2010–2019
E I Ai Le Mana i le Tusi
Oketopa 2016


E I Ai Le Mana i le Tusi

O le mana sili o le Tusi a Mamona o lona aafiaga lea i le aumaia faalatalata o i tatou ia Iesu Keriso.

I le aso 14 Iuni, 1989, ona o ni faamatalaga sese e uiga i le Ekalesia, na faasaina ai e le malo o Kana ia gaoioiga uma a Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i totonu o lena atunuu o Aferika. Na maua e le malo meatotino uma a le Ekalesia, ma taofia gaoioiga uma a faifeautalai. O tagata o le Ekalesia, o e na faasino i lenei taimi o se “tapu”, na faia le mea sili ia ola ai i le talalelei e aunoa ma sauniga faaleparanesi po o le lagolago a faifeautalai. E anoanoai tala musuia e uiga i le ala na faasusulu atu ai pea e tagata o le ekalesia le malamalama o le talalelei e ala i tapuaiga i o latou fale ma tausia e le tasi le isi o ni faiaoga asiasi ma faiaoga o aiga.

Na iu ina foia le faafitauli, ma i le aso 30 Novema, 1990, na faaiuina ai le tapu ma toe faaauau ai gaoioiga masani a le Ekalesia.1 Talu mai lena taimi ua matua maoae fegalegaleaiga a le Ekalesia ma le malo o Kana.

O tagata na soifua i le taimi o le tapu e vave lava ona faasino i faamanuiaga na oo mai mai lena vaitaimi uigaese. Na faamalosia le faatuatua o le toatele e ala i faigata sa fetaiai ma i latou. Ae o se tasi o faamanuiaga o le tapu na oo mai i se auala uiga ese.

O Nicholas Ofosu-Hene sa avea ma se leoleo talavou na tofia e leoloea se faletapuai a le AAG i le taimi o le tapu. O lona tiute o le leoleoina o le fale i le po. Ina ua faatoa taunuu Nicholas i le faletapuai, sa vaaia le gasu o mea, o pepa, tusi, ma nofoa sa taatitia solo. I le ogatotonu o lenei gasu, sa ia vaaia ai se kopi o le Tusi a Mamona. Sa ia taumafai ia aua nei amanaiaina le tusi aua sa tau atu ia te ia e leaga. Ae sa ia lagona le tosina atu i ai. Na iu lava, ina le mafai e Nicholas ona aveese le tusi mai lona mafaufau. Sa ia pikiina i luga. Sa ia lagona e tatau ona amata ona faitauina. Sa ia faitauina i le po, ma na tafe mai ona loimata i ona alafau ao ia faitauina.

O le taimi muamua sa ia pikiina ai i luga, sa ia faitauina atoa le 1 Nifae. O le taimi lona lua, sa ia faitauina atoa le 2 Nifae. Ina ua ia oo i le 2 Nifae mataupu e 25, sa ia faitauina mea nei: “Ma ua matou tautalatala e uiga ia Keriso, ua matou olioli ia Keriso, ua matou talai atu Keriso, ua matou vavalo e uiga ia Keriso, ma ua matou tusitusi foi e tusa ma a matou valoaga, ina ia mafai ona iloa e a matou fanau po o le a le puna e mafai ona latou tepa taulai i ai mo se faamagaloga o a latou agasala.”2

I lena taimi na matua malosi le lagonaina e Nicholas o le Agaga ma mafua ai ona ia masūsū. Na ia iloaina i le taimi o lana faitauga sa tele ni uunaiga faaleagaga sa ia mauaina faapea o lenei tusi o se tusi paia, o se tusi ua sili ona sa’o ua ia faitauina. Na ia iloaina o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e ese mai mea sa ia faalogo i ai, e matua talitonu lava ia Iesu Keriso. Ina ua mavae le tapu ma ua toe foi atu faifeautalai i Kana, na auai Nicholas, ma lona toalua ma lana fanau i le Ekalesia. Ina ua ou vaai ia te ia i le tausaga ua tea, ua avea o ia ma taitai leoleo ma o loo auauna atu o se peresitene o le Itu o Tamale Kama o le Ekalesia. Fai mai a ia: “Ua siua e le Ekalesia lo’u olaga. … Ou te faafetai i le Atua Silisili Ese mo le taitaiina atu o a’u i lenei talalelei.”3

O Alibert Davies, o se isi tagata Kana, na malaga faatasi ma se uo i se tasi o a tatou faletapuai, lea sa faia ai se fonotaga faaleauperesitene a le uo. Ao ia faatali mo lana uo, sa faitau e Alibert se tusi na ia maua ai iina. Ina ua uma le fonotaga, sa manao Alibert e ave le tusi i le fale. Sa faatagaina o ia e ave e le gata o lena tusi ae o se kopi foi o le Tusi a Mamona. Ina ua ia taunuu i le fale, sa amata ona ia faitauina le Tusi a Mamona. Sa le mafai ona ia tuuina i lalo. Sa ia faitauina e ala i le malamalama o le moligao seia oo i le 3 i le vaveao. Sa ia faia lena mea mo ni nai po, lofituina i mea sa ia faitauina ma lagonaina. Ua avea nei Alibert ma se tagata o le Ekalesia.

