2010–2019
Ko Hono Tānaki e Fāmili ʻo e ʻOtuá
ʻEpeleli 2017


Ko Hono Tānaki e Fāmili ʻo e ʻOtuá

ʻOku finangalo e ʻOtua ko e Tamaí ke toe foki hake ʻa ʻEne fānaú, ʻi ha ngaahi fāmili pea ʻi he nāunau.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou fiefia he faingamālie ke ʻi heni mo kimoutolu he kamataʻanga ʻo e konifelenisi lahí ni. ʻOku ou talitali fiefia kimoutolu.

Kuo hoko maʻu pē ʻa e konifelenisi lahí ko ha taimi fakatahatahaʻi ia ʻo e Kāingalotú. Kuo tau fuʻu tokolahi ke tau toe fakataha kotoa ki ha feituʻu pē ʻe taha, ka kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ha ngaahi founga ke aʻutaki atu ai kiate kimoutolu e ngaahi tāpuaki ʻo e konifelenisi lahí, neongo pe ko e fē feituʻu ʻoku mou ʻi aí. Neongo ʻoku fakafiefia ke vakai ki he fakataha mai e Kāingalotú ki he Senitā Konifelenisí ni, ka ʻoku ʻikai ngalo ʻiate kimautolu ʻoku tuʻu atu mei he tuʻunga malangá ni, ʻa e kakai ʻe laui miliona ʻoku fakataha hake he funga ʻo e māmaní ke mamata mo fanongo ki he konifelenisí. ʻOku fakataha hake hamou tokolahi mo homou ngaahi fāmilí; kae fakataha hake ha niʻihi mo e kaungāmeʻá pe kāingalotu ʻo e Siasí.

Neongo pe ko e fē feituʻu ʻoku mou ʻi aí pe founga ʻoku aʻutaki atu ai hoku leʻó, mou meaʻi muʻa neongo ʻoku ʻikai ke tau fakataha heni, ka ʻoku mau ongoʻi homou laumālié. ʻOku mau fakatauange pē ʻoku mou ongoʻi fāitaha mo kimautolu—ke mou ongoʻi e mālohi fakalaumālie ʻoku maʻu he taimi ʻoku fakataha ai ha kakai tui ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí.

Kuó u ongoʻi ke u lea atu kiate kimoutolu he ʻahó ni ʻo fekauʻaki mo ha fakataha kehe. Ko e faʻahinga fakataha ia ʻoku ʻikai hoko he māhina ʻe ono kotoa pē ʻo hangē ko e konifelenisi lahí. Ka kuo hokohoko mai ia talu mei hono Toe Fakafoki mai ʻo e Siasí, pea kuo fakavaveʻi ia he ngaahi taʻu kimui ní. ʻOku ou ʻuhinga ki hono tānaki fakataha mai ʻo e fāmili ʻo e ʻOtuá.

Ke fakamatalaʻi e tānaki ko ʻení, mahalo ʻe lelei ke tau kamata mei he taimi hotau fanauʻí, kimuʻa pea hoko e taimi ʻoku ui ʻe he Tohi Tapú “ko e kamataʻangá” (Sēnesi 1:1). Naʻa tau nofo he taimi ko iá mo e Tamai Hēvaní ko ʻEne fānau fakalaumālié. ʻOku moʻoni ʻeni ki he toko taha kotoa pē kuo moʻui ʻi he māmaní.

Ko e hingoa, “tokouá” mo e “tuongaʻané” mo e “tuofefiné,” naʻe ʻikai ko ha lea fakafeʻiloaki pē ia pe fakalaulaunoa kiate kitautolu. Ko hano fakahaaʻi ia ʻo ha moʻoni taʻengata: Ko e ʻOtuá ʻa e Tamai moʻoni e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá; ʻoku tau kau kotoa ki Hono fāmili taʻengatá. Koeʻuhí ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu ʻaki e ʻofa haohaoa ʻa e Tamaí, ʻokú Ne finangalo ke tau fakalakalaka ke tau hoko ʻo hangē ko Iá. Naʻá Ne fokotuʻu ha palani ke tau omi ki he māmaní ʻi ha ngaahi fāmili, ʻo maʻu ha aʻusia ʻe teuteuʻi ai kitautolu ke tau toe foki kiate Ia ʻo moʻui hangē ko ʻEne moʻuí.

