2010–2019
ʻE Tokoniʻi Fēfē Koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní?
ʻEpeleli 2017


ʻE Tokoniʻi Fēfē Koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní?

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku fakatokanga, ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku fakafiemālie, pea ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku fakamoʻoni.

Naʻá ku afe mo hoku uaifi ko LIsá ʻi ha ʻapi ʻo ha kiʻi fāmili foʻou ʻi homau feituʻú, ʻi ha efiafi Mōnite kimuí ni mai. Lolotonga ʻema ʻi aí, ne fakaafeʻi ʻe he fāmilí ke ma nofo ki he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, ʻo na talamai kuo ʻosi teuteu ʻe heʻena kiʻi tamasiʻi taʻu hivá ʻa e lēsoní. ʻIo naʻá ma nofo!

Hili e fua hivá, lotú, mo e pisinisi ʻa e fāmilí, ne kamata leva ʻe he kiʻi tamasiʻi taʻu hivá ʻaki haʻane lau ha fehuʻi fakakaukau mei heʻene lēsoni naʻe hiki tohinimá: ʻE Tokoniʻi fēfē Koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní? Naʻe kamataʻi ʻe he fehuʻi ko ʻení ha fealeaʻaki mahuʻinga he fāmilí he naʻe vahevahe ʻe he taha kotoa ha foʻi fakakaukau mo ha ʻilo. Naʻá ku mālieʻia he teuteu lēsoni ʻemau faiakó mo ʻene fehuʻi mātuʻaki leleí ni, ʻa ia naʻá ne toutou ueʻi au.

ʻĪmisi
Lēsoni efiafi fakafāmili naʻe tohinima

Talu mei ai, mo ʻeku kei fehuʻi kiate au, “ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní?”—ko ha fehuʻi ʻoku ʻaonga moʻoni ki he fānau Palaimeli ʻoku taʻu valu mo teuteu ke papitaisó, mo e fānau ne toki papitaiso pea maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku toe ʻaonga foki ki he lauiafe ʻo e kau toki papi uluí.

ʻOku ou fakaafeʻi kitautolu takitaha, tautautefito ki he fānau Palaimelí, ke tau fakakaukauʻi, “ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní?” ʻI he kamata ke u fakakaukauloto ki he fehuʻi ko ʻení, naʻá ku fakakaukau leva ki ha aʻusia mei heʻeku kei siʻí. Ko ha talanoa ʻeni naʻá ku fai kia ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻi ha taimi nounou pē mei hono ui au ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea naʻá ne fakakau ia ʻi ha makasini ʻa e Siasí ʻo ne fakamatala ki heʻeku moʻuí.1 Mahalo ʻoku ʻi ai hamou niʻihi kuo mou ʻosi fanongo he talanoá ni, ka ko ha tokolahi mahalo kuo teʻeki ai.

ʻI hoku taʻu 11 nai, naʻá ku ʻalu mo ʻeku tamaí ʻo ma fononga lalo ʻi ha ʻaho ʻafu ʻo e faʻahitaʻu māfaná, ʻi he ʻotu moʻunga ofi ki homau ʻapí. Lolotonga e fononga hake ʻa e Tangataʻeikí ʻi he halanga fakalilifá, naʻá ku puna mei ha fuʻu maka ki ha fuʻu maka ʻe taha, he tafaʻaki ʻo e halá. Naʻá ku fakakaukau ke u kaka ʻi ha fuʻu maka, peá u kamata leva ke kaka taupiki ki ʻolunga ʻI heʻeku fai ʻení, naʻá ku ʻohovale hono puke heʻeku tangataʻeikí hoku letá ʻo fusiʻi hifo au, mo pehē mai, “ʻOua te ke kaka ki he funga maká. Ta nofo pē he kiʻi halá.”

Hili ha miniti siʻi mei ai, pea ʻi heʻema sio hifo mei ʻolunga he halá ki he funga maká, ne ʻi ai ha fuʻu ngata huhu kona ne tokoto ʻo fakalaʻalaʻā, ʻi he funga maka tonu pē naʻá ku fakakaukau ke u kaka aí.

Naʻá ku ʻilo ʻi heʻema foki meʻalele kimui ange ki ʻapí, naʻe tali e Tangataʻeikí ke u ʻeke ange pe naʻá ne ʻilo fēfē naʻe ʻi ai ʻa e ngatá?” Naʻá ku ʻeke ange leva, pea fakaiku ʻeku fehuʻí ke ma talanoa ai kau ki he Laumālie Māʻoniʻoní mo e founga ʻe lava ai e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tokoni maí. Kuo teʻeki ai ngalo ʻiate au e meʻa naʻá ku ako ʻi he ʻaho ko iá.

