2010–2019
Te Mau ʻAlú kia Hai?
ʻOkatopa 2016


Te Mau ʻAlú kia Hai?

ʻI hono fakaʻosí, kuo pau ke tau tali kotoa e fehuʻi ʻa e Fakamoʻuí: “ʻE ʻalu mo kimoutolu fokí?”

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ne u folau mo hoku fāmilí ki he Fonua Tapú. Ko e taha e manatu lelei taha ki heʻemau folaú ko ha ʻaʻahi ki he loki ʻi ʻolunga ʻi Selusalemá, ko e feituʻu totonu ia ʻo e ʻOhomohe Fakaʻosí.

ʻI heʻemau tuʻu he feituʻu ko iá, ne u lau kiate kinautolu mei he Sione 17, ʻa ia ne tautapa ai ʻa Sīsū ki Heʻene Tamaí koeʻuhi ko ʻEne kau ākongá:

“ʻOku ou lotua ʻa kinautolu … koeʻuhí ke nau taha pē ʻo hangē ko kitauá …

“ʻOku ʻikai ko ʻeku lotua ʻa kinatuolú ni pē, ka ko kinautolu foki ʻe tui kiate au ʻi heʻenau leá;

“Koeʻuhí ke taha pē ʻa kinautolu kotoa pē; ʻo hangē ʻokú ke ʻiate au, ʻe Tamai, mo au ʻiate koe, koeʻuhi ke nau taha pē foki ʻiate kitaua.”1

Ne ongo moʻoni kiate au ʻeku lau e ngaahi leá ni peá u lotu ʻi he feituʻu toputapu ko iá ke u taha maʻu pē mo hoku fāmilí mo e Tamai Hēvaní pea mo Hono ʻAló.

ʻOku kau he ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻi he moʻuí, ʻa hotau vā mo e fāmilí, kaungāmeʻá, ʻEikí, pea mo Hono Siasi kuo toe fakafoki maí. Koeʻuhí ʻoku fuʻu mahuʻinga e feohi ko ʻení, ʻoku totonu ai ke fakamahuʻingaʻi, maluʻi, mo tanumaki kinautolu.

Ko e taha e talanoa fakamamahi taha ʻi he folofolá naʻe hoko ia he taimi ne “tokolahi e kau akonga [ʻa e ʻEikí]” ne ʻikai ke nau tali ʻEne ngaahi akonakí mo e tokāteliné, pea nau “foki ki mui ʻo ʻikai toe ʻalu mo ia.2

ʻI he ʻalu ʻa e kau ākonga ko ʻení, ne hanga hake ʻa Sīsū ki he Toko Hongofulu Mā Uá ʻo ʻeke ange, “ʻE ʻalu mo kimoutolu fokí?”3

Ne tali anga ʻe Pita:

“ʻEiki, te mau ʻalú kia hai? ʻoku ʻiate koe ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá.

“Pea ʻoku mau tui pea ʻilo pau ko koe ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí.”4

ʻI he taimi ko ia ne tokanga taha ai e niʻihi kehé ki he meʻa ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo talí, ne fili e kau ʻAposetoló ia ke tokanga taha ki he meʻa ne nau tui mo ʻiló, pea ko hono olá ko ʻenau nofomaʻu ʻia Kalaisi.

Kimui he ʻaho ʻo e Penitekosí, ne maʻu ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ne nau loto-toʻa ʻi heʻenau fakamoʻoni kia Kalaisí pea kamata ke mahino lahi ange kiate kinautolu e ngaahi akonaki ʻa Sīsuú.

ʻOku ʻikai ke toe kehe ia mei he ʻahó ni. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku kei hokohoko atu pē faingataʻa ke tali e fakaafe ʻa Kalaisi ke tuí pea nofomaʻú —pe taʻemalava ia ke tali. Ne ʻi ai ha kau ākonga ne faingataʻa ke mahino ha tuʻutuʻuni pe akonaki pau ʻa e Siasí. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku hohaʻa ki hotau hisitōliá pe ʻi he tō nounou ʻa ha kāingalotu mo ha kau taki ʻi he kuohilí mo e lolotongá. ʻOku ʻi ai mo e niʻihi kehe ia ʻoku kei faingataʻa pē ke moʻuiʻaki ha tui fakalotu ʻoku fie maʻu ai ha feilaulau lahi. Faifai pē, kuo ʻi ai ha niʻihi ia kuo “fiu ʻi he faileleí.”5 Mei he ngaahi meʻá ni mo ha ʻuhinga kehe, ʻoku ʻi ai mo ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻoku taʻepauʻia heʻenau tuí, ʻo fifili pe ʻoku totonu koā ke nau muimui he niʻihi “naʻe foki ki mui, pea ʻikai toe ʻalu mo” Sīsuú.