O Angelo Scarpulla na amata ana suesuega faalelotu i lana gagana Italia ina ua 10 ona tausaga. Na iu ina avea o ia ma se faifeau ma auauna atu i lana ekalesia ma le tuuto. I se taimi faapitoa, sa amata ona malulue lona faatuatua, ma ia sailia ai ma mauaina ni avanoa mo nisi suesuega. Peitai, o le tele o ana suesuega, o le tele foi lea o lona atuatuvale. O mea sa ia faitauina ma lagona na faatalitonuina o ia sa i ai se liliuese tele mai le aoaoga faavae moni lea na aoaoina e Iesu ma Aposetolo anamua. Na saili Angelo mo le talalelei moni a le Atua i faatuatuaga eseese ae sa lagona le le faamalieina mo le tele o tausaga.

I se tasi aso sa ia feiloai ai i ni tagata se toalua o le Ekalesia o e na fesoasoani i faifeautalai e saili nisi tagata e aoao atu. Sa ia lagona le tosina atu ia i laua ma faalogo ma le olioli i le la savali. Sa taliaina ma le loto i ai e Angelo se kopi o le Tusi a Mamona.

I lena afiafi sa amata ai ona ia faitauina le tusi. Sa ia lagona le lofituina i le olioli. E ala atu i le Agaga, na tuuina atu ai e le Atua ia Angelo se faamautinoaga faapea i totonu o le Tusi a Mamona o le a ia mauaina ai le upumoni lea na ia sailia mo le tele o tausaga. Na faatumulia o ia i lagona matagofie. O mea sa ia faitauina ma aoaoina mai faifeautalai na faamaonia ai lana faaiuga sa i ai se liliuese tele, ae sa ia iloaina ai foi ua toefuatai mai i le lalolagi le Ekalesia moni a le Atua. O se taimi puupuu mulimuli ane, sa papatiso ai loa Angelo i le Ekalesia.4 Ina ua ou faatoa feiloai ia te ia, sa avea o ia ma peresitene o le Paranesi o Rimini a lo tatou Ekalesia i Italia.

O aafiaga o Nicholas, Alibert, ma Angelo e uiga i le Tusi a Mamona e talitutusa lava ma aafiaga na maua e Pale P. Palate:

“Sa ou tatalaina [le tusi] ma le naunautai. … sa ou faitau i le aso atoa; o le fiaai sa avea ma se avega, sa leai so’u fia ai; sa avea le moe ma se avega pe a … oo mai le po, aua sa ou fiafia atu i le faitau nai lo le moe.

“A o ou faitau, sa i ai le agaga o le Alii i o’u luga, ma sa ou iloa ma malamalama e moni le tusi, e pei o le manino ma le iloagofie e pei ona malamalama ma silafia e le tagata o loo i ai o ia. Ua faatumulia nei lo’u olioli, e peiseai, ma sa lava lo’u fiafia e taui ai a’u mo faanoanoaga uma, osigataulaga ma faigata o lo’u olaga.”5

E i ai i nisi tagata ni aafiaga malolosi e uiga i le Tusi a Mamona i le taimi muamua latou te tatalaina ai, ae mo isi e auauai ona oo mai le molimau e uiga i le upumoni ao latou faitau ma tatalo e uiga i ai. Na faapena a’u. Sa ou faitau muamua i le Tusi a Mamona ao avea a’u ma se tamaitiiti aoga seminare talavou. O le kopi lenei o le Tusi a Mamona sa ou faitauina. E le mafai ona ou tau atua le taimi tonu po o le nofoaga sa tupu ai, ae i se taimi o lena faitauga, na amata ai ona ou mauaina se lagona. Sa i ai se mafanafana ma se agaga lea e sau i taimi uma ou te tatala ai le tusi. Sa tuputupu ae le lagona ao faaauau la’u faitauga. O loo faaauau pea lena lagona e oo mai lenei aso. O taimi uma ou te tatala ai le Tusi a Mamona, e pei o loo kiina se ki—e oo mai le Agaga i lo’u loto ma lo’u agaga.

