2010–2019
Manumalo i le Lalolagi
Aperila 2017


Manumalo i le Lalolagi

O le manumalo i le lalolagi e le na o se taimi patino se tasi i le olaga atoa e tupu ai, ae e tupu i le olaga atoa lea e iloa ai lou taunuuga e faavavau.

I le tele o tausaga ua mavae, sa faamatala ai e Peresitene Tavita O. MaKei se aafiaga matagofie na ia oo i ai a o folau atu i se vaa e agai i Samoa. Ina ua tofa o ia, sa ia “vaaia se faaaliga, o se mea e le mafuatia lona paia. Mai se mea mamao,” sa ia fai mai ai, “Na ou vaai ai i se aai matagoife ua sinasina. … O laau ma o latou fua suamalie … ma fugalaau ua fuga ma taufuifui i soo se mea. … Sa i ai se motu o tagata na agai atu i le aai. Sa taitasi ma laei i se ofutalaloa paepae na lealea. … Na vave ona ou gauai atu … la’u taulaiga i lo latou taitai, ma e ui sa na o se ataata o ona foliga na mafai ona ou vaaia … , ae sa ou iloaina lava o ia i se tasi taimi o lo’u Faaola! O le … susulu o ona fofoga [sa] mamalu. … [O le] filemu e uiga ia te ia … sa paia!”

Sa faaauau le faamatalaga a Peresitene MaKei, “O le aai … o lona aai … le Aai e Faavavau; ma o tagata sa mulimuli atu ia te ia e tatau ona nonofo ai iina i le filemu ma le fiafia e faavavau.”

Sa tomanatu Peresitene MaKei, “Po o [ai] i latou na? [O ai nei tagata?]”

Sa ia faamatala le mea na sosoo ai sa tupu:

“E peiseai na faitauina e le Faaola o’u mafaufauga, sa ia tali e ala i le faasino atu i [upu i totonu] o se afali’o lea … sa i luga a’e o [tagata] … sa tusia i le auro … :

“‘O i Latou Ia o E Ua Manumalo i le Lalolagi—

“O E Moni Ua Toe Fanaufouina!’”1

Mo le tele o tausaga, ua ou manatua lava upu: “O i latou ia o e ua manumalo i le lalolagi.”

O faamanuiaga ua folafola mai e le Alii ia i latou o e manumalo i le lalolagi e ofoofogia lava. O le a “faaofuina [i latou] i ofu sisina … ma [tusi lona igoa] i le tusi o le ola.” O le Alii foi “o le a ta’u atu [o latou] igoa i luma [o le] Tama, ma luma o ana agelu.”2 E tofu tagata taitoatasi ma “vaega i le uluai toetutu,”3 maua le ola e faavavau,4 ma “e le toe ulufafo lava ia”5 mai le afioaga o le Atua.

Mata e mafai ona manumalo i le lalolagi ma maua nei faamanuiaga? “Ioe, o lea lava.

Alofa mo le Faaola

O i latou o e manumalo i le lalolagi e atiaeina se alofa atoatoa mo lo tatou Alii ma le Faaola, o Iesu Keriso.

O le paia o Lona soifua mai, Lona soifuaga atoatoa, Lana Togiola le i’u i Ketesemane ma Kolokota, na faamautinoa mai ai le Toetutu o i tatou taitoatasi. Ma o lo tatou salamo faamaoni, ua na o Ia e mafai ai ona faamamaina i tatou mai a tatou agasala, ma faatagaina ai i tatou e toefoi atu i le afioaga o le Atua. “Tatou te alolofa ia te Ia, aua na Ia muai alofa mai ia te i tatou.”6

Ua apoapoai mai le Alii, ‘Ia outou loto tetele; ua ou manumalo i le lalolagi.”7

Mulimuli ane sa Ia faaopoopo mai, “Ou te loto ia outou manumalo i le lalolagi.”8

O le manumalo i le lalolagi e le na o se taimi patino se tasi i le olaga atoa e tupu ai, ae e tupu i le olaga atoa lea e iloa ai lou taunuuga e faavavau.

E mafai ona amata pe a aoao se tamaitiiti e tatalo ma usuina ma le migao le, “O loo ou taumafai e avea e pei o Iesu.”9 E faaauau pea a o suesue se tagata i le soifuaga o le Faaola i le Feagaiga Fou ma mafaufau loloto i le mana o le Togiola a le Faaola i le Tusi a Mamona.

