2010–2019
Ko Hono Toʻukupu Tākiekiná
ʻEpeleli 2017


Ko Hono Toʻukupu Tākiekiná

ʻOku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻeta fie maʻú, ʻo laka ange ia ʻi ha toe taha kehe.

Ko e taha e tokoni ʻofeina taha ʻa e Tamai Hēvaní ke tākiekina ʻaki ʻEne fānaú, ko e ngaahi kui angamāʻoniʻoní. Ko ha fefine pehē ʻeku kui fefiné. Naʻe fakatonutonu au ʻe heʻeku tamaí ʻi ha meʻa naʻe hoko heʻeku kei siʻí, ka ʻoku ʻikai ke u manatuʻi pe ko e hā. Naʻe siofi pē ʻe heʻeku kui fefiné ʻene fakatonutonú peá ne pehē ange, “Monitī, ʻoku ou tui ʻoku fuʻu fefeka hoʻo fakatonutonú.”

Naʻe tali ange heʻeku tamaí, “ʻE Faʻē, te u faʻiteliha pē au hono fakatonutonu ʻeku fānaú.”

Naʻe tali leʻovaivai ange ʻeku kui fefine potó, “Te u pehē pē mo au.”

ʻOku ou tui fakapapau naʻe ongona ʻe heʻeku tamaí e takiekina poto ʻene faʻeé he ʻaho ko iá.

ʻI heʻetau fakakaukau ki he tākiekiná, mahalo te tau fakakaukau ki ha himi ʻoku tau ʻiloʻi mo ʻofa ai—“Fānau Au ʻa e ʻOtuá.” Ko e fakalea ʻeni ʻo e taú, “Tataki au, tauhi au, peá ta ō mo au, ke u ʻilo ʻa e halá.”1

Ne toki mahino kiate au kimuí ni ko e taú ni ko ha fakahinohino fakalangi ia ki he ngaahi mātuʻá. ʻI heʻeku fakalaulauloto ki he fakaleá ni, ne u fakatokangaʻi neongo ʻoku ʻasi ai e fakahinohino ko iá, ka ʻoku toe loloto ange hono ʻuhingá. ʻOku tau takitaha tautapa ki he Tamai Hēvaní ke Ne taki, fakahinohinoʻi pea ʻaʻeva mo kitautolu.

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo pehē: “ʻOku ʻafioʻi heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa ʻEne fānaú ʻo laka ange ʻi ha toe taha. Ko ʻEne ngāué mo e nāunaú ke tokoniʻi kitautolu, ke foaki mai ha ngaahi meʻa ngāue fakaofo ʻoku fakatuʻasino mo fakalaumālié, ke tokoniʻi kitautolu ʻi hotau hala ke tau toe foki hake ai kiate Iá.”2

Fanongo ki he fakalea ko iá: ʻOku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻeta fie maʻú, ʻo laka ange ia ʻi ha toe taha kehe. Ko hono olá, ko ʻEne faʻu ha polokalama tauhi fakatāutaha ʻoku tuha mo kitautolu. ʻOku lahi hono kongokongá. ʻOku kau ai Hono ʻAló pea mo e Fakaleleí, Laumālie Māʻoniʻoní, ngaahi fekaú, folofolá, lotú, kau palōfitá, kau ʻaposetoló, ngaahi mātuʻá, ngaahi kuí, kau taki faka-Siasi fakalotofonuá pea mo ha kakai kehe—ke nau tokoni kotoa ke tau toe foki ʻo nofo mo Ia ha ʻaho.

Tuku muʻa ke u vahevahe atu he ʻahó ni ha konga ʻo e polokalama tauhi fakatāutaha kuó u ʻiloʻi ai ʻoku tataki, fakahinohinoʻi pea ʻaʻeva fakataha ha Tamai ʻofa mo au pea mo hoku kiʻi fāmilí? ʻOku ou lotua te mou takitaha lava ʻo ʻiloʻi ʻi hoʻomou ngaahi aʻusiá ʻoku tataki, fakahinohinoʻi pea ʻaʻeva mo kimoutolu hoʻomou Tamai Hēvaní, pea te mou lava ʻi he ʻilo ko iá ʻo laka atu ʻi he lototoʻa, he ʻoku ʻikai ke mou tuēnoa.

