2010–2019
Ngaahi Hiva ʻoku Hivaʻi mo ʻIkai Hivaʻí
ʻEpeleli 2017


Ngaahi Hiva ʻoku Hivaʻi mo ʻIkai Hivaʻí

ʻOku ou kole kiate kimoutolu hono kotoa ke hokohoko atu e feohi tuʻumaʻu mo faivelenga mo e kāingalotu kehe ʻo e Siasí.

Naʻe tohi ʻe ʻIlisa E. Hiuiti, ʻo pehē: “ʻOku ou ongoʻi fiefia mo ʻamanaki lelei he ʻahó ni, ʻo mahulu atu ʻi ha maamangia mei he langí, he ko Sīsū ʻeku māmá.”1 ʻOku malama e foʻi nota kotoa pē, pea heʻikai lava ke hivaʻi e himi faka-Kalisitiane motuʻa mo fakaofo ko ʻení taʻefai ha malimali. Ka ʻi he ʻahó ni ʻoku ou loto ke fakamatalaʻi ha foʻi laine pē ʻe taha mei ai ʻe ala tokoni he ngaahi ʻaho ʻoku faingataʻa ai ke tau hiva pe malimali pea ngali he ʻikai “hoko” ha “momeniti fakafiefia mo nongá.” Ka ʻi ai ha taimi ʻoku ʻikai te ke lava ai ʻo hivaʻi e foʻi hiva fakafiefia ʻoku hivaʻi mai ʻe he niʻihi kehé, ʻoku ou kole atu ke ke pikitai ki he foʻi laine ʻo e himí ʻokú ne fakapapauʻi mai, “ʻOku lava ke fanongo mai ʻa Sīsū ki he hiva ʻoku ʻikai te ke lava ʻo hivaʻí.”2

ʻI heʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi ha māmani hingá ni, te tau fehanghangai mo ha ngaahi ʻaho ʻe faingataʻa, ko ha ngaahi ʻaho ʻoku siviʻi ai ʻetau tuí mo e loto-toʻá. ʻOku tupu e ngaahi faingataʻá ni mei heʻetau taʻemalava mo e niʻihi kehé, pe ko ha meʻa ʻoku ʻikai malava ʻe he moʻuí, ka neongo pe ko e hā hono ʻuhingá, te mou fakatokangaʻi ʻokú ne taʻofi hono fakahaaʻi ʻetau fiefiá mo e houngaʻiá pea hangē ʻoku fakaʻāpe e talaʻofa ʻo e “taimi fakafiefia [ʻo e] lotó”3 ʻa ia naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻIlisa Hiuiti he taha ʻo ʻene ngaahi vēsí.

Ko e hā te tau fai he ngaahi taimi pehení? Ko hono ʻai ʻe tahá, ko ʻetau tali lelei e akonaki ʻa e ʻAposetolo ko Paulá mo “ʻamanaki lelei ki he meʻa ʻoku heʻeki [ai] ke tau maʻú … [mo] faʻa kātaki pē ki ai.”4 ʻI he ngaahi momeniti ʻoku holo ai ʻetau fiefiá ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻoku faingataʻa, te tau kiʻi fakalongolongo ʻi ha taimi ʻo fakafanongo ki he niʻihi kehé, pea maʻu ivi mei he hiva lelei ʻoku tau fanongoa meiate kinautolú. ʻOku ʻi ai hotau tokolahi ʻoku “faingataʻaʻia ʻi he tuí” pea fakamālohia ʻetau falalá pea tupulaki ʻetau hiva fiefiá ʻaki haʻatau fengāueʻaki mo ha taha ʻoku leʻo mālohi mo pau angé. Ko e moʻoni ʻi heʻetau hivaʻi ʻa e ngaahi fasi fakafonua ʻo e taʻengatá, ʻoku totonu ke tau toe ofi ange ki he Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻo e māmaní—he ʻoku haohaoa moʻoni Hono leʻó. ʻOku tau maʻu leva e loto-toʻá mei Heʻene malava ke ʻafioʻi e ngaahi fie maʻu ʻoku ʻikai ke tau fakahaá, pea tau maʻu e ʻamanaki lelei mei heʻene taukapo maʻatautolú. Ko hono moʻoní ko e “taimi ʻoku ofi ai e ʻEikí” ʻoku “nonga leva hoku lotó [pea] hoko leva e fiefiá.”]5