O le tatalo, salamo, mulimuli i le Faaola, ma le mauaina o Lona alofatunoa e taitai atu ai i tatou ia malamalama atili i le mafuaaga ua tatou i ai iinei ma pe o ai foi e ao ona tatou avea ai.

Na faamatalaina e Alema i le auala lenei: “Sa oo mai foi se liuga tele [i ] o latou loto ma sa latou faamaualalaloina i latou lava ma tuu atu lo latou faalagolago i le Atua moni ma soifua … [ma tumau] faamaoni seia oo i le iuga.”10

O i latou o e manumalo i le lalolagi e iloaina o le a latou tali atu i lo latou Tama Faalelagi. O le suia ma le salamo faamaoni mai agasala ua le toe faapologaina ai ae ua tuusaolotoina ai, pe a “[oo ina] sisina e pei o le kiona … agasala [sa pei o le] ofu mumu.”11

Tali Atu i le Atua

E faigata ia i latou o e o i le lalolagi ona tali atu i le Atua—e pei lava o se taimaititi e patī i le fale o ona matua a o malaga ese atu i laua mai le aai, ma fiafia i le pisapisaō, ae musu e mafaufau i taunuuga pe a toefoi atu matua i le 24 itula mulimuli ane. 

E sili atu ona naunau le lalolagi i le faamalieina o le tagata natura nai lo le faatoafimalieina o ia.

O le manumalo i le lalolagi e le o se osofaiga toatele ae o se taua patino faaletagata lava ia, e manaomia ai se tauiviga a le tagata lava ia ma faaosoosoga o i lona loto.

O le manumalo i le lalolagi o lona uiga o le faatauaina o le poloaiga sili: “Ia e alofa atu i le Alii lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou manatu atoa, ma lou malosi atoa.”12

Sa faamatalaina e le tusitala Kerisiano o C. S. Lewis faapenei: “Ua fetalai mai Keriso ‘Aumai Mea Uma ia te au. Ou te le manao i le tele naua o lou taimi ma le tele naua o au tupe ma le tele naua o au galuega: Ou te manao ia te Oe.’”13

O le manumalo i le lalolagi o le tausia lea o a tatou folafolaga i le Atua—a tatou feagaiga o le papatisoga ma le malumalu ma la tatou tautoga o le faamaoni i a tatou soa e faavavau. O le manumalo i le lalolagi e taitai atu ai i tatou ma le lotomaualalo i le laulau faamanatuga i vaiaso taitasi, ma ole atu mo se faamagaloga ma folafola atu e “manatua pea o ia ma tausi i ana poloaiga” ina ia tatou “maua pea lona agaga e faatasi ma i [tatou].”14

O lo tatou alolofa mo le aso Sapati e le muta pe a tapunia faitotoa o le falesa i o tatou tua, ae e tatala ai faitotoa i se aso matagofie o le malolo mai galuega masani, suesuega, tatalo, ma le aapa atu i aiga ma isi e manaomia lo tatou gauaiga.Nai lo le mapuea pei e matuu atu se avega pe a tuua le lotu ma le tamoe faatopetope e saili se televise ao lei amataina le taaloga lakapi, ia tumau pea lo tatou taulai atu i le Faaola ma Lona aso paia.

O loo faaauau pea ona lolofia le lalolagi i se lolovai o leo faatosina ma faaosoosoga.15

O le manumalo i le lalolagi o le faalagolago atu lea i le leo e tasi lea e lapatai mai, faamafanafana, faamalamalama, ma aumaia le filemu e “le faapei ona [aumai] e le lalolagi.”16

Manatu Faapito

O le manumalo i le lalolagi o lona uiga o lo tatou liliu atu i isi, ma le manatuaina o le poloaiga lona lua17: “A o le sili ia te outou ia fai o ia ma a outou auauna.”18 O le fiafia o o tatou taitoalua e sili atu le taua nai lo lo tatou lava fiafia. O le fesoasoani i a tatou fanau ia alolofa i le Atua ma tausi i Ana poloaiga o se mea faamuamua autu lea. Tatou te naunau e faasoa atu lo tatou manuia faaletino e ala i le sefuluai, taulaga anapogi, ma le foai atu i e mafatia. Ma a faatumauina pea lo tatou taulai atu i le taitaiga faalelagi, o le a taitai atu i tatou e le Alii ia i latou e mafai ona tatou fesoasoani i ai.

O le lalolagi na te saili ana lava ia mea, ma tautino atu ma le faamaualuga: “Vaai mai ia te a’u e faatusatusa i o’u tuaoi! Vaai i a’u lava mea! Vaai i lo’u taua tele!”