Ka ʻi ai hamou taha ʻoku veiveiua ʻene tuí, te u fai atu e fehuʻi tatau ne fai ʻe Pitá: “Te [mou] ʻalú kia hai?” Kapau ʻoku mou fili ke hoko ʻo māmālohi pe mavahe mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ne fakafoki mai, te mou ʻalú ki fē? Ko e hā te ke faí? Ko e fili ko ia ke “ʻikai toe ʻalu“ mo e kāingalotu ʻo e Siasí mo e kau taki ʻa e ʻEikí kuo filí, ʻe ʻi ai hano ola taimi lōloa ʻoku ʻikai lava ke tau sio ki ai he taimí ni. Mahalo ʻoku ʻi ai ha ngaahi tokāteline, tuʻutuʻuni, konga e hisitōliá ʻokú ne fakaveiveiuaʻi hoʻo tuí, peá ke ongoʻi ko e founga pē te ne fakaleleiʻi e loto hohaʻa ko iá ko e “ʻikai ke toe ʻalu” mo e Kāingalotú. Kapau te ke moʻui fuoloa hangē ko aú, te ke ʻilo ʻoku ʻi ai ha founga ʻoku lava pē ke fakaleleiʻi e ngaahi meʻa ʻoku hokó, ʻiate kinautolu pē. ʻE tokoni ha fakakaukau ne tataki fakalaumālie pe ko ha fakahā, ke ne ʻomi ha mahino lahi ange. Manatuʻi ko Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē naʻe hoko pea ʻosi, ka ʻoku kei hokohoko atu pē.

ʻOua naʻa mou teitei liʻaki e ngaahi moʻoni maʻongoʻonga ne fakahā mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOua naʻa tuku e laukongá, fakalaulaulotó, mo hono fakaʻaongaʻi e tokāteline ʻo Kalaisi ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

ʻOua naʻa taʻe ʻoange ha taimi feʻunga ki he ʻEikí ʻo feinga mālohi ke mahino e meʻa ne fakahā mai ʻe he ʻEikí. Hangē ko e lau ʻa hoku kaungāmeʻa mamae mo e kaungā ngāue kimuʻa ko ʻEletā Niila A. Mekisuelé, “ʻOku ʻikai totonu ke tau fakaʻapē … ʻo pehē koeʻuhí ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo fakamatalaʻi ha meʻa, pea ʻoku ʻikai leva ke lava ia ʻo fakamatalaʻi.”6

Ko ia, kimuʻa peá ke fai e fili fakamamahi fakalaumālie ko ia ke mavahé, ʻoku ou kole atu ke ke tuʻu hifo ʻo fakakaukau kimuʻa peá ke tukuange e meʻa naʻá ne fuofua ʻoatu kiate koe hoʻo fakamoʻoni ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ne toe fakafoki maí. Tuʻu hifo ʻo fakakaukau ki he meʻa ne ke ongoʻí mo e ʻuhinga ne ke ongoʻi ai iá. Fakakaukau ki he ngaahi taimi ne fakamoʻoniʻi atu ai kiate koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha foʻi moʻoni taʻengata.

Ko e fē ha feituʻu te ke maʻu ai ha niʻihi kehe ʻoku mou tui tatau ki ha Mātuʻa Fakalangi ʻofa, ʻokú Na akoʻi kiate kitautolu e founga ke toe foki ai ki Hona ʻao taʻengatá?

Ko e fē te ke maʻu ai ha akonaki fekauʻaki mo ha Fakamoʻui ʻoku hoko ko ho kaungāmeʻa lelei tahá, ne ʻikai ke faingataʻaʻia pē ko hoʻo angahalá ka naʻe toe faingataʻaʻia foki ko e “ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻa pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē,” koeʻuhí ke “fonu hono lotó ʻi he ʻaloʻofa, ʻo fakatatau ki he kakanó, koeʻuhí ke ne ʻafioʻi ʻo fakatatau ki he kakanó, ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí,”7 pea ʻoku ou tui ʻoku kau ai, e mamahi he mole ʻa e tuí?

