2010–2019
ʻOku ʻi ai ha Mālohi ʻi he Tohí
ʻOkatopa 2016


ʻOku ʻi ai ha Mālohi ʻi he Tohí

Ko e mālohi lahi taha ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko ʻene ʻomi ko ia kitautolu ke tau toe ofi ange kia Sīsū Kalaisí.

Tupu mei ha fakamatala taʻe moʻoni kau ki he Siasí he ʻaho 14 ʻo Sune  1989, ne taʻofi ai ʻe he puleʻanga ʻo Kaná e ʻekitivitī kotoa ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he fonua ʻAfilika ko iá. Ne puke ʻe he puleʻangá e koloa kotoa ʻa e Siasí, pea taʻofi e ngāue fakafaifekau kotoa pē. Ne ui ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí e taimi ko ʻení “ko e fakataputapuí,“ pea fai honau lelei tahá ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí taʻe fai ha fakataha fakakolo pe poupou ʻa e kau faifekaú. ʻOku lahi ha ngaahi talanoa fakamāfana ki he anga hono paotoloaki ʻe he kāingalotú e ongoongoleleí ʻaki ʻenau lotu ʻi honau ʻapí pea nau fetauhiʻaki mo fai e faiako fakaʻapí mo e faiako ʻaʻahí.

Ne faifai pea fakaleleiʻi e fetaʻemahinoʻakí, pea ʻi he ʻaho 30 ʻo Nōvema 1990, ne toʻo ai e fakataputapui ki he Siasí pea hoko atu leva e ngaahi ʻekitivitī angamahení.1 Talu mei ai mo e vā lelei ʻa e Siasí mo e puleʻanga ʻo Kaná.

Ne vave ʻaupito hono fakalau ʻe he kāingalotú e ngaahi tāpuaki ne maʻu he taimi angakehe ko iá. Ne fakamālohia e tui ʻa ha tokolahi ʻe he faingataʻa ne nau fehangahangaí. Ka naʻe ʻi ai ha tāpuaki ʻe taha mei he taimi fakataputapuí ne ngali kehe hono foungá.

Ne vahe ʻa Nikolasi ʻOfosai Hene ko ha polisi kei talavou ke ne leʻohi e falelotu ʻo e Siasí he taimi fakataputapuí. Ko hono fatongiá ke leʻohi e falelotú he taimi poʻulí. ʻI he fuofua aʻu atu ʻa Nikolasi ki he falelotú, naʻe sio ki he movete takai holo ʻa e pepá, tohí, mo e movete holo e nāunau falé. ʻI he uhouhonga ʻo e taʻe maau ko ʻení, naʻá ne fakatokangaʻi ai ha Tohi ʻa Molomona. Naʻá ne feinga ke tukunoaʻi e tohí koeʻuhí ne ʻosi tala ki ai ʻoku kovi e tohí. Ka naʻe tohoakiʻi lahi ʻene tokangá ki he tohí. Ne faifai pea ʻikai toe lava ʻa Nikolasi ke tukunoaʻi e tohí. Naʻá ne toʻo hake ia. Naʻá ne ongoʻi mālohi ke kamata lau ia. Naʻá ne lau he pō ko iá e tohí pea ʻalu noa pē hono loʻimata.

Ko e fuofua taimi naʻá ne toʻo hake ai e tohí, naʻá ne lau kotoa e 1 Nīfaí. Ko hono tuʻo uá, naʻá ne lau kotoa e 2 Nīfaí. ʻI heʻene aʻu ki he vahe 25 ʻo e 2 Nīfaí, naʻá ne lau e meʻá ni: “Pea ʻoku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malanga ʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi, pea ʻoku mau tohi ʻo fakatatau mo ʻemau ngaahi kikité, ke ʻilo ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá.”2

ʻI he taimi ko iá, ne mālohi fau hono ongoʻi ʻe Nikolasi e Laumālié ko ia naʻe kamata ke na tangi halotulotu. Naʻá ne maʻu ha ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻo ne fakatokangaʻi ʻi heʻene laukongá ko e tohí ko ha folofola, pea ko e tohi tonu taha ia kuó ne laú. Naʻá ne ʻilo ko e Kāingalotú ʻoku nau tui mālohi kia Sīsū Kalaisí, ʻo kehe ia mei he meʻa ne fanongo aí. Hili hono fakangata e taimi fakataputapuí pea foki mai e kau faifekaú ki Kaná, ne kau ʻa Nikolasi mo hono uaifí mo e fānaú ki he Siasí. ʻI heʻeku feʻiloaki mo ia he taʻu kuo ʻosí, naʻá ne hoko ko e pule polisí pea mo e palesiteni ʻo e Vahefonua Tamale Kana ʻo e Siasí. ʻOkú ne pehē: ”Ne liliu ʻe he Siasí ʻeku moʻuí. … ʻOku ou fakamālō ki he ʻOtua Māfimafí heʻene taki mai au ki he ongoongolelei ko ʻení.”3