ʻOku mou lava ʻo sio ki he founga naʻe tokoniʻi ai au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní? ʻOku ou fakamālō maʻu ai pē ʻi he fakafanongo ʻeku tamaí ki he kihiʻi leʻo siʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, he naʻá ne fakahaofi au.

Ko e Meʻa ʻOku Tau ʻIlo Fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní

Kimuʻa pea tau toe fakakaukauʻi ange ʻa e fehuʻi “ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní?” tau fakamanatu ha ngaahi meʻa kuo fakahā ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻi ai ha ngaahi moʻoni taʻengata lahi te tau lava ʻo vakai ki ai, ka ʻi he ʻaho ní, te u fakamamafaʻi pē ha tolu.

ʻUluakí, ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e mēmipa hono tolu ia ʻo e Toluʻi ʻOtuá. ʻOku tau ʻilo e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he ʻuluaki tefito ʻo e tuí: “ʻOku mau tui ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, pea ki Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí, pea ki he Laumālie Māʻoniʻoní.”2

Uá, ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e laumālie pē, ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he folofola ʻo onopōní: “ʻOku maʻu ʻe he Tamaí ʻa e sino ʻo e kakano mo e hui ʻoku ongoʻi ngofua tatau mo e sino ʻo e tangatá; pehē foki mo e ʻAló; ka ʻoku ʻikai maʻu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e sino ʻo e kakano mo e huí, ka ko e tokotaha Laumālie pē. Ka ne ʻikai ke pehē, ʻe ʻikai ke lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke nofoʻia ʻa kitautolu.”3 ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻoku maʻu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha laumālie pē, ʻo ʻikai tatau mo e Tamaí mo Sīsū Kalaisi he ʻokú na maʻu ha sino moʻoni. ʻOku fakamahinoʻi ʻe he foʻi moʻoni ko ʻení ʻa e ngaahi hingoa kehe naʻe foaki ki he Laumālie Māʻoniʻoní mo tau maheni mo iá, kau ai e Laumālie Māʻoniʻoní, Laumālie ʻo e ʻOtuá, Laumālie ʻo e ʻEikí, Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofá, mo e Fakafiemālié.4

Tolú, ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku maʻu ia ʻi he hilifaki ʻo e nimá. Ko e ouaú ni, ʻi he hili ʻo e papitaisó, ʻokú ne fakafeʻungaʻi kitautolu ki he feohi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní5 Ko e fakahoko ʻo e ouaú ni, ʻoku hilifaki ʻe ha kau maʻu lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki moʻui taau honau nimá ki he ulu ʻo e tokotahá, ui ia ʻaki hono hingoá, fakahā honau mafai lakanga fakataulaʻeikí,6 pea ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, fakamaʻu ia ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea leaʻaki e kupuʻi lea mahuʻinga ko e “Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”

ʻE Tokoniʻi Fēfē Koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní?

Ke kiʻi fakamanatu siʻi e ngaahi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní, tau foki ki heʻetau ʻuluaki fehuʻí: ʻE Tokoniʻi fēfē Koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní?

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻOku Fakatokanga

Hangē ko ʻeku fakamatalaʻi ʻe he aʻusia ʻi heʻeku kei siʻí, ʻe lava e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tokoni ʻaki haʻane fakatokanga kei taimi atu ʻo ha fakatuʻutāmaki fakatuʻasino mo fakalaumālie. Naʻá ku toe ako hono mahuʻinga e fatongia fakatokanga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻeku ngāue ʻi he Kau Palesitenisī Fakaʻēlia ʻi Siapaní.

Lolotonga e taimi ko ʻení, naʻá ku ngāue vāofi mo Palesiteni Liiti Tateoka, ko e palesiteni ʻo e Misiona Siapani Senitaí. ʻI ha founga angamaheni pē ʻi hono misioná, naʻe palani ai ʻe Palesiteni Tateoka ha fakataha mo e kau taki ʻo e kau faifekaú ʻi he konga fakatonga ʻo hono misioná. ʻI he toe ha ngaahi ʻaho siʻi ki he fakatahá, kuo maʻu ʻe Palesiteni Tateoka ha ongo, ko ha ongo ʻi hono lotó, ke fakaafeʻi ʻa e kau faifekau kotoa ʻo e souni ko iá ki he fakataha takimuʻá, kae ʻikai ko e kau taki ʻeletā mo e sisitā toko siʻi angamahení.