Ko e ngaahi tefitoʻi ʻelemēniti ʻo e palani ko ʻení, ʻa e talaʻofa ko ia ʻe foaki ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne moʻuí ko ha feilaulau, ke fakahaofi kitautolu mei he angahalá mo e maté. Ko hotau fatongia he palani ko iá, ke tali lelei e feilaulau ʻa e Fakamoʻuí, ʻaki ʻetau talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ta tali ʻa e palani ko ʻení. Ko hono moʻoní ne ta fiefia ai, neongo naʻe pau ke ta mavahe mei he ʻao ʻetau Tamaí pea ngalo ʻiate kitautolu e meʻa ne tau aʻusia mo Iá.

Ka naʻe ʻikai ke ʻomi noa pē kitautolu ki heni. Naʻe foaki mai kiate kitautolu takitaha ha konga ʻo e maama ʻa e ʻOtuá, ʻoku ui ko e “Maama ʻa Kalaisí,” ke tokoni ke tau fakafaikehekeheʻi ʻa e leleí mo e koví, totonú mo ia ʻoku halá. Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku lava ai ʻe kinautolu ne moʻui kae ʻikai ʻilo ki he palani ʻa e Tamaí, ʻo ongoʻi ʻi honau lotó ʻoku totonu mo lelei ha ngaahi tōʻonga ʻe niʻihi, kae kovi ha niʻihi.

ʻOku fuʻu ʻilonga ʻetau ongoʻi e totonú mo e halá he taimi ʻoku tau ʻohake ai ʻetau fānaú. ʻOku maʻu ʻe he mātuʻa kotoa pē ʻa e holi ke akoʻi ki heʻenau fānaú ʻa e ngaahi ʻulungaanga maʻá. Ko e konga ʻeni ʻo e mana ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne finangalo ke omi ʻEne fānaú ki he māmaní, ʻo muimui ki he sīpinga taʻengata ʻo e ngaahi fāmili naʻe ʻi he langí. Ko e fāmilí ko e tefitoʻi ʻiuniti ia ʻo e taʻengatá, pea ko ʻEne taumuʻá ke nau toe hoko foki ko e tefitoʻi ʻiuniti ʻi he māmaní. Neongo ʻoku ʻikai haohaoa e ngaahi fāmili fakaemāmaní, ka ʻoku maʻu ai ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá e faingamālie lelei taha ke talitali kinautolu ki he māmaní ʻi he ʻofa pē ko ia ʻoku ofi taha ki he meʻa ne tau ongoʻi ʻi he langí—ʻa e ʻofa fakaemātuʻá. Ko e ngaahi fāmilí foki ʻa e founga lelei taha ke paotoloaki mo tukuʻau hifo ai e ngaahi ʻulungāanga maʻá mo e tefitoʻi moʻoni leleí, ʻa ia te ne ala tataki kitautolu ke tau toe foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá.

Ko ha kiʻi konga siʻi pē ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he moʻui ko ʻení, ʻoku mahino kakato kiate kinautolu e palani ʻa e ʻOtuá, pea nau lava ʻo maʻu e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi fuakava ʻe lava ke fakaʻaongaʻi lelei ai e mālohi fakalelei ʻo e Fakamoʻuí ʻi heʻetau moʻuí. ʻE lava foki ʻe kinautolu ʻoku maʻu ha mātuʻa lelei tahá ʻo moʻui faivelenga ʻo fakatatau mo e maama ʻoku nau maʻú, neongo ʻoku teʻeki ai ke nau fanongo ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí pe fakaafeʻi ke papitaiso ʻi Hono huafá. Kuo moʻoni ʻeni ʻi hotau kāinga ʻe laui miliona ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní.

Mahalo ʻe taku ʻe ha niʻihi ʻoku ʻikai totonu ʻeni. Mahalo te nau lau ko ha fakamoʻoni ia ʻoku ʻikai ha palani, pe fie maʻu makehe ki he fakamoʻuí—pea nau ongoʻi he ʻikai hanga ʻe ha ʻOtua ia mo ʻofa ʻo faʻu ha palani ʻe ʻatā pē ke maʻu ʻe ha konga siʻi ʻo ʻEne fānaú. Mahalo ʻe lau ʻe ha niʻihi ia pau pē ne ʻosi fakapapauʻi ʻe he ʻOtuá ia kimuʻa pe ko hai ʻe fakamoʻui Heʻene fānaú, peá Ne ʻai pē ke nau maʻu e ongoongoleleí, kae ʻikai pē ke “fili” e niʻihi ia kuo teʻeki ai ke nau fanongo ʻi he ongoongoleleí.

