikai ha angahala ʻa e Fakamoʻuí, ka naʻe ui ia ke Ne “[fuesia e] ngaahi mamahí mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē,” ʻo kau ai ʻa e mahamahaki mo e faingataʻaʻia ʻo Hono kakaí. “[Te Ne] lava ʻo toʻo kiate ia ʻa e ngaahi angahala ʻa hono kakaí, koeʻuhi ke ne lava ʻo fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi ngaahi maumau-fonó ʻo fakatatau ki he māfimafi ʻo ʻene fakamoʻuí.”19 Naʻe tuʻo tolu ʻEne lotu, “ʻE Tamai, ke fai pē ho finangaló”20 Naʻe ʻikai ke toʻo ʻa e ipú. ʻI he lotu fakatōkilalo mo e lototui, naʻe fakamālohia Ia ke Ne laka atu ʻo fakahoko ʻa Hono misiona fakalangí ke teuteu hotau fakamoʻuí koeʻuhí ke tau lava ʻo fakatomala, tui mo talangofua, pea maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e taʻengatá.

ʻĪmisi
Christ praying in Gethsemane

Mahalo ko e ngaahi tali ʻoku tau maʻu heʻetau lotú, ʻoku ʻikai ko e meʻa ia ne tau fie maʻú. Ka ʻi he taimi ʻo e faingataʻá, ʻoku hoko ʻetau lotú ko ha moʻuiʻanga ʻi he ʻofá mo e ʻaloʻofa ongongofuá. ʻI heʻetau tautapá, ʻe ala fakamālohia kitautolu ke tau laka atu ʻo fai ʻa ia kotoa kuo fakanofo kitautolu ke tau faí. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki Hono Kāingalotú he taimi faingataʻá, “Tuku ke fiemālie ʻa homou lotó … ; he ʻoku ʻi hoku nimá ʻa e kakano kotoa pē, ke mou fakalongolongo, pea ʻiloʻi ko e ʻOtuá au.”21

Tatau ai pē pe ʻoku tau lotu lilo pe fakataha mo hotau fāmilí, pe ʻi ʻapi siasi, ʻi he temipalé pe faʻahinga feituʻu pē ʻoku tau ʻi ai; kapau te tau lotu ʻi he loto mafesifesi mo e laumālie fakatomala ʻo kumia ha fakamolemole, poto fakalangi pe ko ha ivi pē ke kātaki fuoloa, ʻoku tau lotu maʻu pē ʻi he loto hangamālie ʻo tautapa maʻu pē ki he ʻOtuá koeʻuhí ko ʻetau leleí pea mo e lelei ʻa e niʻihi ʻoku tau feohí. ʻOku hanga ʻe hono ʻohake ʻetau ngaahi holi fakamātoató ʻi he laumālie houngaʻia ke kolea ha ngaahi tāpuaki funganí pea mo fakafetaʻi ko e ngaahi lēsoni ʻo e mouí, ʻo tōkaki ʻi hotau lotó ha tui taʻeueʻia, ha “ʻamanaki lelei” pea mo ha “ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai kotoa pē”22.

Ko e lotú ko ha meʻafoaki ia mei he ʻOtuá. ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau ongoʻi liʻekina pe tuēnoa. ʻOku ou fakamoʻoni ʻe lava ke hoko ʻa e momeniti kotoa pē ʻo e lotú ko ha taimi toputapu ia ʻoku tau feohi ai mo e Tamaí, ʻi he huafa ʻo e ʻAló, pea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.