Ae mo nisi tagata, o se molimau i le Tusi a Mamona e tuai lava ona oo mai, pe a mavae le tele o suesuega ma tatalo. E i ai sa’u uo e faitau i le Tusi a Mamona e saili ai ia iloa pe moni. Sa ia faaaogaina le valaaulia i le Moronae ia ole atu i le Atua ma se loto faamaoni, ma le manatu moni i ai ma le faatuatua ia Keriso, pe moni le Tusi a Mamona.6 Ae na te lei vave maua se tali faaleagaga na folafola mai. Ae, i se tasi aso ao ia mafaufau loloto, agai atu i le fale, na molimau atu ai le Agaga ia te ia e moni le Tusi a Mamona. I lona fiafia tele ma le lofituina lea sa ia tuuina ai i lalo faamalama o le taavale ma ee atu, e lei faia mo se tagata faapitoa ae i le lalolagi atoa, “E moni!”

Pe o tatou molimau i le Tusi a Mamona e maua mai le uluai taimi tatou te tatala ai pe i le aluga o taimi, o le a uunaia i tatou uma i o tatou aso pe afai tatou te faaauau pea ona faitau ma faaaoga ona aoaoga. Na aoao mai Peresitene Ezra Taft Benson: “O loo i ai se mana i le tusi lea e amata ona tafe atu i o outou olaga i le taimi lava e amata ai ona e suesue faamaoni i le tusi. O le a e maua ai le malosi sili atu e tetee ai i faaosoosoga. O le a e maua ai le malosi sili atu e aloese ai mai mea taufaasese. O le a e maua ai le malosi e tumau ai i le ala sa’o ma le vaapiapi.”7

Ou te uunaia tagata uma o mauaina lenei savali, e aofia ai e umia le Perisitua Arona o loo potopoto mai i lenei sauniga i lenei po, ina ia iloa le mana o le Tusi a Mamona. E pei ona faamalosiau mai Peresitene Thomas S. Monson: “Faitau le Tusi a Mamona. Mafaufau loloto i ana aoaoga. Ole atu i le Tama Faalelagi pe moni.”8 I le taimi o lena faagasologa o le a tou lagona ai le Agaga o le Atua i tou olaga. O le a avea lena Agaga ma vaega o lau molimau i le moni o le Tusi a Mamona, o Iosefa Samita o se perofeta a le Atua, ma o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le Ekalesia moni a le Atua i le lalolagi i lenei vaitaimi. O le a fesoasoani lena molimau e te tetee atu ai i faaosoosoga.9 O le a saunia oe mo “le valaau malosi … ia filiga … e galulue i le tovine o le Alii.”10 O le a tu o se taula mautinoa pe a faaaogaina ia tuuaiga po o faamatalaga mataga e luitauina lou faatuatua, ma o le a avea ma se faavae mautu-mausali pe a luiina oe i ni fesili e le mafai ona e taliina, aemaise i se taimi vave. O le a mafai ona e iloaina le mea moni mai le mea sese, ma o le a e lagona le faamautinoaga o le Agaga Paia o faamautinoa atu pea lava pea lau molimau ao faaauau pea ona faitauina le Tusi a Mamona i lou olaga atoa.

Ou te uunaia foi matua uma o loo faafofoga mai po o faitauina lenei savali ina ia avea le Tusi a Mamona ma se vaega taua o lou aiga. Ao tuputupu ae le ma fanau, sa matou faitauina le Tusi a Mamona ao faia a matou ‘aiga o le taeao. O le faailogatusi lenei sa matou faaaogaina. I le pito i luma o loo i ai se upusii mai ia Peresitene Benson o folafola mai o le a liligi mai e le Atua faamanuiaga i o tatou luga pe a tatou faitauina le Tusi a Mamona.11 I tua o loo i ai le folafolaga lenei mai ia Peresitene Marion G. Romney, lea na avea ma se fesoasoani i le Au Peresitene Sili: “Ou te mautinoa afai e faitau e matua le Tusi a Mamona i o latou aiga ma le loto tatalo i aso uma lava, e le gata ia i latou a e faapea foi a latou fanau, o le a faatumulia o tatou fale ma tagata uma o nonofo ai, i le agaga o lena tusi. … O le a aluese le agaga o finauga. O le a lapataia e matua a latou fanau i le alofa ma le poto tele. O le a sili ona tali atu ma gauai atu le fanau i fautuaga a o latou matua. O le a faateleina le amiotonu. O le a faateleina le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa mama—o le alofa mama o Keriso—i o tatou aiga ma olaga, ma aumaia o se taunuuga le filemu, olioli, ma le fiafia.”12

I le taimi nei, i le tele o tausaga talu ona o ese atu le ma fanau mai le aiga ma tausia ni a latou foi aiga, ua mafai ona ma iloa manino atu le faataunuuina o le folafolaga a Peresitene Romney. E le atoatoa lo ma aiga, ae e mafai ona ma molimau atu i le mana o le Tusi a Mamona ma faamanuiaga o le faitauina ua aumaia ma faaauau ai pea ona aumaia i olaga o lo matou aiga atoa.

