2010–2019
Ko Hono Tohoakiʻi mai e Mālohi ʻo Sīsū Kalaisí ki Heʻetau Moʻuí
ʻEpeleli 2017


Ko Hono Tohoakiʻi mai e Mālohi ʻo Sīsū Kalaisí ki Heʻetau Moʻuí

ʻOku fakafonu e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻaki Hono mālohí, ʻa ia ʻoku ʻatā ia ki he ʻofefine mo e foha kotoa ʻo e ʻOtuá ʻoku fekumi faivelengá.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku tau moʻui ʻi ha kuonga faingataʻa ʻaupito. ʻOku ʻākilotoa kitautolu ʻe he ngaahi faingataʻá, fekeʻikeʻí mo fihituʻú. Naʻe tomuʻa kikiteʻi ʻe he Fakamoʻuí e ngaahi taimi taʻemanongá ni. Naʻá Ne fakatokanga mai ʻe hanga ʻe he filí ʻi hotau kuongá ʻo fakatupu e ʻita he loto ʻo e kakaí mo takihalaʻi kinautolu.1 Ka naʻe ʻikai teitei fakataumuʻa ʻetau Tamai Hēvaní ke tau fepaki tokotaha pē mo e ngaahi palopalema fihituʻu fakafoʻituituí mo fakasōsialé.

Naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani ko ia naʻá Ne fekau mai Hono ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú2 ke tokoniʻi kitautolu.3 Pea naʻe foaki ʻe Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻEne moʻuí maʻatautolu. Naʻe hoko kotoa ʻeni ke tau lava ʻo maʻu ʻa e mālohi fakaʻotuá—ʻa e mālohi feʻunga ke mafeia e ngaahi kavenga mafasiá, meʻa fakatutá, mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo hotau kuongá.4 ʻOku ou fie lea he ʻahó ni ki he founga te tau lava ai ʻo tohoakiʻi mai ki heʻetau moʻuí e mālohi hotau ʻEiki mo e Pule ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku tau kamata ʻaki haʻatau ako kiate Ia.5 “ʻOku ʻikai lava ke fakamoʻui [kitautolu] ʻi he taʻeʻiló.”6 Ko e lahi ange ʻetau ʻilo ki he ngāue mo e misiona ʻo e Fakamoʻuí7—ko e lahi ange ia e mahino kiate kitautolu ʻEne tokāteliné8 mo e meʻa naʻá Ne fai maʻatautolú—ko e lahi ange ia ʻetau ʻilo te Ne lava ʻo ʻomi ʻa e mālohi ʻoku tau fie maʻu ki heʻetau moʻuí.

Naʻá ku kole ki he kau tāutaha kei talavou ʻo e Siasí he kamataʻanga ʻo e taʻu ní, ke fakatapui ha konga honau taimí ʻi he uike kotoa ke ako ʻa e meʻa kotoa pē naʻe folofola mo fakahoko ʻe Sīsū ʻoku lekooti ʻi he ngaahi tohi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí.9 Naʻá ku fakaafeʻi kinautolu ke hoko e ngaahi fakamatala fakafolofola kotoa pē kau kia Kalaisi ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá, ko ha tefitoʻi nāunau fakalēsoni fakafoʻituitui ia.10

Naʻá ku fai e tukupā ko iá he kuó u ʻosi tali ia ʻe au. Naʻá ku lau mo laineʻi e veesi kotoa pē ʻoku kau kia Sīsū Kalaisi, hangē ko ia kuo lisi ʻi he tefitoʻi ʻuluʻitohí mo e fanga kiʻi tefito ʻe 57 ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá.11 Ko e taimi ne ʻosi ai e ngāue ko iá, ne ʻeke mai ʻe hoku uaifí pe ko e hā haʻane ʻaonga kiate au. Naʻá ku talaange, “Ko ha tangata foʻou au!”

Naʻá ku maʻu ha līʻoa foʻou kiate Ia ʻi heʻeku toe lau he Tohi ʻa Molomoná e fakamatala tonu pē ʻa e Fakamoʻuí kau ki Hono misiona he moʻui fakamatelié. Naʻá ne pehē:

“Kuó u haʻu ki he māmaní ke fai ʻa e finangalo ʻa ʻeku Tamaí, koeʻuhí naʻe fekauʻi au ʻe heʻeku Tamaí.