Ne ʻalu ʻa ʻAlipate Teivisi, ko ha tangata Kana ʻe taha, mo hano kaungāmeʻa ki ha taha hotau falelotú, ʻa ia ne fai ai ha fakataha fakapalesitenisī hono kaungāmeʻá. Lolotonga e tatali ʻa ʻAlipate ki hono kaungāmeʻá, naʻá ne lau ai ha tohi naʻá ne maʻu. ʻI he ʻosi ʻa e fakatahá, ne loto ʻa ʻAlipate ke ʻalu mo e tohí ki hono ʻapí. Naʻe ʻikai ngata pē hono fakangofua ke ʻalu mo e tohí ka naʻe toe ʻoange ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne kamata lau e Tohi ʻa Molomoná heʻene aʻu ki hono ʻapí. Naʻe ʻikai lava ke toe tuku ʻene laú. Naʻá ne laukonga ʻi ha foʻi teʻelango ʻo aʻu ki he 3:00am hengihengi. Naʻá ne fai pehē ʻi ha ngaahi pō lahi, ʻo fakatumutumu he meʻa naʻá ne lau mo ongoʻí. ʻOku hoko ʻa ʻAlipate ko ha mēmipa ʻo e Siasí he taimí ni.

Ne kamata ako fakalotu ʻa ʻEniselō Sikapula ʻi hono fonua tupuʻanga ko ʻĪtalí heʻene taʻu 10. Naʻá ne hoko ko ha pātele pea ngāue mateaki ʻi hono siasí. Ne ʻau ki ha tuʻunga ne kamata ke hōloa ʻene tuí, pea feinga ʻo maʻu ha faingamālie ke hoko atu ʻene akó. Ka ko e lahi ange ʻene akó, ko e lahi ange ia ʻene hohaʻá. Naʻá ne ʻiloʻi fakapapau mei heʻene laukongá ne hoko ha hē fakaʻaufuli mei he tokāteline moʻoni ne akoʻi ʻe Sīsū mo e kau ʻAposetolo he kamataʻangá. Ne fekumi ʻa ʻEniselō ki he siasi moʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi ha ngaahi tui fakalotu kehekehe ka naʻe kei taʻe fiemālie pē hili ha ngaahi taʻu lahi.

Ne feʻiloaki ʻi ha ʻaho ʻe taha mo ha ongo mēmipa ʻo e Siasí naʻá na tokoni ke kumi ha kakai tokolahi ke akoʻi ʻe he kau faifekaú. Naʻá ne saiʻia ʻiate kinaua pea fiefia ke fanongo ki heʻena pōpoakí. Ne tali lelei ʻe ʻEniselō ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Naʻá ne kamata lau e tohí he efiafi ko iá. Naʻá ne fiefia ʻaupito. Ne foaki ʻe he ʻOtuá ha ongoʻi fakapapauʻi kia ʻEniselō ʻo fakafou mai he Laumālié, te ne maʻu mei he Tohi ʻa Molomoná e moʻoni kuó ne fekumi ki ai he taʻu lahi. Naʻá ne maʻu ha ongo fakafiefia. Ne hanga ʻe he meʻa naʻá ne lau mo ako mei he kau faifekaú ʻo fakapapauʻi ʻene aofangatuku ko ia naʻe ʻi ai ha fuʻu hē mei he moʻoní, ka naʻá ne toe ʻilo kuo ʻosi fakafoki mai e Siasi moʻoni ʻo e ʻOtuá ki he māmaní. Hili ha taimi siʻi mei ai, ne papitaiso ʻa ʻEniselō ki he Siasí.4 ʻI heʻeku fuofua feʻiloaki mo iá, naʻá ne hoko ko e palesiteni ʻo e Kolo Liminaí ʻi hotau Siasí ʻi ʻĪtali.