Ka ʻokú ta fakatou ʻiloʻi, tuʻunga ʻi he ngaahi moʻoni ne toe fakafoki mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻa e lahi ange e angaʻofa mo e angatonu ia e palani ʻa e ʻOtuá. ʻOku hohaʻa mai ʻetau Tamai Hēvaní ke Ne tānaki mo tāpuekina kotoa ʻa Hono fāmilí. Neongo ʻokú Ne ʻafioʻi he ʻikai ke nau fili kotoa ke kau ki he tānakí, ka ʻoku ʻoange ʻe Heʻene palani ki Heʻene fānaú kotoa ʻa e faingamālie ke tali pe fakasītuʻaʻi ʻEne fakaafé. Pea ko e fāmilí ʻa e uho ʻo e palani ko ʻení.

Naʻe pehē ʻe he palōfita ko Malakaí ʻi he ngaahi senituli kuohilí, ʻe ʻi ai e ʻaho ʻe fekauʻi mai ai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻIlaisiā ke “liliu ʻa e loto ʻo e mātuʻá ki he fānaú, pea ko e loto ʻo e fānaú ki heʻenau mātuʻá” (Malakai 4:6).

Naʻe fuʻu mahuʻinga fau e kikite ko ʻení, he naʻe toe folofola ʻaki ia ʻe he Fakamoʻuí ʻi Heʻene ʻaʻahi ki he Ongo ʻAmeliká hili ʻEne toetuʻú (vakai, 3 Nīfai 25:5–6). Pea ʻi he ʻaʻahi ʻa e ʻāngelo ko Molonai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻá ne leaʻaki foki e kikite ʻa ʻIlaisiaá ʻo fekauʻaki mo e lotó, ngaahi tamaí mo e fānaú (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:36–39).

Ko e ʻaho 1 ʻeni ʻo ʻEpelelí . ʻI ha ʻaho ʻe ua mei heni, ʻe hoko he ʻaho 3 ʻo ʻEpelelí e taʻu ʻe 181 mei hono fakahoko e kikite ʻa Malakaí. Ko e ʻaho ia naʻe haʻu ai ʻa ʻIlaisiā ʻo foaki kia Siosefa Sāmita ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke silaʻi e ngaahi fāmilí ke taʻengata (vakai, T&F 110:13–16).

Talu mei he ʻaho ko iá ki he ʻahó ni, mo e fakautuutu e tokanga ʻa e kakaí ki hono takitaha hisitōlia fakafāmili. ʻOku toe fakautuutu ange ʻa e vāofi e kakaí mo ʻenau ngaahi kuí, ʻi heʻenau mahuʻingaʻia aí. Kuo fokotuʻu ha ngaahi laipeli mo e kautaha tohi-hohoko mo e tekinolosia he māmaní ke tokoni ki he tokanga makehe ko ʻení. Kuo hanga ʻe he mālohi ʻo e ʻinitanetí ke fakatupulaki e fetuʻutakí, ʻo ʻai ke malava e ngaahi fāmilí ʻo ngāue fakataha ke fai e hisitōlia fakafāmilí ʻi ha founga vave mo maau kuo teʻeki ke tau mātā kimuʻa.

Ko e hā ʻoku hoko kotoa ai e ngaahi meʻá ni? ʻOku tau ui ia ko e “laumālie ʻo ʻIlaisiaá” he ʻoku ʻikai hano fakalea lelei ange. Te tau lava foki ʻo ui tatau ia “ko hono fakakakato ʻo e kikité.” ʻOku ou fakamoʻoni atu naʻe haʻu ʻa ʻIlaisiā. Kuo liliu e loto ʻo e fānaú—ʻa kitaua ia —ki heʻetau ngaahi tamaí, ko ʻetau ngaahi kuí. Ko e ʻofa ko ia ʻokú ke ongoʻi ki hoʻo ngaahi kuí, ko ha konga ia hono fakahoko e kikite ko iá. ʻOku fakatōkakano ia ʻi hoʻomou moʻuí. Ka ʻoku mahulu hake ia ʻi homou DNA pē.