“Pea naʻe fekauʻi au ʻe heʻeku Tamaí koeʻuhí ke hiki hake au ki he kolosí.”12

ʻI heʻetau hoko ko e Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tau ui Hono misioná ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻe hoko ai e toetuʻú ʻo moʻoni ki he taha kotoa pea malava ke maʻu e moʻui taʻengatá ʻe kinautolu ʻoku fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá pea fakahoko mo tauhi e ngaahi ouau mo e fuakava mahuʻingá.

ʻOku taʻekakato fakatokāteline ke fakamatala ki he feilaulau fakalelei ʻa e ʻEikí ʻaki ha ngaahi kupuʻi lea fakanounou, hangē “ko e Fakaleleí,” pe “mālohi fakaivia ʻo e Fakaleleí,” pe “fakaʻaongaʻi ʻo e Fakaleleí,” pe “fakamālohia ʻe he Fakaleleí.” ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi fakalea ko ʻení ha tuʻunga ʻe ala takihalaʻi ai ʻetau tuí ʻi hano ʻai ha meʻa ʻoku hoko ʻo hangē ʻoku lava ke ʻi ai mo malava ke tuʻu tauʻatāina mei heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

ʻI he palani taʻengata maʻongoʻonga ʻa e Tamaí, ko e Fakamoʻuí naʻe faingataʻaʻiá. Ko e Fakamoʻuí naʻá Ne veteki e ngaahi haʻi ʻo e maté. Ko e Fakamoʻuí naʻá Ne totongi huhuʻi ʻetau ngaahi angahalá mo e maumau fonó pea fakapuliki ia kapau te tau fakatomalá. Ko e Fakamoʻuí naʻá Ne fakahaofi kitautolu mei he pōpula ʻo e mate fakaesinó mo fakalaumālié.

ʻOku ʻikai ha sino taʻehā mai ia ʻe ui “ko e Fakalelei” te tau lava ʻo tangi ki ai ke maʻu mei ai ha fakafiemālie, fakamoʻui, fakamolemole, pe mālohi. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e tupuʻangá. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ngaahi foʻi lea toputapu hangē ko e Fakaleleí mo e Toetuʻú ʻa e meʻa ne fai ʻe he Fakamoʻuí, ʻo fakatatau mo e palani ʻa e Tamaí, ka tau lava ʻo moʻui mo ha ʻamanaki lelei ʻi he moʻuí ni pea maʻu mo e moʻui taʻengatá ʻi he maama kahaʻú. ʻOku mahino mo fakahoungaʻi lelei taha e feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí—ʻa e tefitoʻi ngāue ʻi he hisitōlia kotoa ʻo e tangatá—ʻi he taimi ʻoku tau fakamatalaʻi mahino mo fakafehokotaki ia ki aí.

Naʻe fakamamafaʻi e mahuʻinga ʻo e misiona ʻa e Fakamoʻuí ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻa ia naʻá ne fakamatalaʻi mahino “ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo ʻetau tui fakalotú ko e fakamoʻoni ʻa e kau ʻAposetoló mo e kau Palōfitá ʻo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, naʻe pekia, pea telio, pea toe tuʻu ʻi he ʻaho hono tolú, ʻo hāʻele hake ki he langí; pea ko hono toenga ʻo e ngaahi meʻa kehe kotoa pē fekauʻaki mo ʻetau tui fakalotú ko ha ngaahi tānaki atu pē ki ai.”13

Ko e fakamatala tonu ʻeni ʻa e Palōfitá naʻá ne ʻomi e ʻuhinga ke hanga ai ʻe ha kau palōfita, kau tangata kikiite, mo e kau tangata maʻu fakahā ʻe toko 15 ʻo tuku mai mo fokotuʻu ʻenau fakamoʻoní ki he fakamanatua e taʻu 2,000 hono ʻaloʻi ʻo e ʻEikí. ʻOku ui e fakamoʻoni fakahisitōlia ko iá “Ko e Kalaisi Moʻuí.”14 Kuo ako maʻuloto ʻe ha kāingalotu tokolahi hono ngaahi moʻoní. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku ʻikai ke nau fuʻu ʻilo ʻoku ʻi ai ha meʻa pehē. ʻOku ou tapou atu ʻi hoʻomu feinga ke ʻilo lahi ange kia Sīsū Kalaisí, ke mou ako e “Ko e Kalaisi Moʻuí.”

ʻOku tohoakiʻi kitautolu ke tau kau ʻi ha ʻelemēniti ʻe taha ke maʻu Hono mālohí, ʻi he tuku hotau taimí ke ako kau ki he Fakamoʻuí mo ʻEne feilaulau fakaleleí: tau fili ke tui kiate Ia mo muimui ʻiate Ia.