ʻI he ngaahi ʻaho ʻoku kehe ai ʻetau fakakaukaú mei he niʻihi kehé, ʻo siʻi ange mei he meʻa ʻoku tau tui ʻoku tau sio pe fanongoa mei he niʻihi kehé, te u kole atu, tautefito ki he toʻu tupu ʻo e Siasí, ke tau manatuʻi ko ha fokotuʻutuʻu fakalangi ke kehekehe ʻa e ngaahi leʻo he kuaeá. Kuo pau ke faʻahi kehekehe—ʻa e soló mo e ʻōlotó, tēnoá mo e laulaló—pea toki maʻu ai ha hiva mālie. Tuku ke u toʻo mai ha konga mei ha tohi fakafiefia ʻa ha ongo fafine Siasi māʻongoʻonga, “ʻOku ʻi ai ha fatongia ʻo e taha kotoa pē ʻi he kuaeá.”6 ʻI he taimi ʻoku tau tukuhifo ai hotau faikehekehé pe feinga ke fakatatau ki he ngaahi fakaʻuhinga ʻoku ʻikai ke moʻoní—ko e tupu mei ha tukufakaholo siokita pea ʻai ʻe he mītia fakasōsialé ke mole hono moʻoní—ʻoku mole leva meiate kitautolu e mahino ki he kehekehe mo e faikehekehe ʻo e kakaí ʻa ia naʻe fakataumuʻa ki ai e ʻOtuá ʻi Heʻene fakatupu ha māmani faikehekehe lahi.

ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni ia ke kamata hiva kalanga ʻe he taha kotoa pē ʻi he kuaea fakalangi ko ʻení haʻane foʻi hiva pē ʻaʻana! ʻOku ʻikai ko e kehekehé pea faʻifaʻiteliha, ka ʻoku fie maʻu hano mapuleʻi lelei ʻo e kau hivá—ʻEletā Heili, te u fakaʻaongaʻi e foʻi lea ko e moʻui fakaākongá ʻi heʻetau taumuʻa he ʻaho ní—ʻi heʻetau tali e lea ʻo e hiva ne tataki fakalangi mo fokotuʻutuʻu maau kimuʻa pea ʻi ai e māmaní, ʻoku toki hōifua leva ʻetau Tamai Hēvaní ke tau fai e ngāué ʻi he founga pē ʻatautolu, ʻo ʻikai fakatatau ki ha taha kehe. Falala kiate koe, pea falala kiate Ia. ʻOua naʻá ke tukuhifo hoʻo moʻui tāú pe taʻetokaʻi e mahuʻinga hoʻo tokoní. Ka ko e mahuʻinga tahá, ke ʻoua naʻa liʻaki ho fatongia ʻi he hivá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi he ʻokú ke makehe; ʻoku ʻikai malava ke fetongi koe. ʻOku fakavaivaiʻi ʻe he mole ʻa ha foʻi leʻo ʻe tahá e toenga e kau hiva ʻi he fuʻu kuaea fakamatelie ʻoku tau kau ki aí, kau ai ʻa kinautolu ʻoku nau ongoʻi ʻoku ʻikai fie maʻu ʻe he sosaietí pe ongoʻi tukuhausia he Siasí.

Neongo ʻeku fakalotolahiʻi kimoutolu kotoa ke maʻu ha tui ki he ngaahi fatongia ʻoku faingataʻa ke fakahokó, ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha ngaahi ʻuhinga kehekehe ʻoku ou faingataʻaʻia he meʻa ʻoku totonu ke u faí—ka ʻoku teʻeki ai—ke u lava ʻo fai.

ʻI heʻeku sio ki he tō lalo fakaʻekonōmika he taʻe vahevahe tatau ʻa e māmaní, ʻoku ou ongoʻi halaia he hiva ʻa Mīsisi Hiuiti ki he “ngaahi tāpuaki ʻoku foaki mai ʻe he [ʻOtuá] maʻaku he taimi ní, ko ha fiefia ʻoku ‘tokateu’ mei ʻolunga.”7 Heʻikai ke kakato mo faivelenga e foʻi hivá, kae ʻoua kuo tau tokoniʻi lelei e masivá. Ko e masiva ʻangoʻangó, ko ha mala ia ʻoku hokohoko he taʻu ki he taʻu mo e toʻu tangata ki he toʻu tangata. ʻOkú ne maumauʻi e sinó, fakalaveaʻi e laumālié, uesia e ngaahi fāmilí, mo fakaʻauha e ngaahi taumuʻá. Kapau te tau lava ke fai ha meʻa lahi ange ke fakasiʻisiʻi ai e masivá, ʻo hangē ko e fekau ne toutou fai mai ʻe Sīsū kiate kitautolú, mahalo ʻe ʻi ai ha niʻihi faingataʻaʻia ʻi he māmaní te nau lava ke ongoʻi ʻi he fuofua taimi ʻo ʻenau moʻuí, ha niʻihi ʻo e ngaahi nota ʻo e “[ʻOku Ou Ongoʻi Fiefia Mo ʻAmanaki Lelei He ʻAhó Ni].”

