2010–2019
“ʻOku ou Tuku [ʻEku] Melinó Kiate Kimoutolu”
ʻEpeleli 2017


“ʻOku ou Tuku [ʻEku] Melinó Kiate Kimoutolu”

Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ʻa e melinó ki Heʻene kau ākongá, ʻi he ʻamanaki ke Ne mavahe meiate kinautolú. Kuó Ne fai e talaʻofa tatau pē kiate kitautolu.

Siʻoku tuofāfine ʻofeina, kuo faitāpuekina kitautolu he pooni ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá. Kuo hanga ʻe he ngaahi hiva mo e pōpoaki ueʻi fakalangi mei he kau taki fafine fakaofó ni, ʻo fakamālohia ʻetau tuí mo fakatupulaki ʻetau holi ke tauhi e ngaahi fuakava toputapu kuo tau fai mo ʻetau Tamai Hēvani ʻofá. Kuo tau ongoʻi e tupulaki ʻetau ʻofa ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻetau houngaʻia ʻi he meʻaʻofa fakaofo ʻo ʻEne feilaulau fakaleleí.

ʻOku faingofua pē ʻeku pōpoaki he pōní. Kuo tau ongoʻi kotoa ha nonga he pooni. ʻOku tau fakaʻamu ke tau toutou ongoʻi e faʻahinga nonga ko iá ʻi hotau lotó, ʻi hotau fāmilí pea mo e kakai ʻoku tau feohí. Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ʻa e melinó ki Heʻene kau ākongá, ʻi he ʻamanaki ke Ne mavahe meiate kinautolú. Kuó Ne fai e talaʻofa tatau pē kiate kitautolu. Ka kuó Ne folofola te Ne ʻomi ʻa e melinó ʻi Heʻene founga pē ʻAʻana, kae ʻikai ko e founga ʻa e māmaní. Naʻá Ne fakamatalaʻi e founga ʻo ʻEne ʻomi e melinó:

“Ka ko e Fakafiemālié ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe fekau ʻe he Tamaí ʻi hoku huafá, te ne akoʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, mo fakamanatuʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa ia kuó u leaʻaki kiate kimoutolú.

‘ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolú: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia” (Sione 14:26–27).

Naʻe fie maʻu ʻe he ngaahi foha ʻo Mōsaiá e meʻafoaki ko ia ʻo e melinó, ʻi heʻenau ngāue fakafaifekau ki he kau Leimaná. Ne nau lotua ha fakalotolahi, ʻi heʻenau kiʻi hohaʻa ʻi heʻenau ongoʻi e mafatukituki honau fatongiá. Pea “naʻe ʻaʻahi ʻa e ʻEikí kiate kinautolu ʻaki ʻa hono Laumālié, mo folofola ange kiate kinautolu: Mou fiemālie. Pea naʻe fakafiemālieʻi ʻa kinautolu” ( ʻAlamā 17:10; vakai foki, ʻAlamā 26:27).

ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi te mou fakaʻanaua ai ʻa e melinó, ʻi haʻamou fehangahangai mo e ongoʻi taʻepauʻiá kae pehē ki he tuʻunuku atu e faingataʻá. Naʻe ako ʻe he ngaahi foha ʻo Mōsaiá e lēsoni naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí kia Molonaí. Ko ha fakahinohino ia kiate kitautolu kotoa: “Kapau ʻe haʻu kiate au ʻa e tangatá te u fakahā kiate kinautolu ʻa honau vaivaí. ʻOku ou foaki ki he tangatá ʻa e vaivaí koeʻuhi ke nau loto-fakatōkilalo; pea ʻoku feʻunga ʻa ʻeku ʻofá ki he tangata kotoa pē ʻoku nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, he kapau te nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻao, pea tui kiate au, te u liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi kiate kinautolu.” ( ʻEta 12:27).