Hangē ko ʻení, ʻi hoʻomou muimui ki he ngaahi ueʻi ke ako fekauʻaki mo homou hisitōlia fakafāmilí, mahalo te mou ʻiloʻi ai naʻe vahevahe mai ʻe hao kāinga ha meʻa fekauʻaki mo koe pe ko hoʻo manako he lau tohí mo hoʻo talēniti hivá. ʻE lava ke mālie mo fakalahi ai hoʻo ʻiló. Kapau ʻe ngata ai hoʻo ngāué, te ke ongoʻi ʻoku mole ha meʻa. ʻOku ʻuhinga iá he ʻoku fie maʻu ha meʻa lahi ange ʻi he ongoʻi māfaná pē, ki hono tānaki mo ʻai ke faaitaha e fāmili ʻo e ʻOtuá. ʻOku fie maʻu e ngaahi fuakava toputapu ne fai ʻi he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Naʻe ʻikai ke maʻu e ngaahi ouau ko iá ʻe ha toko lahi hoʻo ngaahi kuí. Ka naʻá ke maʻu ia ʻi he founga ʻa e ʻOtuá. Pea naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá te ke toe ʻofa ange ki hoʻo ngaahi kuí, pea te ke maʻu e tekinolosia ʻoku fie maʻú ke ʻiloʻi ʻaki kinautolu. Naʻá ne ʻafioʻi foki te ke moʻui ʻi ha kuonga ʻoku ofi e ngaahi temipale ke ke lava ʻo hū ki aí, ke fakahoko e ngaahi ouaú, ʻo lahi ange ʻi ha toe taimi he hisitōliá. Pea naʻá Ne ʻafioʻi te Ne lava ʻo falala atu ke ke lavaʻi e ngāué ni ʻo fakafofongaʻi hoʻo ngaahi kuí.

Ko e moʻoni ʻoku tau takitaha femoʻuekina pē ʻi hotau ngaahi fatongia mahuʻinga, ʻoku tuku ki ai ʻetau tokangá mo hotau taimí. ʻOku tau ʻilo kotoa ʻoku mahulu hake e meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau faí, ʻi he meʻa ko ia ʻoku tau malavá. Kae meʻamālie, ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí ha founga maʻatautolu takitaha ke tau maʻu ha lototoʻa mo ha fiemālie ʻi heʻetau ngāué, ʻo kau ai e ngāue ki he hisitōlia fakafāmilí. ʻOku tau maʻu ha ivi ke fai e meʻa ʻokú Ne kole maí ʻo fakafou heʻetau tui ʻoku ʻikai ʻomi ʻe he Fakamoʻuí ha fekau, “kae ʻikai te ne teuteu ha hala maʻanautolu ke [tau] lava ai ʻo fai ʻa e meʻa kuó ne fekau kiate kinautolú” (1 Nīfai 3:7).

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻeni, mei he meʻa kuó u aʻusiá. ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ʻi heʻeku kei ako ʻunivēsití, ne u feʻiloaki ai mo ha tangata ne ngāue ʻi ha taha ʻo e ngaahi kautaha komipiuta lalahi taha he māmaní. Ko e taimi ʻeni he kamakamata e meʻa fakakomipiutá, pea naʻe fekauʻi mai ia ʻe heʻenau kautahá ke haʻu ʻo tuʻuaki fakatau mai ha ngaahi komipiuta ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Kiate au, naʻe ʻikai kau e tangata tuʻuakí ni ia ki ha siasi. Ka naʻá ne lea mai ʻi he ofo mo e vēkeveke, “ʻOku nau fekumi he siasí ni ki he meʻa ʻoku nau ui ko e ʻtohi hohoko,ʻ ʻo kumi e hingoa ʻo e kakai pekiá ke ʻiloʻi ʻenau ngaahi kuí. Naʻe kumi e kakaí tautautefito ki he kakai fafiné,ʻi ha ʻū faile kapineti, ʻi ha fanga kiʻi kaati ke maʻu ha fakamatala.” Kapau ʻoku tonu ʻeku manatú, hangē kiate au naʻá ne pehē naʻe tui sū lapa ʻa e kakai fefiné ke lava ke nau lele ʻo vave ange. Ne hoko atu e fakamatala ʻa e motuʻá, “ʻI heʻeku vakai ki he mafatukituki ʻo e meʻa ne nau feinga ke faí, ne u ʻiloʻi kuó u maʻu ha ʻuhinga ki hono faʻu ʻo e komipiutá.”