Ko e ngaahi fekau ʻa e Tamai Hēvaní, ʻa e ngaahi konga mahuʻinga taha ʻo e polokalama tauhi ko ʻení. Naʻe pehē ʻe ʻAlamā, “Kuo teʻeki ai hoko ʻa e fai angahalá ko e fiefia.”3 Ko hono fakanainaiʻi ko ia ʻo e tōʻonga taʻefeʻungá kae ʻikai fakatonutonuʻi he ʻofá, ko e ʻofa lau pē ia, pea ʻokú ne poupouʻi ʻe ia e foʻi fakakaukau ʻe lava ke hoko e angahalá ko e fiefia. Naʻe fakamatalaʻi mahino ʻe he tangata Leimana ko Samuelá e fakakaukaú ni: “Kuo mou feinga ke maʻu ʻa e fiefia ʻi he faiangahalá, ʻa ia ko ha meʻa ʻoku taʻehoa mo e anga ʻo e māʻoniʻoni ʻa ia ʻoku ʻi hotau Pule Taʻengata lahí.”4

ʻOku toutou fakamanatu mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻo fakafou Heʻene kau palōfitá ko e fiefiá ʻa e angamāʻoniʻoní. Hangē ko ʻení, naʻe akonaki ʻa e Tuʻi ko Penisimaní, ʻoku fie maʻu ʻe he Tamai Hēvaní “ke mou fai ʻo hangē ko ia kuó ne fekau kiate kimoutolú; he kapau te mou fai ia, ʻokú ne tāpuakiʻi leva ʻa kimoutolu.”5 ʻOku ongo mai e fakamanatu tatau mei ha himi ʻoku tau maheni mo ia:

[Tauhi e ngaahi fekaú; tauhi e ngaahi fekaú!

Maluʻi kita heni; maʻu ai e nongá.

Ko e tāpuakí te Ne foaki mai].6

Ne u ʻilo ki he ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻi hoku taʻu 14 nai. Ne u fakatokangaʻi ʻoku kehe e tōʻonga ʻeku ongomātuʻá. ʻI heʻeku fakakaukau ki he meʻa ne u sio ki aí, ne u fehuʻi ange, “ʻOku tau ō ʻo ngāue fakafaifekau?” Naʻe fakapapauʻi ʻeku fakamahamahaló ʻi he mataʻi ʻohovale ʻeku faʻeé. ʻI ha fakataha alēlea fakafāmili kimui ange, ne ʻilo ai ʻe kimautolu fānaú kuo uiuiʻi ʻemau mātuʻá ke na tokangaʻi ha misiona.

Ne mau nofo ʻi ha ʻapi ʻuta fakaʻofoʻofa ʻi Uaiōmingi. Naʻe tōtōatu e moʻuí ʻi he anga ʻeku vakaí. Ne u foki mai mei he akó ʻo fai ʻeku fanga kiʻi ngāue fakaʻahó peá u ʻalu ʻo tulimanu, taumātaʻu pe ʻeva mo ʻeku kulií.

Hili ha taimi siʻi mei heʻeku ʻilo ki he uiuiʻí, ne u ʻilo naʻe pau ke tukuange ʻeku kulī ko Puluú. Ne u ʻeke ange ki heʻeku tamaí pe ko e hā te u fai kia Puluú. Ne u loto ke fakatōmamafaʻi ange ʻa e ʻikai ke u fiemālie ki he meʻa naʻe fie maʻu ʻe he ʻOtuá. He ʻikai teitei ngalo ʻene talí. Naʻá ne pehē mai, “ʻOku ʻikai ke u fakapapauʻi. Mahalo he ʻikai lava ke tau ō mo ia, ka ke ʻeke ki he Tamai Hēvaní.” Naʻe ʻikai ko e tali ia ne u ʻamanaki ki aí.

Ne kamata ke u lau e Tohi ʻa Molomoná. Ne u lotua fakamātoato ke u ʻilo pe ʻe fie maʻu ke u foaki ʻeku kulií ki ha taha. Naʻe ʻikai hoko mai leva e talí, ka naʻe toutou hū mai ki hoku ʻatamaí ha fakakaukau: “ʻOua te ke fakahela ki hoʻo mātuʻá. ʻOua te ke fakahela. Kuó u ui hoʻo ongomātuʻá.”

Ne u ʻiloʻi e meʻa naʻe fie maʻu ʻe he Tamai Hēvaní. Naʻe ʻikai hanga ʻe he ʻilo ko iá ʻo fakasiʻisiʻi ʻeku loto mamahi hono foaki ʻeku kulií. Ka naʻe fakafou ʻi he feilaulau siʻisiʻi ko iá, ʻa hono fakamolū hoku lotó peá u maʻu ha nonga he fekumi ki he finangalo ʻo e Tamai Hēvaní.

ʻOku ou fakamālō ki heʻeku Tamai Hēvaní ko e ngaahi tāpuaki mo e fiefia ne u maʻu ʻi he folofolá, lotú, Laumālie Māʻoniʻoní pea mo ha tamai fakaemāmani moʻui taau naʻá ne moʻuiʻaki ʻa hono fatongia ko e tefitoʻi faiako ʻo e ongoongoleleí ki heʻene fānaú. Naʻá ne tataki au, fakahinohinoʻi au pea ʻaʻeva mo au ke tokoniʻi au ke u ʻilo e halá—tautautefito ki he taimi naʻe fie maʻu ke u fai ai ha meʻa faingataʻá.