Te mou ō ki fē ke ako lahi ange ai ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní ki heʻetau fiefia mo e melino taʻengatá, ko ha palani ʻoku fonu he ngaahi faingamālie fakaofó, ngaahi akonakí, mo e tataki ki heʻetau moʻui fakamatelié mo e moʻui taʻengatá? Manatuʻi ʻoku hanga ʻe he palani ʻo e fakamoʻuí ʻo ʻomi ha ʻuhinga, taumuʻa, mo ha fakahinohino ki he moʻui fakamatelié.

Te ke ʻalu ki fē ke maʻu ha Siasi kuo fokotuʻutuʻu fakalelei mo fakalaumālie ʻoku akoʻi pea poupouʻi ai koe ʻe ha houʻeiki tangata mo fafine ʻoku tukupā kakato ke tauhi ki he ʻEikí ʻaki ʻenau tokoniʻi koe mo ho fāmilí?

Te ke maʻu ʻi fē ha kau palōfita mo ha ʻaposetolo moʻui, ne ui ʻe he ʻOtuá ke nau hoko ko hao maʻuʻanga tokoni ke ʻoatu ha faleʻi, mahino, fakafiemālie, mo ha tataki fakalaumālie ki he ngaahi pole hotau kuongá?

Te ke maʻu ʻi fē ha kakai ʻoku nau moʻui ʻaki ha ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mo ha meʻa mahuʻinga pau ʻokú ke vahevahe mo loto ke tuku ki hoʻo fānaú mo e makapuná?

Te ke ʻalu ki fē ke aʻusia e fiefia ʻoku maʻu mei he ngaahi ouau fakahaofí mo e ngaahi fuakava ʻo e temipalé?

Kāinga, ʻoku lava ke faingataʻa hono tali mo moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Kalaisí. Naʻe pehē maʻu pē ia, pea ʻe kei pehē ai pē ia. ʻE lava ke hangē e moʻuí ko ha kau kaka ki ha feituʻu māʻolunga mo ha hala faingataʻa. ʻOku fakanatula pē mo angamaheni ʻaki ha kiʻi mālōlō he halá ke fakatau ʻetau mānavá, ke toe fikaʻi e feituʻu ʻoku tau ʻalu ki aí, mo toe fakakaukauʻi e vave ʻetau laká. He ʻikai fie maʻu ke mālōlō e taha kotoa he halá, ka ʻoku ʻikai ke hala ʻo ka fai ha mālōlō he taimi ʻoku fie maʻu ai ho tūkungá. ʻE lava ke hoko ia ko ha meʻa lelei maʻanautolu ʻoku nau fakaʻaongaʻi lelei e faingamālie ke fakafoʻou kinautolu he vai moʻui e ongoongolelei ʻo Kalaisí.

ʻOku hoko e fakatuʻutāmakí he taimi ʻoku fili ai ha taha ke mavahe mei he hala ʻoku fakatau ki he ʻakau ʻo e moʻuí.8 ʻOku ʻi ai e taimi te tau lava ke ʻilo, ako mo ʻilo, pea ʻe ʻi ai e taimi ʻe fie maʻu ke tau tui, falala, mo ʻamanaki.

ʻI hono fakaʻosí, kuo pau ke tau tali kotoa e fehuʻi ʻa e Fakamoʻuí: “ʻE ʻalu mo kimoutolu fokí?”9 Kuo pau ke tau fekumi kotoa ke maʻu ʻetau tali ki he fehuʻi ko iá. ʻE faingofua pē ʻa e talí ki ha niʻihi; ka ʻe faingataʻa ia ki ha niʻihi. ʻOku ʻikai ke u ʻilo e ʻuhinga ʻoku faingofua ai e tuí ki ha niʻihi kae ʻikai pehē ki ha niʻihi. ʻOku ou houngaʻia pē ke ʻilo ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e talí, pea kapau te tau fekumi fakamātoato ki ai—ʻi he loto moʻoni mo ha loto fakapapau mo faʻa lotu—te tau iku maʻu e tali ki heʻetau fehuʻí ʻi heʻetau fononga he hala ʻo e ongoongoleleí. ʻI heʻeku ngāue fakalotú, kuó u ʻilo ai ha niʻihi kuo nau hē pea foki mai hili hono ʻahiʻahiʻi ʻenau tuí.