ʻOku tatau e meʻa ne aʻusia ʻe Nikolasi, ʻAlipate mo ʻEniselō ʻi he Tohi ʻa Molomoná pea mo ia ne aʻusia ʻe Paʻale P. Palaté:

“Ne u vēkeveke ke fakaava hake [e tohí]. … Ne u laukonga he ʻahó kotoa; ne fakahela e kaí, ne ʻikai ke u fie maʻu ha meʻakai; ne fakaongosia e mohé pea ʻi he … hoko mai ʻa e poó, ne u loto pē ke laukonga ʻo ʻikai ke mohe.

“ʻI heʻeku laukongá, ne u maʻu e Laumālie ʻo e ʻEikí, pea ne u ʻiloʻi mo mahino kiate au ʻoku moʻoni e tohí, ʻo tatau tofu pē mo e mahinongofua ki ha tangata ʻokú ne moʻui. Kuo kakato ʻeku fiefiá he taimí ni, ʻo hangē ko e meʻa ʻoku totonu ke ʻi aí, pea lahi ʻeku fiefiá ʻo laka ange ia he mamahi, feilaulau mo e faingataʻa ʻeku moʻuí.”5

Kuo ʻi ai ha aʻusia mālohi ʻa ha kakai ʻe niʻihi he fuofua taimi ʻoku nau ala ai ki he Tohi ʻa Molomoná, pea ki ha niʻihi kehe ʻoku māmālie pē hono maʻu e fakamoʻoní ʻi heʻenau lau mo lotua iá. Ko e meʻa ia ne hoko kiate aú. Ne u fuofua lau e Tohi ʻa Molomoná heʻeku hoko ko ha tamasiʻi ako semineli kei siʻi. Ko e tatau ʻeni ʻo e Tohi ʻa Molomona ne u laú. He ʻikai ke u lava ʻo tala e taimi pe feituʻu totonu ne hoko aí, ka ʻi he lolotonga e laukonga ko iá, ne kamata ke u ongoʻi ha meʻa. Ne ʻi ai ha ongoʻi māfana mo ha laumālie he taimi kotoa pē ne u fakaava ai e tohí. Ne fakautuutu e ongo ko iá he hokohoko atu ʻeku laukongá. ʻOku kei hokohoko pē ʻa e ongo ko iá ʻo aʻu ki he ʻahó ni. ʻOku hangē pē hano fakamoʻui ha ʻuhilá e taimi kotoa pē ʻoku ou fakaava hake ai e Tohi ʻa Molomoná—ʻoku hū mai e Laumālié ki hoku lotó mo e laumālié.

ʻOku maʻu māmālie ʻe ha niʻihi kehe e fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná, hili haʻanau ako mo ha lotua lahi ia. ʻOku ʻi ai haku kaungāmeʻa naʻá ne lau e Tohi ʻa Molomoná ʻo fekumi ke ʻilo pe ʻoku moʻoni. Naʻá ne fakaʻaongaʻi e fakaafe ʻa Molonaí ke kole ki he ʻOtuá ʻi he loto fakamātoato, mo e loto moʻoni ʻo tui kia Kalaisi, pe ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná.6 Ka naʻe ʻikai ke ne maʻu he taimi pē ko iá e tali fakalaumālie ne talaʻofa maí. Neongo ia, lolotonga ʻene fakakaukau lahi ʻi ha ʻaho ʻe taha heʻene fakaʻuli hifo he halá, ne fakamoʻoniʻi ki ai ʻe he Laumālié e moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne fuʻu fiefia mo pātapata ʻo takai hifo e sioʻatá peá ne kaikaila pē ki tuʻa pea ki he māmaní kotoa, ”ʻOku moʻoni ia!”

ʻE tatau ai pē pe ʻoku maʻu ʻetau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná he fuofua taimi ʻoku tau fakaava hake aí pe ʻi ha vahaʻa taimi, ka te ne tākiekina kitautolu ʻi he kotoa ʻetau moʻuí kapau ʻe hokohoko atu ʻetau lau iá mo fakahoko hono ngaahi akonakí. Ne akonaki ʻa Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoni ʻo pehē: “ʻOku ʻi ai ha mālohi ʻi he tohí ʻa ia ʻe kamata ke tafe atu ki hoʻo moʻuí ʻi he momeniti ko ia ʻokú ne kamata ke ako fakamātoato ai ʻa e tohí. Te ke maʻu ha mālohi lahi ange ke matuʻuaki e ʻahiʻahí. Te ke maʻu ʻa e mālohi ke fakaʻehiʻehi mei he kākaá. Te ke maʻu ʻa e mālohi ke nofo ‘i he hala lausiʻi mo fāsiʻí.”7