Makehe mei hono maʻu e polokalama tauhi ne u lave atu ki aí, ʻoku tāpuekina kitautolu takitaha ʻaki ha taki lakanga fakataulaʻeiki ke ne tataki mo fakahinohinoʻi kitautolu.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka: “ʻOku tataki fakalaumālie e kau pīsopé! ʻOku tau takitaha tauʻatāina ke fili ke tali pe fakafisingaʻi e akonaki hotau kau takí, kae ʻoua ʻaupito naʻá ke taʻetokanga ki he faleʻi hoʻo pīsopé, tatau ai pē pe ʻoku fai atu mei he tuʻunga malangá pe fakatāutaha.”7

ʻOku feinga e kau tangatá ni ke fakafofongaʻi e ʻEikí. Neongo pe ʻokú ke toulekeleka pe talavou, ko e taimi ʻoku loto ai ʻa Sētane ke tau pehē kuo ʻikai ha ʻutu-ʻe- hakeá, ka ko e ʻi ai e kau pīsopé ke tataki kitautolu. ʻI heʻeku talanoa mo e kau pīsopé, ne u ʻilo ai ha kaveinga ʻoku mau faitatau ai ʻo fekauʻaki mo e vetehia ʻa e talangataʻá pe ko e lavetukia ʻa e tonuhiá mei he ngaahi fehālaaki fakalilifú. ʻOku fie fakahaaʻi leva ʻe he kau pīsopé e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ki he fakafoʻituituí pea mo ha fakaʻamu ke ne ʻaʻeva ʻi hono tafaʻakí ʻi heʻene kumi hono hala ki ʻapí.

Mahalo ko e polokalama tauhi lahi taha ʻa e Tamai Hēvaní ʻoku fakamatalaʻi ia ʻe he fakalea ko ʻení: “He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo tofu pē taha naʻe fakatupú.”8

Ke akoʻi mai e meʻa kuo pau ke tau faí, naʻe tataki kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene sīpinga haohaoa kuo pau ke tau feinga ke faʻifaʻitaki ki aí. ʻOku mafao mai Hono toʻukupú peá Ne kole mai ke tau haʻu ʻo muimui ʻiate Ia.9 Pea ʻi heʻetau tōnounoú, ʻokú Ne fakamanatu mai leva, “He vakai, ko au, ko e ʻOtuá, kuó u kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻá ni maʻá e kakai kotoa pē, koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau mamahi ʻo kapau te nau fakatomala.”10

He toki meʻaʻofa fakaofo ia! Ko e fakatomalá ʻoku ʻikai ko ha tautea; ko ha faingamālie. Ko ha faingamālie ʻokú ne tataki mo fakahinohinoʻi kitautolu. Ta neʻineʻi ke talamai ʻe he folofolá ʻoku ʻikai totonu ke tau toe akoʻi ha meʻa kehe ka ko e fakatomalá pē.11

ʻOku lahi e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻa e Tamai Hēvaní, ka ʻokú Ne faʻa fakaʻaongaʻi ha taha kehe ke tokoni ange kiate Ia. ʻOkú Ne ʻomi fakaʻaho ha ngaahi faingamālie ke tau tataki, fakahinohinoʻi pea ʻaʻeva ai mo ha taha ʻoku faingataʻaʻia. Kuo pau foki ke tau muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí. Kuo pau ke tau tokanga taha ki he ngāue ʻa e Tamai Hēvaní.

ʻI heʻemau hoko ko e Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Talavoú, ʻoku mau ʻiloʻi ʻoku monūʻia e toʻu tupú ke ʻi ai ha mātuʻa mo ha kau taki ʻoku nau fakafofongaʻi e Tamai Hēvaní ʻi hono tataki, fakahinohinoʻi pea ʻaʻeva fakataha mo kinautolú. Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tolu12 ʻe tokoni ke tau kau ai he polokalama tauhi ʻa e Tamai Hēvaní, maʻá e niʻihi kehé ko e:

ʻUluakí, feohi mo e toʻu tupú. Naʻe fakamamafaʻi mai ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻeni: “ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa te tau lava ʻo fai ʻe mahuʻinga ange. ʻE mālohi ange ʻetau ngaahi sīpinga ko hono moʻui ʻaki e tokāteliné, ʻo mahulu hake ia ʻi heʻetau ngāue ʻaki ha ngaahi lea ke akoʻi e tokāteliné.”13 Ke tataki e toʻu tupú, ʻoku fie maʻu ke tau feohi mo kinautolu. Ko e tukutaha ki ai ʻo e taimí, ko hano fakahaaʻi ia ʻo e ʻofa ʻoku tau malava ai ʻo faiako ʻi he lea mo e sīpingá.