Naʻe pehē ʻe Molonai ʻi heʻene “fanongo ki he ngaahi folofolá ni,” naʻe “fakafiemālieʻi” ia ( ʻEta 12:29). ʻE lava ke hoko kinautolu ko ha fakanonga kiate kitautolu kotoa. ʻOku ʻikai fakalakalaka ʻa kinautolu ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi honau ngaahi vaivaí. Ko ha tāpuaki ke ke ʻiloʻi ho vaivaí, he ʻoku tokoni ia ke ke loto-fakatōkilalo ai pē mo ne fakatafoki maʻu pē koe ki he Fakamoʻuí. ʻOku ʻikai ngata pē hono fakafiemālieʻi koe ʻe he Laumālié, ka ko Ia foki ʻoku vaka ai hono liliu ʻe he Fakaleleí ho natulá. ʻOku hoko leva e meʻa vaivaí ʻo mālohi.

ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe poleʻi ai ʻe Sētane hoʻo tuí; ʻoku hoko ia ki he kau ākonga kotoa pē ʻa Sīsū Kalaisí. Ko ho maluʻanga mei he ngaahi ʻohofi ko ʻení, ko hoʻo maʻu e tākaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lea fakanonga atu e Laumālié ki hoʻo moʻuí. Te Ne fakalotolahiʻi koe ke ke laka atu ʻi he tui. Pea te Ne fakafoki hoʻo manatú ki he ngaahi taimi naʻá ke ongoʻi ai e maama pea mo e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻE malava ke hoko e manatú ko e taha ʻo e ngaahi meʻafoaki pelepelengesi taha ʻe lava ke foaki ʻe he Laumālie kiate koé. Te Ne “fakamanatuʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa ia kuo lea ʻaki ʻe he ʻEikí kiate kimoutolú” (Sione 14:26). Mahalo ko e manatu ia ki ha lotu naʻe tali, ki hano maʻu ha ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ki hano fakapapauʻi ʻo ha fakamoʻoni, pe ko ha momeniti ne ke mātā ai e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí. Mahalo ʻi ha ʻaho he kahaʻú, ʻi ha taimi te ke fie maʻu ai ha iví, ʻe fakamanatuʻi atu ʻe he Laumālié ʻa e ongo ʻokú ke lolotonga maʻu ʻi he fakataha ko ʻení. ʻOku ou lotua ʻe hoko ʻeni.

Ko e taha ʻo e manatu melie ʻoku faʻa fakamanatu mai ʻe he Laumālié, ko ha houalotu sākalamēniti ʻi ha efiafi ʻe taha naʻe fai ʻi ha kiʻi fale ukamea ʻi ʻAosituliá, he ngaahi taʻu lahi kuohilí. Naʻe tuʻu ʻa e falé ʻi lalo ʻi ha halanga lēlue. Mahalo naʻe toko hongofulu mā ua e kakai naʻe ʻi aí, ʻo nau tangutu ʻi ha ʻū sea papa. Ko e tokolahi ʻo kinautolu ko ha kakai fefine, niʻihi ne kei talavou pea matuʻotuʻa ange ha niʻihi. Ne u mamata ki ha ngaahi loʻimata ʻi hono tufa mai ʻo e sākalamēnití ki he kiʻi haʻofangá ni. Ne u ongoʻi e ʻofa ʻa e Fakamouí ki he Kāingalotu ko iá, pea pehē pē mo kinautolu. Ka ko e mana ne u manatuʻi tahá, ko e maama ko ia ne hangē naʻá ne fakafonu e kiʻi falé mo e ongoʻi nonga ne ʻi aí. Naʻe poʻuli pea ʻikai ha matapā sioʻata, ka naʻe maamangia ʻa e lokí ia ʻo hangē ko e hoʻatā mālié.