ʻI heʻene fanongonongo ʻene taumuʻá, ne fakamanatu ange ʻe ha niʻihi ko e fakataha ko ʻení naʻe ʻikai fakataumuʻa ia ki he kotoa ʻo e kau faifekaú ka ko e kau taki fakafaifekaú pē. Ka naʻá ne tuku ki tafaʻaki e meʻa angamahení kae muimui ki he ueʻi naʻá ne maʻú, ʻo ne fakaafeʻi e kau faifekau kotoa ne ngāue ʻi he ngaahi kolo he matāfangá, kau ai ʻa e kolo ko Fukusimá, ke nau omi ki he fakatahá. ʻI he ʻaho ko iá, ko e ʻaho 11 ʻo Māʻasi 2011, ne fakataha atu e kau faifekaú ki he fakataha fakafaifekau fakalūkufuá ni, ʻi he kolo ʻi lotofonua ko Koiamá.

Lolotonga e fakatahá, kuo hoko ha mofuike naʻe 9.0 hono mālohí pea hake mo ha peau kula ʻi he tafaʻaki ʻo Siapani ʻoku tuʻu ai ʻa e Misiona Siapani Senitaí. Ko e fakamamahí, he ko e lahi ʻo e ngaahi kolo matāfangá—kau ai mo ia naʻe tānaki mai mei ai ʻa e kau faifekaú—naʻe haveki pea mole ai ha moʻui ʻa ha tokolahi. Pea tofanga ʻa e kolo ko Fukusimá ʻi ha palopalema fakaʻātomi kimui ange.

Neongo naʻe maumauʻi ʻe he mofuiké ʻa e falelotu ne fakataha ai ʻa e kau faifekaú he ʻaho ko iá, ka ʻi he muimui ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, naʻe malu kotoa ʻa Palesiteni mo Sisitā Tateoka mo e kau faifekaú kotoa. Naʻa nau mamaʻo mei he faingataʻá pea lau maile mei he maumau ʻa e peau kulá mo e haʻahaʻa ʻo e ʻātomí.

ʻI hoʻo talangofua ki he ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní—ki he ngaahi ongo ʻoku faʻa leʻo siʻi mo vanavanaikí—ʻe lava ʻo ʻave koe, taʻe te ke ʻilo ki ai, mei he fakatuʻutāmaki fakalaumālie mo fakatuʻasinó

Kāinga, ʻe tokoni atu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi haʻane fakatokanga atu, hangē ko ia naʻá Ne fai ki heʻeku tamaí mo Palesiteni Tateoká.

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻOku Fakafiemalié

Ke hoko atu ʻa hono tali ʻo e fehuʻi “ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní?” tau vakaiʻi he taimí ni ʻa Hono fatongia ko e Fakafiemālié. ʻOku fakatupu ʻe he ngaahi meʻa taʻeʻamanekina ʻi heʻetau moʻuí, ʻa e mamahí, felāngākí, mo e loto taʻefiemālié. Ka ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi faingataʻa ko ʻení, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha taha ʻo Hono ngaahi fatongia mahuʻingá—ko e Fakafiemālié, ko e taha ia Hono ngaahi hingoá. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ngaahi lea fakanonga mo fakamahino ko ʻeni meia Sīsū Kalaisí, ʻa e fatongia toputapú ni: “Pea te u kole ki he Tamaí, pea te ne foaki kiate kimoutlu ha Fakafiemālie ʻe taha, koeʻuhí ke nofo ia mo kimoutolu ʻo taʻengata.”7

Te u vahevahe atu ha fakamatala moʻoni ke toe fakamahinoʻi ange ʻeni, ko ha fāmili mo ha ngaahi foha ʻe toko nima ne nau hiki mei Losi ʻEniselesi, Kalefōnia, USA, ki ha kiʻi kolo siʻisiʻi ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí. Ne kamata ke sipoti e ongo foha lalahí ʻi he ako māʻolungá mo na feohi mo e ngaahi kaungāmeʻá, kau takí, mo e kau faiako sipotí—ko e tokolahi ʻo kinautolu ko e kau mēmipa tui faivelenga ʻo e Siasí. Naʻe tokoni e feohi ko ʻení ke papitaiso ai ʻa Fenanitō ko e lahi tahá, mo hono tehina siʻi hifó.