O le lalolagi e faaitagofie, faaituau, ma manaotele, fiafia i viiga a tagata, ae o le manumalo i le lalolagi e aumaia ai le lotomaualalo, agalelei, onosai, ma le agaalofa mo i latou e ese mai ia te oe lava ia.

Saogalemu i Perofeta

O le manumalo i le lalolagi o lona uiga o taimi uma lava o le a i ai pea ni o tatou talitonuga e faitioina e le lalolagi. Sa fetalai mai le Faaola:

“Afai e inoino mai le lalolagi ia te outou, ua outou iloa ua muamua ona inoino mai ia te au, i lona inoino ia te outou.

“Afai a ni tagata o le lalolagi outou, po ua alofa mai le lalolagi i ona tagata.”19

Sa saunoa mai Peresitene Russell M. Nelson i le taeao nei, “O soo moni o Iesu Keriso ua loto e tutu atu, tautatala atu, ma ia ese ai mai tagata o le lalolagi.”20

O se soo o Keriso e le faateia pe a le mauaina e sana faamatalaga [post] e uiga i lona faatuatua ni [likes] se 1,000 po o ni nai ata malie foi o [emojis].

O le manumalo i le lalolagi o le faaitiitia lea o le popole i a tatou fesootaiga i le initoneti ae popole atili i la tatou fesootaiga faalelagi ma le Atua.

O le manumalo i le lalolagi tatou te maua ai le saogalemu pe a tatou usitaia le taitaiga mai i Ana perofeta ma aposetolo soifua.

Ata
O Peresitene Monson o loo saunoa

Sa aoao mai Peresitene Thomas S. Monson: “E mafai ona luitauina le … lalolagi. … [A tatou o i le malumalu], … o le a sili atu ona mafai ona tatou onosaia luitau uma ma manumalo i tofotofoga uma. … O le a faafouina ma faamalosia i tatou.”21

I le faateteleina ai o faaosoosoga, mea faalavefau, mea pi’opi’o, e taumafai ai le lalolagi e faaseseina ē faamaoni ia aua ne’i amanaiaina aafiaga faaleagaga mamana na latou maua i le tuanai, ma faauigaina o ni mea faavalevalea taufaa’ole’ole.

O le manumalo i le lalolagi o le manatuaina lea o taimi na tatou lagonaina ai le alofa ma le malamalama o le Faaola, e tusa lava pe ua faalotovaivaia i tatou. Sa faamalamalama mai e Elder Neal A. Maxwell se tasi o nei aafiaga i lenei ala: “Ua faamanuiaina au, ma sa ou iloa na silafia e le Atua na ou iloaina ua faamanuiaina au.”22 E ui atonu tatou te lagonaina lē tumau le faagaloina, ae aua nei galo ia i tatou.

O le manumalo i le lalolagi e le faapea ua tatou ola ai i se olaga malupuipuia, ua puipuia mai mea le talafeagai ma faigata o le olaga faaletino. Ae, e matala ai se vaaiga sili atu ona lautele o le faatuatua, e toso atu ai i tatou i le Faaola ma Ana folafolaga.

E ui e le maea le atoatoa i lenei olaga, ae o le manumalo i le lalolagi e faatumauina ai le mumu o lo tatou faamoemoe e i ai se aso tatou te “[tutu] ai i luma [o lo tatou Togiola]; [ma] vaai ai lea i ona fofoga ma le fiafia,”23 ma faalogo atu i Lona siufofoga: “O mai ia, o outou ua faamanuiaina e lo’u Tama, ia fai mo outou tofi le malo ua saunia mo outou.”24

O Le Faataitaiga a Elder Bruce D. Porter

I le aso 28 o Tesema o le tausaga na tea nei, na maea ai le soifuaga faaletino o le tatou uo pele ma le Pulega Aoao pele, o Elder Bruce D. Porter. Sa 64 ona tausaga.

Na muai ou feiloai ia Bruce a o avea maua ma ni tamaitiaoga i le Iunivesite o Polika Iaga. O ia o se tasi o tamaitiiti sili ona lelei ma sili ona atamai. Ina ua maea lona mauaina o lana faailoga silisili mai le Iunivesite o Harvard, i mataupu faa-Rusia, o mafaufauga ma tusitusiga a Bruce na aumaia le lauiloa ia te ia sa ono faalavelave ia te ia, ae o le oa ma viiga a le lalolagi sa lei puaoa ai lava lana vaai.25 Sa tuuto atu o ia i lona Faaola, o Iesu Keriso; i lana soa e faavavau, o Susan; i lana fanau ma fanau a fanau.