Naʻe malama pea mahutafea ʻa e maama ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní he efiafi ko iá. Pea ko e ngaahi matapā sioʻata ne hū mai ai e māmá, ko e ngaahi loto fakatōkilalo ia ʻo e Kāingalotu ko iá, ne nau omi ki he ʻao ʻo e ʻEikí ʻo kumia ha fakamolemole ʻo ʻenau angahalá pea tukupā ke manatu maʻu pē kiate Ia. Naʻe ʻikai faingataʻa ke manatua Ia he taimi ko iá, pea naʻe hanga heʻeku manatu ki he aʻusia toputapu ko iá, ʻo ʻai ke toe faingofua ange ʻeku manatu kiate Ia mo ʻEne Fakaleleí he ngaahi taʻu kimui angé. Naʻe fakahoko e talaʻofa ʻi he ʻaho ko iá he lotu sākalamēnití ʻe nofoʻia kimautolu ʻe he Laumālié, pea mau maʻu ai mo e ongoʻi maama mo nongá.

Hangē ko kimoutolú, kuó u fakafetaʻi ko e ngaahi founga lahi kuo ʻaʻahi mai ai ʻa e ʻEikí mo e Fakafiemālié kiate au, heʻeku fie maʻu ha fiemālié. Ka ʻoku ʻikai ngata pē e tokanga ʻetau Tamai Hēvaní ki heʻetau fiemālié, ka ʻoku lahi ange ʻene tokanga ki heʻetau fakalakalaká. Ko e “Fakafiemālié” ko e taha pē ia e ngaahi founga ʻoku fakamatalaʻi ʻaki e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he folofolá. Ko e taha ʻeni: “ Pea ko ʻeni, ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate koe, falala ki he Laumālie ko ia ʻoku tākiekina ke faileleí” (T&F 11:12). Ko e taimi lahi, ko e lelei te Ne tataki koe ke ke fakahokó, ko haʻo tokoniʻi ha taha ke ne maʻu e ivi fakafiemālie tatau pē mei he ʻOtuá.

Kuo hanga ʻe he ʻEikí ʻi Hono potó, ʻo fakatahaʻi mai kimoutolu ʻi ha ngaahi houalotu mo ha ngaahi kalasi ʻi Hono Siasí. Kuó Ne fai ia ke fakatupulaki ho mālohi ke faileleí. Kuo ʻoatu ʻi he ngaahi houalotu ko ʻení ha ngaahi tukupā mahino ke ke tokoniʻi e niʻihi kehé Maʻana. Hangē ko ʻení, kapau ko ha finemui koe, mahalo ʻe kole atu ʻe hoʻo pīsopé pe taki ʻo e Kau Finemuí ke ke tokoniʻi ha Loumaile ʻoku “māmālohi.” Mahalo ʻokú ke ʻiloʻi lelei ange e finemui ko iá, ʻo laka ia ʻi he pīsopé pe taki ʻo e Kau Finemuí. Mahalo ʻokú ke ʻiloʻi ʻokú ne faingataʻaʻia ʻi ʻapi pe ʻi ʻapiako pe fakatouʻosi pē. Mahalo he ʻikai ʻilo ʻe hoʻomou kau takí e ʻuhinga ne ueʻi ai kinautolu ke nau kole atu ke ke tokoniʻi e finemui ko ʻení, ka ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻEikí pea ʻokú Ne tataki e ngāué ni ʻo fakafou ʻi he tataki fakalaumālie ʻa Hono Laumālié.

Ke ola lelei hoʻo ngaahi feingá, ʻe fie maʻu ki ai ha mana ʻo e liliu lotó, ho loto ʻoʻoú pea mo e finemui ke fakahaofí—pea ʻoku fie maʻu ki ai e tākaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lava ʻe he Laumālié ʻo tokoni ke ke vakai ki he Loumaile māmālohí ʻo hangē ko e vakai ki ai ʻa e ʻEikí. ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí homo lotó, kae pehē ki he ngaahi faingamālie ke liliu ai e ngaahi lotó. Te Ne lava ʻo ʻaʻahi atu kiate kimoua fakatouʻosi ʻi Hono Laumālié, ke ueʻi kimoua ke mo loto-fakatōkilalo, faʻa fakamolemole mo ʻofa.