Naʻe hiki kimui ange ʻa Fenanitō mei honau ʻapí, ʻo hoko atu pē ʻene akó mo vaʻinga he ʻakapulu fakakolisí. Naʻe mali ʻi he temipalé mo hono ʻofaʻanga mei he ako māʻolungá, ko Peilī. ʻI he ʻosi ko ia e ako ʻa Fenanitō mo Peilií, ne na nofo vēkeveke ko e teuaki e fāʻeleʻi ʻena ʻuluaki pēpeé—ko ha kiʻi taʻahine. Ka ʻi he lolotonga e ngāue honau fāmilí he tokoni ke fetukutuku mai ʻa Fenanitō mo Peilī ki ʻapí, ne kau atu ʻa Peilī mo hono tokouá ʻi ha fakatuʻutāmaki lahi, ne kau ai ha ngaahi meʻalele kehe. Ne mole ʻa e moʻui ʻa Peilī mo hono ʻofefine teʻeki fāʻeleʻí.

ʻĪmisi
Ko Fenanitō mo Peilī

Ka neongo e taulōfuʻu e mamahi ʻa Fenanitoó, pea pehē ki he mātuʻa ʻa Peilī mo ʻenau fānaú, naʻe pehē pē mo e lahi ʻo e nonga mo e fakafiemālie naʻe ʻiate kiate kinautolu he taimi pē ko iá. Naʻe fakamālohia moʻoni ʻa Fenanitō ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi Hono fatongia ko e Fakafiemālié, ʻi he faingataʻaʻia taʻemafakamatalaʻi ko ʻení. Naʻe ʻoange ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha nonga tuʻuloa ʻo iku ai ʻa Fenanitō ki he loto faʻa-fakamolemolé mo e ʻofa ki he taha kotoa ne kau ʻi he fakatuʻutāmaki fakamamahí.

Ne telefoni e ongomātuʻa ʻa Peilī ki hono tuongaʻane ne lolotonga ngāue fakafaifekaú, he taimi ʻo e fakatuʻutāmakí. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻi ha tohi ʻene ongo ʻi he taimi naʻe fanongo ai ki he ongoongo faingataʻa ʻo kau ki hono tuofefine ʻofeiná: “Naʻe fakaofo ke ongona homou ngaahi leʻo mātuʻaki nongá ʻi he lotolotonga ʻo e mamahi lahí. Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā haʻaku lea. … Ko e meʻa pē naʻá ku fakakaukau ki aí heʻikai ke ʻi ai hoku tuofefiné ʻi he taimi te u foki ai ki ʻapí. …Naʻe fakafiemālieʻi au ʻe hoʻomou ngaahi fakamoʻoni mālohi ki he Fakamoʻuí mo ʻEne palaní. Ko e laumālie fakafiefia tatau pē naʻá ne fakafonu hoku lotó ʻo u mei tangi, ʻi heʻeku ako mo faiakó. Ka naʻe fakafiemālieʻi au mo fakamanatu mai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou ʻiló.”8

ʻE tokoni atu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakanonga koe, hangē ko ia naʻá Ne fai maʻa Fenanitō mo e Fāmili ʻo Peilī.

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻOku Fakamoʻoni

ʻOku fakamoʻoni foki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo ne fakamoʻoniʻi ʻa e Tamaí mo e ʻAló pea mo e moʻoni kotoa pē.9 Naʻe pehē ʻe he ʻEikí, ʻi Heʻene folofola ki Heʻene kau akó: “Ka ʻo ka haʻu ʻa e Fakafiemālié, ʻa ia te u fekau kiate kimoutolu, mei he Tamaí, … te ne fakamoʻoniʻi au.”10

Koeʻuhí ke fakamatalaʻi e fatongia mahuʻinga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko e fakamoʻoni, te u hoko atu e talanoa kia Fenanitō mo e Peilií. Kapau te mou manatuʻi, naʻá ku pehē naʻe ʻosi papitaiso ʻa Fenanitō mo hono tokouá, ka ne teʻeki papitaiso ʻene ongomātuʻá mo hono ngaahi tehiná. Pea, neongo ʻena maʻu ha ngaahi fakaafe lahi ke talanoa mo e kau faifekaú ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ka naʻe fakafisinga maʻu pē ia ʻe he fāmilí.

ʻI he mate fakamamahi ʻa Peilī mo ʻena pēpe ne teʻeki fāʻeleʻí, ne ʻikai toe mapukepuke e mamahi ʻa e fāmili Fenanitoó. Naʻe ʻikai ke nau maʻu ha fakafiemālie pe nonga, ʻo ʻikai tatau mo Fenanitō pea mo e fāmili ʻo Peilī. Naʻe ʻikai lava ʻo mahino kiate kinautolu ʻa e lava ʻe heʻena tamasiʻí fakataha mo e fāmili Peilī, ʻo mafuesia ʻenau kavenga mafasiá.