ʻOku ou poupouʻi e taha kotoa ʻoku fanongo ki he pōpoakí ni, kau ai e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone ʻoku fakataha mai he pōní, ke nau feinga ke ʻiloʻi e mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Kuo tapou mai ʻa Palesiteni Tōmasi  S. Monisoni: “Lau e Tohi ʻa Molomoná Fakalaulauloto ki hono ngaahi akonakí. Fehuʻi ki he Tamai Hēvaní pe ʻoku moʻoni ia.”8 ʻI hono fai e meʻa ko iá te ke ongoʻi ai e Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí. ʻE hoko e Laumālie ko iá ko e konga ia hoʻo fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá, pea ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e Siasi moʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní he ʻahó ni. ʻE tokoni e fakamoʻoni ko iá ke ke matuʻuaki ai e ʻahiʻahí.9 Te ne teuteuʻi koe ki he ui maʻongoʻonga “ke faivelenga … ʻi he ngāue ʻi he ngaahi ngoue vaine ʻa e ʻEikí.”10 ʻE tuʻu fakamakatuʻu ia he ngaahi tukuakiʻi pe fakamatala tukuhifo ʻe fakaʻaongaʻi ke fakafepakiʻi ʻaki hoʻo tuí pea ʻe hoko ko ha fakavaʻe fefeka he taimi ʻoku poleʻi ai koe ʻe ha ngaahi fehuʻi heʻikai lava ke ke tali he taimi pē ko iá. Te ke lava ke tala e moʻoní mei he loí, pea te ke ongoʻi hono toutou fakapapauʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní hoʻo fakaamoʻoní he hokohoko atu hoʻo lau e Tohi ʻa Molomoná he toenga hoʻo moʻuí.

ʻOku ou toe poupouʻi e mātuʻa kotoa pē ʻoku fanongo pe lau e pōpoakí ni ke hoko e Tohi ʻa Molomoná, ke ʻai ia ko ha konga mahuʻinga ʻo homou ʻapí. ʻI he kei tupu hake ʻema fānaú, ne mau lau e Tohi ʻa Molomoná heʻemau maʻu meʻatokoni pongipongí. Ko e fakaʻilonga tohi ʻeni ne mau fakaʻaongaʻí. ʻOku ʻasi ʻi muʻa ha lea ʻa Palesiteni Penisoni mo e talaʻofa ʻe huaʻi mai ʻe he ʻOtuá ha tāpuaki kiate kitautolu ʻi heʻetau lau e Tohi ʻa Molomoná.11 ʻOku tohi ʻi mui e talaʻofa ʻa Palesiteni Melioni G. Lominei, ko ha tokoni kimuʻa ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ʻOku ou ongoʻi fakapapau kapau ʻe lau maʻu ai pē ʻi he faʻa lotu ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi honau ngaahi ʻapí, ʻe kinautolu pea mo ʻenau fānaú fakatouʻosi, ʻe hoko mai ʻa e laumālie ʻo e tohi maʻongoʻonga ko iá ke ne fakamāmaʻi hotau ngaahi ʻapí mo kinautolu kotoa ʻoku nofo aí. … ʻE mahuʻi atu ʻa e laumālie ʻo e fekeʻikeʻí. ʻE faleʻi ʻe he mātuʻá ʻenau fānaú ʻi he ʻofa mo e poto lahi ange. ʻE ongongofua mo fakavaivai ange ʻa e fānaú ki he faleʻi ʻa ʻenau mātuʻá. ʻE fakautuutu ʻa e māʻoniʻoní. ʻE mahutafea e tuí, ʻamanaki leleí, mo e manavaʻofá—ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí—ʻi hotau ngaahi ʻapí mo ʻetau moʻuí, ʻo ne ʻomi ʻa e nongá, nēkeneká, mo e fiefiá.”12

Ko e hili ʻeni ha ngaahi taʻu lahi e mavahe ʻema fānaú mei ʻapi ʻo takitaha ʻohake hono fāmili, kuó ma lava ʻo siotonu ki hono fakahoko e talaʻofa ʻa Palesiteni Lomineí. ʻOku ʻikai ke haohaoa homau fāmilí, ka te mau fakamoʻoni ki he mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei hono laú kae pehē ki he ngaahi tāpuaki ʻoku hokohoko atu ʻene ʻomi ki homau fāmilí.