ʻE lava ʻe he Laumālie ko iá ʻo ʻoatu e fakalea, ngāue mo e faʻa kātaki ʻoku fie maʻu ke ke fakaafeʻi ai ha lami ke foki mai ki he tākangá. Pea te Ne lava ʻo ueʻi e loto ʻo e tākangá ʻi he kalasi Loumailé ke nau ʻofa mo talitali lelei ʻa e sipi naʻe heé, koeʻuhí ka hokosia e taimi te ne foki mai aí, te ne ongoʻi kuó ne foki mai ki ʻapi.

Ko ho mālohi ko ia ke failelei ko ha ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá, ʻe makatuʻunga hano konga lahi, mei he uouangataha mo e ʻofa ʻoku mou maʻú. Ko ha meʻafoaki ʻeni ʻe taha ʻo e melinó ʻoku fakafou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻe mahino ʻeni kia ʻAlamā. Ko e ʻuhinga ia naʻá ne kōlenga ai ki hono kakaí “ke ʻoua naʻa ʻi ai ha fakakikihi ʻiate kinautolu ka ʻoku totonu ke nau sio ki muʻa ʻi he loto pē taha, ʻo maʻu ʻa e tui pē taha mo e papitaiso pē taha, pea ke taha honau lotó ʻi he uouangataha mo e feʻofoʻofani” (Mōsaia 18:21).

ʻOku fie maʻu ʻa e uouongataha ʻi heʻetau kalasí mo hotau fāmili, ka tau maʻu e Laumālié. Ka ʻoku tau ʻiloʻi foki mei he ngaahi meʻa kuo hokó, ʻoku faingataʻa ke paotoloaki ha faʻahinga uouangataha mo ʻofa pehē. ʻOku fie maʻu e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne fakaava hotau matá mo ueʻi hotau lotó.

ʻOku ou manatuʻi ha punopuna ha taha ʻo homa ngaahi fohá ʻi he mohengá pea ne u pehē ʻe holo e mohengá. Ne u ongoʻi fakatupu ʻita, pea ne u ngaue leva ke fokotuʻutuʻu lelei hoku falé. Ne u pukeʻi mai hoku fohá ʻi hono ongo umá, ʻo u hikiʻi hake ia ke ma lava ʻo fesiofaki.

Ne lea mai e Laumālié ki hoku ʻatamaí. Ne hangē ia ha leʻo vaivai ka naʻe mahuhuhuhu ai hoku lotó. “ʻOkú ke pukepuke ha tokotaha lelei.” Ne u tukuhifo fakalelei ia ki he mohengá peá u kole fakamolemole ange.

Kuó ne hoko he taimí ni ko e tangata lelei naʻe ʻai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke u sio ki ai he taʻu ʻe 40 kuohilí. Te u houngaʻia maʻu ai pē ʻo taʻengata ʻi hono fakahaofi au ʻe he ʻEikí mei heʻeku ngaahi ongoʻi taʻeʻofa ko iá, ʻo ne fekauʻi mai e Laumālie Māʻoniʻoní ke u lava ʻo sio ki he fānau ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko ʻEne ʻafio mai kiate iá.

ʻE hoko mai e uouangataha ʻoku tau fekumi ki ai ʻi hotau ngaahi fāmilí mo e Siasí, ʻi heʻetau tuku ko ia ke liliu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní e anga ʻetau vakai mo ʻetau fakakaukau ki he niʻihi kehé. ʻOku mamata e Laumālié ʻaki e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí. Fakafanongo ki he fakalea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Molomona ke fakamatalaʻi ʻaki e manavaʻofá. Fakakaukau ki ha ngaahi taimi ne ke ongoʻi ai ia:

“ʻOku kātaki fuoloa ʻa e manavaʻofá pea ʻoku ʻofa ia, pea ʻoku ʻikai meheka, pea ʻoku ʻikai fakafuofuolahi, ʻoku ʻikai kumi ʻene meʻa ʻaʻana, ʻoku ʻikai ʻitangofua, ʻoku ʻikai fakakaukau kovi, pea ʻoku ʻikai fiefia ʻi he angahalá ka ʻoku fiefia ʻi he moʻoní, ʻokú ne kātaki ʻi he meʻa kotoa pē, ʻoku tui ki he meʻa kotoa pē, ʻoku ʻamanaki ki he meʻa kotoa pē, ʻoku kātekina ʻa e meʻa kotoa pē.