Uá, ke tataki moʻoni e toʻu tupú, kuo pau ke tau fakafehokotaki kinautolu mo langi. ʻE hokosia e taimi ʻe pau ke tau takitaha tuʻu pē ʻiate kitautolu. Ko e Tamai Hēvaní pē ʻe ʻi ai he taimi mo e feituʻu kotoa pē ke Ne fai e tatakí. Kuo pau ke ʻilo hotau toʻu tupú ki he founga ke maʻu ai e tataki ʻa e Tamai Hēvaní.

Tolú, kuo pau ke tau tuku ke taki e toʻu tupú. Hangē ko ha mātuʻa ʻofa ʻokú ne pukepuke e nima ʻo ha kiʻi pēpē ʻoku ako ʻalu, kuo pau foki ke tau tukuange kae lava e toʻu tupú ʻo fakalakalaka. ʻOku fie maʻu e kātakí mo e ʻofá ʻi hono tukuange ko ia e toʻu tupú. ʻOku faingataʻa pea fuoloa ange ia, kapau naʻa tau fai. Mahalo te nau humu he halá, ka ʻoku tau ʻaʻeva mo kinautolu.

ʻE kāinga, ʻe ʻi ai ha taimi ʻi heʻetau moʻuí ʻe ngali taumamaʻo pe ʻikai maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e takiekiná. Naʻe palōmesi mai ʻa ʻEletā D.  Toti Kulisitofāsoni ki he taimi fakamamahi peheé: “Tuku ke muʻomuʻa hoʻo ngaahi fuakavá pea fakapatonu ki ai hoʻo talangofuá. Peá ke kole leva ʻi he tuí ʻo ʻikai fakataʻetaʻetui, ʻo fakatatau mo hoʻo fie maʻú pea ʻe tali atu ʻe he ʻOtuá. Te Ne poupouʻi koe ʻi hoʻo ngāue mo leʻó. ʻE ala mai Hono Toʻukupú ʻi Heʻene taimi pē ʻAʻaná ʻo folofola atu, ‘Ko au ʻeni.’”14

Naʻe ʻi ai ha taimi pehē ne u fekumi ai ki he faleʻi ʻa e Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he lotu tāumaʻu mo ongo ki he lotó, ʻo laka hake he taʻu ʻe tahá, ke maʻu ha founga ke fakaleleiʻi ʻaki ha tūkunga faingataʻa. Ne u ʻiloʻi naʻe tali ʻe he Tamai Hēvaní e ngaahi lotu fakamātoato kotoa pē. Ka ne u aʻu ki ha tuʻunga hoholi vale pehē ko ia ne u ʻalu ai ki he temipalé mo e foʻi fehuʻi pē taha: “Tamai Hēvani, ʻokú ke tokanga mai koā?”

Ne u tangutu ofi ki mui ʻi he loki talitali ʻo e Temipale Lōkani ʻIutaá peá u ʻohovale ʻi he hū hake ki he lokí ʻa palesiteni Vooni J. Fetasitouni, ko ha kaungāmeʻa ofi homau fāmilí. Naʻá ne tuʻu mei muʻa ʻo talitali lelei kimautolu kotoa. ʻI heʻene fakatokangaʻi mai ne u kau he pataloní, naʻe taʻofi ʻene leá, ka ne sio fakamamaʻu mai peá ne pehē mai, “Misa Palafi, ʻoku fakafiefia ke sio kiate koe he temipalé he ʻahó ni.”

He ʻikai teitei ngalo ʻiate au e ongo ne u maʻu he momeniti ko iá. Naʻe hangē ʻa e talitali fiefia ko iá—ha mafao mai ʻe he Tamai Hēvaní Hono toʻukupú mo Ne folofola mai, “Ko au ʻeni.”

ʻOku tokanga pea ongona moʻoni ʻe he Tamai Hēvaní e lotu ʻa e fānau kotoa pē.15 ʻI heʻeku hoko ko ha taha ʻo ʻEne fānaú, ʻoku ou ʻilo naʻe hoko mai e tali ki heʻeku lotú ʻi he taimi pē ʻa e ʻEikí. Pea ʻi he aʻusia ko iá, naʻe toe mahino lelei ange ai kiate au ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá pea kuó Ne fekauʻi mai kitautolu ki heni ke tau ongoʻi ʻokú Ne ʻi heni pea te tau toe foki ʻo nofo mo Ia ha ʻaho.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku tataki, fakahinohinoʻi pea ʻaʻeva fakataha e Tamai Hēvaní mo kitautolu. ʻI heʻetau muimui ki Hono ʻAló mo talangofua ki Heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau ʻaposetolo mo e kau palōfitá, te tau ʻilo ai e hala ki he moʻui taʻengatá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.