Ata
O Elder Porter ma lona aiga talavou

Sa fanau mai Bruce ma se faaletonu o fatuga’o. Sa faia sona taotoga, ae i le aluga o taimi sa faaauau pea ona faaleagaina.

E lei leva ona valaauina Bruce o se Pulega Aoao i le 1995, ae ma auauna atu faatasi ma o ma aiga i Frankfurt, Siamani, lea sa faaautu ai lana galuega i Rusia ma Europa i Sasae.

Sa matua suia le olaga o Elder Porter i le 1997 ina ua amata ona faaletonu le gaoioi ma le maloloina o ona fatugao. Sa toe foi mai le aiga o Porter i le Aai o Sate Leki.

I le taimi o lana auaunaga e 22 tausaga i le Au Fitugafulu, sa tele taimi na taofia ai Bruce i le falemai, e aofia ai mo ni taotoga se 10. Sa tau atu e fomai ia Susan i ni taimi se lua o le a le aulia e Bruce le taeao, ae sa ia aulia lava.

Mo le silia ma le 12 tausaga o lana auaunaga o se Pulega aoao, o Bruce sa faamamaina lona toto. Mo le tele o lena taimi, e alu ai afiafi e lima o le vaiaso mo itula e fa i le togafitiga e tasi ina ia mafai ona ia auauna atu i lona valaauga i le taimi o le aso ma talia tofiga o konafesi i faaiuga o vaiaso. A le faaleleia lona soifuamaloloina i le mavae ai o ni faamanuiaga faaleperisitua, sa le mautonu Bruce, ae sa ia iloa lava le e faalagolago i ai.26

I le 2010, sa maua ai e Bruce se fatugao mai lona atalii o David. O le taimi lea, sa lei teenaina ai e lona tino le togafitiga [o le faapipiiina o le fatugao]. O se vavega lava, le aumaia o se malosi toefaafouina ma o lea na iu ai ina faatagaina o ia ma Susan e toefoi atu i lo la atunuu pele o Rusia, faatasi ai ma lona galue i le Au Peresitene o le Eria.

Ata
Elder ma Sister Porter i Rusia

I le aso 26 o Tesema i le tausaga ua mavae, i le mavae ai o ni tauiviga ma aafiaga faifai pea i se falemai i le Aai o Sate Leki, sa ia talosagaina ia fomai e tuua le potu. Sa tau atu e Bruce ia Susan “ua ia iloaina e ala i le Agaga e le o toe i ai se mea e mafai ona faia e fomai e faasaoina ai lona ola. Sa ia iloa … o le a toe ave o ia e le Tama Faalelagi i le aiga. Sa tumu o ia i le filemu.”27

I le aso 28 o Tesema, sa te’a ai Bruce i tua i lona aiga. I ni nai itula mulimuli ane, a o siomiaina e e pele ia te ia, sa toefoi filemu atu ai o ia i lona aiga faalelagi.

Ata
Ata o Elder Bruce D. Porter

I tausaga ua mavae, sa tusi atu ai e Bruce Porter upu nei i lana fanau:

“O le molimau o ia te au e uiga i le moni ma le alofa o Iesu Keriso ua avea pea ma tapasa o lo’u olaga. … O se molimau mama, ma mumu o le Agaga o loo soifua o ia, o ia o lo’u Togiola ma le Uo i taimi uma o mafatiaga.”28

“O la tatou lu’i … o le iloaina lea [o le Faaola], ma e ala i le faatuatua ia te ia, e manumalo ai i tofotofoga ma faaosoosoga o lenei lalolagi.”29

“Ia tatou faatuatua ma faamaoni, ma faalagolago ia te Ia.”30

Ua manumalo Bruce Douglas Porter i le lalolagi.

Tau ina ia tatou taitoatasi ma taumafai malosi teisi i a tatou taumafaiga ia manumalo i le lalolagi, e le tuusaunoaina agasala matuia ae ia onosai i faaletonu laiti ma measese, faanatinati lo tatou alualu i luma ma le naunautai ma fesoasoani atu ma le agalelei i isi. Ao e faalagolago atoatoa atili i le Faaola, ou te folafola atu ia te oe faamanuiaga o le filemu sili atu i lenei olaga ma se faamautinoaga sili atu o lou taunuuga e faavavau, i le suafa o Iesu Keriso, amene.