ʻOku faingataʻa foki ke u ongoʻi fiefia mo houngaʻia, ʻi he tokolahi ʻa e niʻihi ʻoku puke fakaeloto mo fakaʻatamai pe fakangatangata ʻenau moʻui leleí. Meʻapango, ko e kei hokohoko atu pē ʻa e ngaahi faingataʻá ni neongo e ngāue faivelenga ʻoku fai ʻe ha kau tokoni tokolahi, kau ai e kau mēmipa ʻi hotau fāmilí. ʻOku ou lotua heʻikai ke tau tuku e fānau ko ʻeni ʻa e ʻOtuá ke nau faingataʻaʻia taʻe fai hano tokoniʻi pea ke tau malava ʻi hono māfimafí ʻo fanongo ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo lea ʻakí.

ʻOku ou ʻamanaki atu ki ha ʻaho ʻe ngāue fakataha ai e kakai kotoa pē ʻo ʻikai lau matakali pe lau lanu, ka nau fakahaaʻi ʻoku ʻikai ko e meʻataú, lea koví mo e lea ʻitá e founga ki hono solova e feʻitangakí. ʻOku tautapa mai e ngaahi fakahā ʻo e langí, ko e founga lelei pē ki hono fakaleleiʻi e ngaahi palopalema lalahi ʻo e sosaietí, ko e ʻofa ki he ʻOtuá mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, ʻo fakaava ai e matapā ki ha founga tolonga ke tau feʻofaʻaki ʻo hangē ko hoʻo ʻofa ki ho kaungāʻapí. Ne akoʻi ʻe he palōfita ko ʻEtá ʻoku totonu ke tau “ʻamanaki ki ha maama ʻoku lelei angé.” ʻI hono ʻomi e fakakaukau ko iá ʻi ha taʻu ʻe lauafe kimui, ne fakahā ʻe Molonai ʻi heʻene foʻi he taú mo e fakamamahí, ʻoku ʻi ai e “founga lelei ange” ki he māmani ko iá, ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.8

ʻOku hounga moʻoni kiate kitautolu he lolotonga ʻetau ʻi he uhouhonga ʻo e ngaahi faingataʻa ko ʻení, ʻe hoko mai ai e taimi he ʻikai ke tau lava ʻo fai ha lelei koeʻuhi ko ha ʻuhinga kehe. ʻOku hoko ʻeni ʻi he taimi ʻoku loloto mo toe fakafoʻituitui ai ʻa e ngaahi meʻa ʻokú te ongoʻí, pea ʻe toputapu ʻo ʻikai faʻa malava ke fakahaaʻi ia—ʻo hangē ko e ʻofa ʻa Kōtilia ki heʻene tamaí, ʻi heʻene pehē: “He ʻikai te u lava … ʻo fakahaaʻi kakato ʻeku ʻofá. … He ʻikai te u lava ʻo heʻaki ʻeku ngaahi ongó.”9 ʻOku hoko mai e ongo ko ʻení kiate kitautolu ko ha meʻa ʻoku toputapu, ʻoku ʻikai mafakamatalaʻi—he ʻoku fuʻu mālohi fakalaumālie—ʻo hangē ko e lotu ne fai ʻe Sīsū maʻá e fānau ʻa e kau Nīfaí. Ne lekooti ʻe kinautolu ne sio tonu he meʻa ko iá ʻo pehē:

“ʻOku teʻeki ai mamata ʻe ha mata, pea teʻeki ai fanongo ʻe ha telinga… ki ha ngaahi fuʻu meʻa māʻongoʻonga mo fakaofo ʻo hangē ko ia naʻa mau mamata mo fanongo ki hono folofola ʻaki ʻe Sīsū ki he Tamaí; 

“… Koloto ke faʻa lea ʻaki ʻe ha ʻelelo, pea faʻa tohi ʻe ha tangata, pea ʻoku ʻikai faʻa mahino ki he loto ʻo e tangatá ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga mo fakaofo ʻo hangē ko e ngaahi meʻa naʻa mau mamata mo fanongo ki hono folofola ʻaki ʻe Sīsuú.10

Ko e ngaahi momeniti toputapu ko ʻení ʻoku ʻikai ke lava ia ʻo fakamatalaʻi koeʻuhí, heʻikai pē ke ne makupusi ʻe ia e meʻa ne hokó.