ʻOku loto fiemālie e kau ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí ke hā mahino, lea, pea mo makehe mei he kakai ʻo e māmaní. ʻOku nau taʻeilifia, līʻoa, pea mo lototoʻa. Naʻá ku ʻilo ha kau ākonga pehē lolotonga haʻaku ngāue ʻi Mekisikou kimuí ni, ʻo u talanoa ai mo ha kau ʻōfisa fakapuleʻanga pea pehē ki ha kau taki ʻo e ngaahi tui fakalotu kehé. Naʻa nau takitaha fakamālō mai ʻi he feinga lototoʻa mo ola lelei hotau kāingalotú ke maluʻi mo paotoloaki e nofomalí mo e ngaahi fāmilí ʻi honau fonuá.

ʻOku hala ha meʻa ia ʻe faingofua pe hokonoa pē, ʻi he hoko ko e kau ākonga mālohi peheé. Kuo pau ke fakamaʻu ʻetau tokangá ʻi he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí. ʻOku mafatukituki fakaʻatamai ke hanga kiate ia ʻi he fakakaukau kotoa pē.15 Ka ʻi heʻetau fai iá, ʻoku mole atu ʻetau veiveiuá mo e manavasiʻí.16

Naʻá ku toki ʻilo kimuí ni ki ha finemui Loumaile kei siʻi mo taʻeufi. Naʻe fakaafeʻi ia ke kau ʻi ha feʻauhi fakasiteiti maʻa hono ʻapiako māʻolungá ʻi he efiafi tatau ne ʻosi tukupā ai ke kau ʻi ha fakataha fineʻofa fakasiteiki. Ko e taimi naʻá ne fakatokangaʻi ai mo fakamatalaʻi ki he kau ʻōfisa ʻo e feʻauhí, ʻa e fepakipaki e taimi-tēpilé, mo e fie maʻu ke mavahe teʻeki ʻosi e feʻauhí ki ha fakataha mahuʻingá, naʻe talaange ʻe fakataʻeʻaongaʻi kapau te ne fai ia.

Ko e hā ne fai ʻe he Loumaile Siasi ko ʻení? Naʻá ne tauhi ʻene tukupā ke kau ʻi he fakataha ʻa e Fineʻofá. Hangē ko e palōmesí, naʻe fakataʻeʻaongaʻi mei he feʻauhi fakasiteití. Ko e taimi naʻe fehuʻi ai fekauʻaki mo ʻene filí, naʻá ne talaange pē, “ʻOku mahuʻinga ange Siasí, ʻikai ko ia?”

ʻOku fakaivia kitautolu ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí ke tau fai ha ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke tau mei fai. ʻOku ʻomi ʻe he tui ʻokú ne fakaʻaiʻai kitautolú, ha faingamālie lahi ange ke maʻu ai Hono mālohí.

ʻOku tau toe fakatupulaki foki e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ʻi heʻetau moʻuí ʻi he taimi ʻoku tau fai ai e ngaahi fuakava toputapú mo fai pau ki he ngaahi fuakava ko iá. ʻOku haʻi kitautolu heʻetau ngaahi fuakavá, kiate Ia mo ʻomi ha mālohi fakaʻotua. ʻOku tau fakatomala mo muimui ʻiate Ia ki he vai ʻo e papitaisó, ʻi heʻetau hoko ko e kau ākonga faivelengá. ʻOku tau fononga ʻi he hala ʻo e fuakavá ke maʻu e ngaahi ouau mahuʻinga kehé.17 Kae fakafetaʻi, he ʻoku fakafaingamālieʻi ʻe he palani ʻa e ʻOtuá ke fakaaʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá ki he ngaahi kui ne pekia taʻe maʻu e faingamālie ke maʻu kinautolu ʻi heʻenau moʻui fakamatelié.18

ʻOku kumia ʻe he kau tangata mo e kau fefine tauhi fuakavá ha ngaahi founga ke tauhi ai kinautolu ke taʻe-ha-mele mei māmani ke ʻoua naʻa ʻi ai ha meʻa te ne fakafeʻātungiaʻi honau hala ki he mālohi ʻo e Fakamoʻuí. Naʻe tohi ʻeni kimuí ni ʻe ha uaifi mo ha faʻē faitōnunga: “Ko ha taimi faingataʻa ʻeni mo fakatuʻutāmaki. ʻIkai ʻoku tau monūʻia ke ʻilo lahi ange ki he palani ʻo e fakamoʻuí mo e fakahinohino fakalaumālie mei he kau palōfitá, kau ʻaposetoló, mo e kau taki ʻofá, ke tokoni ke tau folaua lelei ʻa e ngaahi tahi hoú ni. Ne taʻofi ʻemau angaʻaki hono fakamoʻui e letioó he pongipongí. Ka ʻoku mau fanongo ʻeni ki he malanga konifelenisi lahí ʻi heʻemau ngaahi telefoni toʻotoʻó he pongipongi kotoa ʻi heʻemau teuteu atu ki ha ʻaho foʻoú.”