Ko ʻeku fakaʻamu moʻoní ke tau fakaafeʻi ha kakai tokolahi ange ʻo e fānau e ʻOtuá, ke nau ʻilo pea nofo maʻu he hala ʻo e ongoongleleí ke nau lava “ʻo kai ʻi he fuá, ʻa ia ʻoku lelei hake ʻi he fua kehe kotoa pē.”10

Ko ʻeku kole fakamātoató ke tau poupouʻi, tali, mahino, pea mo ʻofa ʻiate kinautolu ʻoku fefaʻuhi mo ʻenau tuí. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau teitei liʻaki ha taha ʻo hotau kāingá. ʻOku tau ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe he halá, pea ʻoku fie maʻu ke tau fetokoniʻaki.

Hangē pē ko ʻetau talitali fiefia e kau ului foʻoú, ʻoku totonu ke pehē pē ʻetau tali lelei mo poupouʻi kinautolu ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fehuʻi pea veiveiua ʻenau tuí.

Te u fakaʻaongaʻi ha tala fakatātā maheni, pea ʻoku ou lotua ka ʻi ai ha taha ʻoku fakakaukau ke mavahe mei he ”Vaka Motuʻa ko Saioné,” ʻa ia ʻoku ʻi he fohe ʻulí ai e ʻOtuá mo Kalaisí, ke ke kiʻi tuʻi hifo ʻo fakakaukau fakalelei kimuʻa peá ke mavahé.

Mou meaʻi muʻa neongo e ngaahi matangi mālohí mo e mo e kau-peau lalahi ʻoku faʻaki he vaka motuʻá, ka ʻoku kei ʻi vaka pē e Fakamoʻuí pea ʻokú ne lava ke lolomi e matangí ʻaki ʻEne fekau, “Fiemālie, peá ke toka lelei.” Kuo pau ke ʻoua naʻa tau ilifia kae ʻoua ke aʻu ki ai pea kuo pau ke tau maʻu ha tui taʻeueʻia pea ʻiloʻi ʻoku “talangofua pehē ʻa e matangí mo e tahí kiate ia.”11

Kāinga, ʻoku ou palōmesi atu ʻi he huafa ʻo e ʻEikí heʻikai te Ne teitei liʻaki Hono Siasí pea heʻikai te Ne teitei liʻaki ha taha ʻo kitautolu. Manatuʻi e tali ʻa Pita ki he fehuʻi mo e folofola ko ʻeni ʻa e Fakamoʻuí:

“Te mau alú kia hai? ko koe ʻoku ʻi ai e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá.

“Pea ʻoku mau tui pea ʻilo pau ko koe ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻui.”12

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku “ʻikai tuku mai mo ha toe hingoa kehe pe hala pe founga ʻa ia ʻe lava ʻo hoko ai ʻa e fakamoʻuí ki he fānau ʻa e tangatá, kae fou pea ngata pē ʻi he huafa ʻo Kalaisí.”13

ʻOku ou toe fakamoʻoni ne ui ʻe Sīsū Kalaisi e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ʻi hotau kuongá pea fakafoki mai Hono Siasí mo e ngaahi akonakí pea mo e ngaahi fekaú, ke hoko ko ha “ko ha ungaʻanga mei he afaá, pea mei he houhaú” ʻa ia kuo pau ke hoko mai tukukehe ka fakatomala mo foki e kakai ʻo māmaní kiate Ia.14

ʻOku ou toe fakamoʻoni ne hanga ʻe he ʻEikí ʻo “fakaafeʻi ʻa kinautolu kotoa pē ke nau haʻu kiate ia ʻo maʻu ʻi heʻene angaleleí; pea ʻoku ʻikai te ne taʻofi ha tokotaha ʻoku haʻu kiate ia, pe ko ha ʻuliʻuli pe hinehina, pe ko ha pōpula pe tauʻatāina, pe ko ha tangata pe fefine; … pea ʻoku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”15

Ko Sīsū ʻa hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí, pea ʻe tataki lelei kitautolu Heʻene ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ki he ʻao ʻo ʻetau Mātuʻa Fakalangí, kapau te tau tuʻumaʻu he hala ʻo e ongoongoleleí pea molomolomuivaʻe ʻiate Ia. Ko ʻeku fakamoʻoní ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.