O le mana sili o le Tusi a Mamona o lona aafiaga lea i le aumaia faalatalata o i tatou ia Iesu Keriso. O se molimau malosi ia te Ia ma Lana misiona togiola.13 E ala mai [i le Tusi a Mamona] ua tatou malamalama ai i le mamalu ma le mana o Lana Togiola.14 O loo aoao manino mai ai Lana aoaoga faavae.15 Ma ona o le mataina o mataupu o loo faamatala mai ai le asiasiga a le Keriso toetu i sa Nifae, ua tatou vaaia ma lagonaina Lona alofa, faamanuiaga, ma le aoao atu o na tagata ma oo ai ina iloaina o le a Ia faia le mea lava e tasi mo i tatou pe a tatou o mai ia te Ia e ala i le ola ai i Lana talalelei.16

Uso e, ou te molimau atu i le mana o le Tusi a Mamona. Pe o faitauina i le gagana Igilisi, Italia, po o le Farani, lolomi pe i se masini eletonika, na ou maua le agaga matagofie lava e tasi o tafe mai mai ona mataupu ma fuaiupu i lo’u olaga. Ou te molimau atu i ona tomai e faalatalata atili atu ai i tatou ia Keriso. Ou te tatalo ina ia taitasi i tatou ma faaaoga tatau le mana o loo i lenei tusi matagofie o tusitusiga paia. I le suafa, o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai “‘You Can’t Close My Heart’: Ghanaian Saints and the Freeze,” Jan. 6, 2016, history.lds.org.

  2. 2 Nifae 25:26.

  3. Imeli mai ia Nicholas Ofosu-Hene, Oke. 27, 2015.

  4. Tagai Angelo Scarpulla, “O La’u Sailiga mo le Toefuataiga,” Liahona, Iuni 1993, 17–20; imeli mai ia Ezio Caramia, Sept. 16, 2016.

  5. Autobiography of Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt Jr. (1938), 37.

  6. Tagai Moronae 10:4–5.

  7. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Ezra Taft Benson (2014), 157.

  8. Thomas S. Monson, “Ia Lototele e Tu Na O Oe,” Liahona, Nov. 2011, 62; tagai foi Thomas S. Monson, “Mana o le Perisitua,” Liahona, Me 2011, 66; A Prophet’s Voice: Messages from Thomas S. Monson (2012), 490–94.

  9. Na aoao mai Peresitene Thomas S. Monson: “O i latou uma ua umia le perisitua, e tatau ona auai i aso taitasi i le suesueina o tusitusiga paia. … Ou te folafola atu ia te outou, pe o e umia le perisitua Arona po o le Perisitua Mekisateko, afai e te suesueina ma le filiga ia tusitusiga paia, o le a faateleina lou mana e aloese ai mai faaosoosoga ma maua ai le taitaiga a le Agaga Paia i mea uma e te faia” (“Ia Avea ma Tagata Sili e Mafai ona Avea ai Oe,” Liahona, Me 2009, 68).

  10. Alema 28:14.

  11. “Ou te folafola atu ia te outou e faapea, e amata atu i le taimi nei, afai o le a tatou faitau i aso uma mai ona itulau ma ola i ona mataupu, o le a liligi mai e le Atua i luga o fanau taitoatasi a Siona ma le Ekalesia se faamanuiaga e le’i iloaina muamua lava” (Aoaoga: Ezra Taft Benson, 142).

  12. Marion G. Romney, “The Book of Mormon,” Ensign, May 1980, 67.

  13. Tagai, mo se faataitaiga, o le itulau autu o le Tusi a Mamona; 1 Nifae 11; 2 Nifae 25; Mosaea 16; 18; Alema 5; 12; Helamana 5; 3 Nifae 9; Mamona 7.

  14. Tagai, mo se faataitaiga, 2 Nifae 2; 9; Mosaea 3; Alema 7; 34.

  15. Tagai, mo se faataitaiga, 2 Nifae 31; 3 Nifae 11; 27.

  16. Tagai 3 Nifae 11–28.