Naʻe ʻi ai pē ʻene moʻoni. ʻE hoko ʻa e komipiutá ko ha konga mahuʻinga ʻo e kahaʻu ʻo e hisitōlia fakafāmilí—kae ʻikai ko e komipiuta ko ē naʻá ne tuʻuakí. Naʻe ueʻi fakalaumālie ha taki ʻo e Siasí ke ne fili ke ʻoua naʻa fakatau ʻene ʻū komipiutá. Naʻe pau ke tali e Siasí ki he tekinolosia ne ʻikai ʻilo he taimi ko iá ʻe lava ʻo maʻú. Ka kuó u ʻilo ʻi he ngaahi taʻu lahi ko ʻení, neongo e tekinolosia lelei tahá, he ʻikai pē ke ne teitei lava ʻe ia ʻo fetongi e fakahā mei he langí, hangē ko ia ne maʻu ʻe he taki ʻo e Siasí. Ko ha ngāue fakalaumālie ʻeni, pea ʻoku tataki ia ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi Hono Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻI he ngaahi uike siʻi kuohilí, ne u ngāue ai heʻeku hisitōlia fakafāmilí mo ha taha ʻo e kau faifaleʻí, pea tokoni mai mo ha taha he telefoní. Naʻe ʻi ai ha palopalema ʻi he monitoa komipiuta ʻi muʻa ʻiate aú, naʻe ʻikai ke u lava ʻo solova ʻi hoku mālohi fakaemāmaní. Ne u sio ki ha ongo hingoa, ne ʻomi kiate au ʻi he fakaofo ʻo e tekinolosiá, ko ha kakai mahalo ne tatali ki ha ouau ʻo e temipalé. Ka ko e koví, naʻe kehekehe ʻa e ongo hingoá, ka naʻá ku tui ko e tokotaha tatau pē kinaua. Ko hoku fatongiá ke fakapapauʻi pe ko e hā e moʻoní.

Ne u kole ange ki heʻeku faifaleʻí ke ne talamai. Ne nau pehē mai, “ʻIkai, kuo pau ke ke fili.” Naʻe ʻikai ke nau fakapapauʻi te u maʻu ʻa e moʻoní. Naʻe ʻomi ʻe he komipiutá, ʻi hono mālohí mo e fakamatalá, ʻa e tāpuaki ko ʻeku siofi e ongo hingoá, vakaiʻi e fakamatala ʻoku maʻú, fai ha toe fekumi, lotu fakalongolongo pea ʻiloʻi pe ko e hā e moʻoní. ʻI heʻeku lotú, ne u ʻiloʻi fakapapau ʻa e meʻa ke u faí—ʻo hangē ko ia kuó u fai ʻi he ngaahi tūkunga kehe ne u fie maʻu ai e tokoni fakalangí ke solova ha palopalema.

ʻOku ʻikai foki ke tau ʻiloʻi e meʻa fakaofo ʻe ueʻi ʻe he ʻOtuá ke fai ʻe ha kakai ke tokoni ʻi Heʻene ngāue ko e tānaki Hono fāmilí. Ka ko e hā pē ʻilo fakaofo ʻe maʻú, ʻe fie maʻu e Laumālié ia ke ngāue ʻi ha kakai hangē ko kitauá. ʻOku ʻikai totonu ke tau ofo heni. He ko e ngaahi foha mo e ʻofefine ʻeni ʻo e ʻOtuá. Te Ne ʻomi ha faʻahinga ueʻi fakalaumālie pē ʻe fie maʻu ke nau faʻu ai e faingamālie ke toe foki kiate Ia.

Kuo tali ʻe he toʻu tupu ʻo e Siasí he ngaahi taʻu kimui ní, ʻa e laumālie ʻo ʻIlaisiaá, ʻi ha founga fakaofo moʻoni. ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻoku maʻu lekomeni temipale fakangatangata pea ʻoku nau toutou fakaʻaongaʻi ia. ʻOku toe femoʻuekina ange e faiʻanga papitaiso he temipalé, ʻi ha toe taimi ki muʻa; pea kuo liliu ʻe ha ngaahi temipale ʻenau taimi-tēpilé, ke feau e tokolahi ʻo e kakai kei talavou ʻoku ō ki he temipalé.