Naʻe faifai pea nau pehē ko e meʻa naʻe maʻu heʻena tamasiʻí ka naʻe ʻikai ke na maʻú, ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí, pea ʻoku pau ko ʻene maʻuʻanga nonga ʻeni mo e fiemālié. Hili ʻena ʻilo ʻení, naʻá na fakaafeʻi leva e ongo faifekaú ke akoʻi hona fāmilí ʻo kau ki he ongoongoleleí. Ko hono olá, naʻá na maʻu ʻena fakamoʻoni mo ʻiloʻi moʻoni e palani lahi ʻo e fiefiá, ʻo ne ʻomi kiate kinaua ʻa e nonga mo e fiemālie fakanonga naʻá na fiu kumiá.

ʻĪmisi
Paitaiso ʻo e fāmili ʻo Fenanitoó

Hili ha māhina ʻe ua mei he mate ʻa Peilī mo hona mokopuna fefine teʻeki fāʻeleʻí, kuo papitaiso e ongomātuʻa ʻa Fenanitoó mo e ongo tamaiki tangata iiki ʻe ua pea hilifakinima ʻo maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻamanaki atu e tokoua siʻi taha ʻo Fenanitoó, ki hono papitaisó ʻi ha hoko hono taʻu valú. ʻOku nau takitaha fakamoʻoni naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālié, ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻo tupu ai haʻanau loto-holi ke papitaiso mo maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Kāinga, ʻe tokoni atu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne fakamoʻoniʻi atu, hangē ko ia naʻá Ne fai ki he fāmili ʻo Fenanitoó.

Fakamāʻopoʻopó

Tau fakamāʻopoʻopo leva he taimí ni. Kuo tau ʻiloʻi ha foʻi moʻoni ʻe tolu ne fakahaaʻi, ʻa ia ʻokú ne ʻomi ke tau ʻilo ki he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko kinautolu ʻeni, ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e mēmipa ia hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá, ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e laumālie pē, pea ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku maʻu ia ʻi he hilifaki ʻo e nimá. Ne tau ʻiloʻi foki ha tali ʻe tolu ki he fehuʻi “ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní?” Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku fakatokanga, ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku fakafiemālie, pea ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku fakamoʻoni.

Moʻui Taau ke Tauhi ʻa e Meʻafoakí

Ko kimoutolu ko ia ʻoku teuteu ke papitaiso mo hilifakinima pe ko kinautolu naʻe toki papitaiso pe papitaiso fuoloá, ʻoku mahuʻinga ki heʻetau malu fakatuʻasino mo fakalaumālié, ke tauhi ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tau kamata ke fai ia ʻi heʻetau feinga ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú, fai ʻo e ngaahi lotu fakafoʻituituí mo fakafāmilí, lau ʻo e folofolá, mo e feinga ke ʻi ai ha vā feʻofaʻaki mo fefakamolemoleʻaki ʻo e fāmilí pea mo e niʻihi ʻoku tau ʻofa aí. ʻOku totonu ke tau tauhi ʻetau ngaahi fakakaukaú, tōʻongá, mo e leá ke maʻa. ʻOku totonu ke tau hū ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi hotau ʻapí, ʻi he lotu, pea ʻi ha potu pē ʻe lava ai, ʻi he temipale māʻoniʻoní. Nofo ofi maʻu pē ki he Laumālié, pea ʻe ofi atu ʻa e Laumālié kiate koe.

Fakamoʻoní

Te u fakaʻosi he taimí ni ʻaki ha fakaafe pea mo ʻeku fakamoʻoni paú. ʻOku ou fakafeʻi kimoutolu ke mou moʻui kakato ʻaki ʻa e ngaahi lea ʻoku faʻa hivaʻi ʻe heʻetau fānau Palaimelí, ko ha fakalea ʻoku ou tui pau ʻoku nau ʻiloʻi. “[Fanongo, fanongo. ʻE fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Fanongo, fanongo ki he kihiʻi leʻo siʻí.”11

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻa e motuʻa mo e talavou, ʻoku ou fakamoʻoni atu ki he moʻui nāunauʻia ʻa ha kakai fakalangi ʻa ia ko e Toluʻi ʻOtuá: ʻOtua ko e Tamaí, Sīsū Kalaisi, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ou fakamoʻoni atu ko e taha e ngaahi faingamālie ʻoku tau fiefia ai he hoko ko e Kāingalotu he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ke moʻui ʻi he kakato ʻo e ngaahi kuongá, ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ou ʻiloʻi ʻe lava pea ʻe tokoni atu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ou tānaki atu foki ʻeku fakamoʻoni makehe kia Sīsū Kalaisi pea mo Hono fatongia ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻí, pea mo e ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.