Ko e mālohi lahi taha ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko ʻene ʻomi ko ia kitautolu ke tau toe ofi ange kia Sīsū Kalaisí. Ko ha fakamoʻoni mālohi ia kiate Ia mo Hono misiona huhuʻí.13 ʻOku tau maʻu mei ai e mahino ki he fakaʻeiʻeiki mo e mālohi ʻo ʻEne Fakaleleí.14 ʻOkú ne akoʻi mahino ʻEne tokāteliné.15 Koeʻuhi ko e ngaahi vahe fakaʻofoʻofa ʻokú ne fakamatalaʻi e ʻaʻahi ʻa e Kalaisi toetuʻu ki he kau Nīfaí, ʻoku tau sio mo aʻusia ai ʻEne ʻofeina, tāpuekina, mo akonekina e kakai ko iá pea mahino kiate kitautolu te Ne fai mai e meʻa tatau kapau te tau haʻu kiate Ia ʻo moʻui ʻaki ʻEne ongoongoleleí.16

ʻE ngaahi tokoua, ʻoku ou fakamoʻoni ki he mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻE tatau ai pē pe te ke lau he lea faka-Pilitāniá, faka-ʻĪtalí, pe faka-Falanisē ia, ʻi ha tohi pe ʻi ha divice fakaʻilekitulōnika, ʻoku ou maʻu ha laumālie fakaofo tatau mei hono ngaahi vahé mo e vēsí. ʻOku ou fakamoʻoni ki heʻene malava ke unuakiʻi kitautolu ke tau ofi ange kia Kalaisi. ʻOku ou lotua ke tau fakaʻaongaʻi lelei e mālohi ʻoku ʻi he tohi folofola fakaofo ko ʻení. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻemeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Vakai, “‘You Can’t Close My Heart’: Ghanaian Saints and the Freeze,” Jan. 6, 2016, history.lds.org.

  2. 2 Nīfai 25:26.

  3. ʻĪ-meili meia Nicholas Ofosu-Hene, Oct. 27, 2015.

  4. Vakai, Angelo Scarpulla, Angelo Scarpulla, “My Search for the Restoration,” Tambuli, June 1993, 16–20; ʻī-meili meia Ezio Caramia, Sept. 16, 2016.

  5. Autobiography of Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt Jr. (1938), 37.

  6. VakaiMolonai 10:4–5.

  7. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: ʻEselā Tafu Penisoni (2014), 141.

  8. Thomas S. Monson, “Pole ke Tuʻu Tokotaha,” Liahona, Nōvema 2011, 60; vakai foki Thomas S. Monson, “Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Liahona, Mē 2011, 66; Ko ha Leʻo ʻo e Palōfitá: Ngaahi pōpoaki meia Thomas S. Monson (2012), 490–94.

  9. Kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “ʻOku totonu ke ako fakaʻaho e folofolá ʻe he tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē. … ʻOku ou palōmesi atu, ʻo tatau ai pē pe ʻokú ke maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pe Faka-Melekisētekí, kapau te ke ako fakamātoato ʻa e folofolá ʻe toe tupulaki ai ho mālohi ke matuʻuaki e ʻahiʻahí pea mo ke maʻu foki e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke faí.” (Thomas S. Monson, “Fai Ho Lelei Tahá,” Liahona, Mē 2009, 67).

  10. ʻAlamā 28:14.

  11. “ʻOku ou palōmesi atu, kapau te tau inu fakaʻaho mei hono ngaahi pēsí mo talangofua ki heʻene ngaahi akonakí mei he momeniti ko ʻení ʻo fāi atu, ʻe lilingi mai ʻe he ʻOtuá ki Heʻene fānau takitaha ʻo Saioné pea mo e Siasí, ha tāpuaki kuo teʻeki ai ʻiloa” (Ngaahi Akonaki: ʻEselā Tafu Penisoni, 127).

  12. Marion G. Romney, “The Book of Mormon,” Ensign, May 1980, 67.

  13. Vakai, hangē ko ʻení, ko e peesi ʻoku ʻi ai e hingoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná; 1 Nīfai 11; 2 Nīfai 25; Mōsaia 16; 18; ʻAlamā 5; 12; Hilamani 5; 3 Nīfai 9; Molomona 7.

  14. Vakai, hangē ko ʻení, 2 Nīfai 2; 9 Nīfai 9; Mōsaia 3; ʻAlamā 7; 34.

  15. Vakai, hangē ko ʻení, 2 Nīfai 31; 3 Nīfai 11; 27.

  16. Vakai3 Nīfai 11–28.