Naʻe tātātaha ka ko ha fakaʻatā makehe ia ki he toʻu tupú ke nau ʻomi e hingoa ʻenau ngaahi kuí ki he temipalé. Ka ko e angamahení ia he taimí ni, pea taimi lahi ko e kakai kei talavoú ʻoku nau maʻu e ngaahi kui ko iá.

ʻIkai ngata aí, ʻoku tokolahi ha toʻu tupu kuo nau foaki honau taimí ke fai ha fekumi he hisitōlia fakafāmilí pea kuo hanga ʻe he ngāue fakatemipalé ʻo fakamālohia ʻenau fakamoʻoni ki he palani ʻo e fakamoʻuí. Kuó ne fakatupulaki ʻenau ongoʻi e Laumālié ʻi heʻenau moʻuí kae holoki e ivi takiekina ʻo e filí. Kuo tokoni ia ke nau ongoʻi ofi ange ki honau fāmilí pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Kuo nau ako ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono fakahaofi ʻe he ngāué ni e kau pekiá, ka ʻokú ne fakahaofi kotoa kitautolu (vakai, T&F 128:18).

Ko e meʻa lelei hono puke ʻe he toʻu tupú e vīsoné; pea ʻoku fie maʻu ke tulituli hake ʻenau mātuʻá. ʻOku tokolahi ha kakai he taimí ni kuo nau tali ke papitaiso ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié koeʻuhí ko e ngāue kuo fai ʻe he toʻu tupú, pea ʻoku nau tatali ki he ngaahi ouau kehe ko e kakai lalahí pē te nau lava ʻo fai he temipalé ʻi māmani. ʻOku ʻikai fakataumuʻa e ngāue ʻo hono tānaki e fāmili ʻo e Tamai Hēvaní ki he toʻu tupú pē, pea ʻoku ʻikai ko ha ngāue pē ia maʻa ʻenau ngaahi kuí. Ko e ngāue ia ki he tokotaha kotoa. ʻOku tau kau kotoa ki he tānakí.

Ko e ngāue ʻeni hotau toʻu tangatá, ʻo hangē ko ia ne ui ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, ko e kuonga ʻo e “kakato ʻo e ngaahi kuongá,” ʻe tānaki fakataha kotoa ai [ʻe he ʻOtuá] ʻa e “meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi, ʻa e meʻa ʻoku ʻi he langí mo ia ʻoku ʻi māmaní; ʻio, ʻiate ia” ( ʻEfesō 1:10). ʻOku malava ke fakahoko ʻeni ʻi he fakalelei naʻe fai ʻe he ʻAlo Tofu pē Taha ʻo e ʻOtuá ko Sīsū Kalaisi. ʻOku makatuʻunga ʻiate Ia, ʻa e malava ʻa “[kinautolu] naʻe mamaʻo atu ʻi muʻá, kuo fakaofi ʻi he taʻataʻa ʻo Kalaisí. He ko hotau melinoʻangá ia, ʻa ia kuó ne ngaohi ʻa e uá ke taha pē, pea kuó ne holoki hifo ʻa e ʻā vahevahe ʻi lotó” ( ʻEfesō 2:13–14). Kuo mou ongoʻi ʻeni, hangē ko ia kuó u ongoʻí, ʻa e tupulaki hoʻo ʻofá ʻi hoʻo sio ki he laʻitā ʻo haʻo kui. Kuó ke ongoʻi he temipalé he taimi ʻoku mahulu hake ehingoa ʻokú ke sio ki ai he temipalé, peá ke ongoʻi naʻe ʻiloʻi koe ʻe he tokotaha ko ʻení mo ne ongoʻi hoʻo ʻofá.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku finangalo e ʻOtuá ke toe foki ange ʻEne fānaú ki ʻapi, ʻi he ngaahi fāmili pea ʻi he nāunau. ʻOku moʻui ʻa e Fakamoʻuí. ʻOkú Ne tataki mo tāpuekina e ngāué ni, pea ʻokú Ne tokaimaʻananga mo tataki kitautolu. ʻOkú Ne fakamālō atu ʻi hoʻomou tokoni faivelenga ki hono tānaki fakataha Hono fāmilí, pea ʻoku ou palōmesi atu te ke maʻu e tokoni ʻokú ke fekumi ki ai mo fie maʻú. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.