Ko ha ʻelemēniti ʻe taha ki hono tohoakiʻi mai e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ki heʻetau moʻuí ko e kakapa hake kiate Ia ʻi he tui. ʻOku fie maʻu ʻi he faʻahinga kakapa peheé, ʻa e ngāue faivelenga mo tokangá.

ʻĪmisi
Ko e ala ha fefine ki he kapa ʻo e kofu e Fakamoʻuí

ʻOku mou manatuʻi e talanoa ʻo e tohitapú ki he fefine ne taʻu ʻe 12 ʻene puke ha palopalema holoki moʻuí?19 Naʻe tui lahi ki he Fakamoʻuí, peá ne pehē, “Kapau te u ala pē ki hono kofú, te u moʻui ai.”20

Naʻe fie maʻu ʻe he fefine tui lahi mo tokanga ko ʻení ke mafao atu ki he mamaʻo taha te ne lavá, ke aʻu ki Hono mālohí. ʻOku fakataipe ʻe heʻene mafao fakaesinó ʻa ʻene mafao fakalaumālié.

Kuo tangi hatau tokolahi mei he takele hotau lotó ʻaki ha fakalea kehe ʻo e lea ʻa e fefine ko ʻení: “Kapau te u lava mafao fakalaumālie feʻunga ke maʻu e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ki heʻeku moʻuí, te u ʻilo e founga ke fai ki hoku tūkunga fakamamahí. Te u ʻilo ʻa e meʻa ke faí. Pea te u maʻu e mālohi ke fai ai iá.”

Ko e taimi ʻokú ke kakapa hake ai ki he mālohi ʻo e ʻEikí, ʻi hoʻo moʻuí ʻaki e mālohi tatau ʻoku maʻu ʻe ha taha ʻoku melemo, ʻi he taimi ʻoku taufā mo feinga ai ke mānavá, te ke maʻu e mālohi meia Kalaisi. Ko e taimi ʻoku ʻafioʻi moʻoni ai ʻe he Fakamoʻuí ʻokú ke fie maʻu moʻoni ke ala hake kiate Iá—ʻi he taimi te Ne lava ai ʻo ongoʻi ko e holi taupotu taha ho lotó ke ʻomi Hono mālohí ki hoʻo moʻuí—ʻe taki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ʻiloʻi pau ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ke faí.21

Ko e taimi ʻokú ke mafao fakalaumālie ai ʻo mamaʻo ange ʻi ha meʻa kuó ke fai kimuʻá, ʻe tafe hifo leva Hono mālohí kiate koe.22 Pea ʻe mahino leva kiate koe hono ʻuhinga loloto ʻo e ngaahi lea oku tau hivaʻi ʻi he himi “Ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá”:

[ʻOku fakalahi ʻe he [ʻEikí e mahino ʻa e] Kāingalotú. 

[ʻOku tupulaki e ʻilo mo e mālohi ʻo e] ʻOtuá;

ʻOku [kamata ke mafoa e veili ʻi he funga] māmaní.23

ʻOku fakafonu e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻaki Hono mālohí, ʻa ia ʻoku ʻatā ia ki he ʻofefine mo e foha kotoa ʻo e ʻOtuá ʻoku fekumi faivelengá. Ko ʻeku fakamoʻoní ia, ko e taimi ʻoku tau maʻu ai Hono mālohí ʻi heʻetau moʻuí, te tau fakatou fiefia mo Ia.24

ʻOku ou fakahā ʻi heʻeku hoko ko e taha ʻo ʻEne kau fakamoʻoni makehé, ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá! Ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Kuo ʻosi fakafoki mai Hono Siasí ki māmani! Ko e palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi māmani he ʻaho ní ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, ʻa ia ʻoku ou poupouʻi ʻaki hoku lotó kotoa. ʻOku ou fakamoʻoniʻi ia, fakataha mo hono fakahaaʻi ʻeku ʻofa mo e tāpuaki kiate kimoutolu takitaha, ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.