Kāinga, ʻoku tau moʻui ʻi ha māmani fakamatelie ʻoku lahi ha ngaahi ngāue ʻoku teʻeki ke tau fai pe teʻeki ke mahino. Ka ʻoku ou kole kiate kimoutolu hono kotoa ke hokohoko atu e feohi tuʻumaʻu mo faivelenga mo e kāingalotu kehe ʻo e Siasí, ʻo fiefia he tāpuaki fakaʻofoʻofa tahá—“ko e hiva ʻo ʻene ʻofa huhuʻí.”11 Ko e meʻa fakafiefiá, he ʻoku malava e taha kotoa pē ʻo maʻu ia. ʻOku ʻatā kiate kinautolu ʻoku kehekehe ʻenau leá, kau ki he ngaahi anga fakafonua kehekehe, pea nofo ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe. ʻOku ʻatā ki he tāutahá, kakai malí, fāmili tokolahí, mo e paʻá. ʻOku ʻatā kiate kinautolu ne nau fakafehuʻia ʻenau tuí pea mo kinautolu ʻoku nau kei fakafehuʻia pē ʻenau tuí. ʻOku ʻatā kiate kinautolu ʻoku kehe ʻenau femanakoʻakí. Ko hono fakanounoú, ʻoku ʻi ai e feituʻu maʻá e taha kotoa pē ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú he ko e meʻafua taʻe toe leʻeia ia ʻo e ʻulungaanga fakatāutahá, he ʻo ka hoko e ʻofa ki he ʻOtuá ko e fasi ia ʻo ʻetau hivá, pea ʻe hoko leva ʻetau taumuʻa ke talangofua kiate Iá ko e uho ia ʻo e foʻi hivá. Ko ha fekau fakalangi ʻa e ʻofá mo e tuí, fakatomalá mo e angaʻofá, angatonú mo e fakamolemolé, ʻo faingamālie ai hono kotoa e kau hiva ʻe fie aʻu ki aí.12 ʻOku folofola mai kiate kitautolu ha Tamai ʻofa ʻo pehē, “Haʻu ʻi ho tuʻunga lolotongá,” ʻo Ne toe tānaki mai, “Kuo pau pē ke ke liliu.” ʻOku tau mamali mo manatuʻi e finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau aʻusia ha meʻa lahi ange he tuʻunga ʻoku tau fakakaukau ki aí.

ʻI he fuʻu kau hivá ni, ko ʻEne palani ia ki hotau hākeakiʻí, fakatauange ke tau muimui angavaivai ki Heʻene tatakí mo hokohoko atu e ngāue ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau malava ʻo faí pe teʻeki ke faí, kae ʻoua kuo tau toki ʻohake ʻa e [“ngaahi [hiva] ki [hotau] Tuʻí.”]13 ʻE toki ʻi ai e ʻaho ʻe hangē ko e lau ʻetau himi fakaʻofoʻofá:

Te tau hiva mo kaila fakataha mo e kautau ʻo e langí,

Hosana, hosana ki he ʻOtuá mo e Lamí! …

… ʻI he hāʻele hifo ʻa Sīsū ʻi heʻene saliote afí!14

ʻOku ou fakamoʻoni ʻe hokosia e taimi ʻe toe fekauʻi mai ai ʻe heʻetau Tamai Taʻengatá ʻa Hono ʻAlo Tofu pē Taha Naʻe Fakatupú, ke angi mo pule ʻo taʻengata, ko e Tuʻi ʻo e Ngaahi tuʻí. ʻOku ou fakamoʻoni ko Hono Siasi ʻeni kuo toe fakafoki maí pea ʻoku vaka mai ai e ngaahi akonaki mo e ngaahi ouau fakamoʻui ʻo ʻEne ongoongoleleí ki hono kotoa e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI he taimi ʻe aʻutaki ai ʻEne pōpoakí ki he “konitinēniti kotoa pē mo e fonua kotoa pē,”15 ko e moʻoni ʻe “[fofonga fiefia mai]” ʻa Sīsū.”16ʻE fiefia taʻengata e laumālié he ʻaho ko iá. ʻOku ou lotua ʻe hoko mai e houa ko ʻeni kuo talaʻofá,ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.