“Ko ia ʻe hoku kāinga, [pea ʻoku ou tānaki atu, mo e tuofāfine] ʻofeina, kapau ʻoku ʻikai te mou maʻu ʻa e manavaʻofá, ko e meʻa noa pē ʻa kimoutolu, he ʻoku ʻikai fakaʻau ʻo ngata ʻa e manavaʻofá. Ko ia mou nofo maʻu ʻi he manavaʻofá, ʻa ia ʻoku mahuʻinga taha ʻi he meʻa kotoa pē, he kuo pau ke ngata ʻa e meʻa kotoa pē—

“Ka ko e manavaʻofá ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, pea ʻoku tolonga ia ʻo taʻengata; pea ko ia ia ʻe ʻiloʻi ʻokú ne maʻu ia ʻi he ʻaho fakaʻosí, ʻe lelei ia kiate ia.

“Ko ia ʻe hoku kāinga [mo e tuofāfine] ʻofeina, lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó, koeʻuhí ke fakafonu ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e ʻofá ni, ʻa ia kuó ne foaki kiate kinautolu kotoa pē ʻoku muimui moʻoni ʻi hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí; koeʻuhí ke mou hoko ko e ngaahi foha [mo e ngaahi ʻofefine] ʻo e ʻOtuá; koeʻuhí ka hoko ʻa e taimi te ne hā mai aí te tau tatau mo ia, he te tau mamata kiate ia ʻi hono anga totonú; koeʻuhí ke tau maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ni; koeʻuhí ke fakahaohaoaʻi ʻa kitautolu ʻo hangē ko ʻene haohaoá” (Molonai 7:45–48).

Ko e taumuʻa ʻeni ʻa e Tamai Hēvaní maʻau ko Hono ngaahi ʻofefine pelepelengesí. Mahalo ʻe hangē ia ha taumuʻa taumamaʻó, ka mei he anga ʻEne vakaí, ʻoku ʻikai ke ke mamaʻo koe. Ko ia ʻokú Ne ʻaʻahi atu ai kiate koe ʻi Hono Laumālié ke fakafiemālieʻi, fakalotolahiʻi, pea mo ueʻi koe ke ʻoua naʻá ke foʻi.

ʻOku ou tuku atu ʻeku fakamoʻoni pau ʻoku ʻafioʻi koe ʻe he Tamaí—ʻafioʻi hoʻo ngaahi fie maʻú—ʻofeina koe pea ʻokú Ne ongona hoʻo ngaahi lotú. ʻOku fakaafeʻi koe ʻe Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ke ke haʻu kiate Ia. Pea ʻokú Na fekauʻi atu e Laumālie Māʻoniʻoni ke tokoni ki hoʻo feinga ke tokoniʻi e niʻihi kehé Maʻanauá.

Tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku lava ai ʻe he takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakamāʻoniʻoniʻi mo fakahaohaoaʻi ho laumālié. Te ke lava leva ʻo ongoʻi e melino naʻe talaʻofa ʻe he Fakamoʻuí te Ne tuku ki Heʻene kau ākongá. Pea ʻi he melino ko iá, ʻe hoko mai ha ʻamanaki fiefia peá ke ongoʻi e maama mo e ʻofa mei he Tamaí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, ʻokú Ne tataki Hono puleʻangá ʻi he māmaní ʻo fakafou ʻi Heʻene palōfita moʻuí. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.