2010–2019
Tuʻu Maʻu pea Ului Kakato
ʻEpeleli 2017


Tuʻu Maʻu pea Ului Kakato

Fakatauange te tau toe fai ha fakatonutonu ki hotau ngaahi ʻalungá, ʻo ka fie maʻu, pea sio ki muʻa ʻi he ʻamanaki lelei mo e tui. ʻOfa ke tau “tuʻu hake” ʻo lototoʻa pea “ului kakato.”

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí ne lele mai hoku mokopuna fefine kei talavoú ʻo kaila fiefia mai kiate au, “Kulenipā, Kulenipā, ko au ne u ʻai kotoa e foʻi kai ʻe tolu heʻemau vaʻinga soka he ʻaho ní!”

Ne u tali fiefia atu, “Sela, ʻoku lelei ʻaupito ia!”

Ne sio mai ʻene faʻeé mo malimali ʻo pehē mai kiate au, “Ko e kaí naʻe ua ki he taha.”

Ne ʻikai ke u fie ʻeke pe ko hai naʻe mālohí!

Ko e konifelenisí ko ha taimi ʻo e fakalaulauloto, maʻu fakahā, pea taimi ʻe niʻihi ko hono toe maʻu ha fakahinohino.

ʻOku ʻi ai ha kautaha kā totongi ʻoku ʻi ai ʻenau meʻangāue GPS ʻoku ui ko e ʻIkaiMolé. Kapau te ke afe ʻi ha hala kehe mei he feituʻu kuó ke fakahū atu ʻokú ke fie ʻalu ki aí, he ʻikai pehē mai ʻe he leʻo fakahinohinó ia, “ʻOkú ke vale!” Ka ʻe ongo mai ha leʻo fakafiemālie ʻoku pehē, “Fakatonutonu e halá—kapau ʻe lava, pea fai ha afe U-turn ʻoku fakalaó.”

ʻOku tau lau ʻia ʻIsikeli e talaʻofa fakaʻofoʻofa ko ʻení:

“Kapau ʻe tafoki ʻa e angahalá mei he angahala kotoa pē kuó ne fai, pea tauhi ʻe ia ʻeku ngaahi fekaú, mo ne fai ʻa ia ʻoku lelei mo totonú, ko e moʻoni ʻe fakamoʻui ia, ʻe ʻikai siʻi mate ia.

“Ko ʻene ngaahi angahala kotoa pē ʻa ia kuó ne faí, ʻe ʻikai ke toe lau ia kiate ia.”1

Ko ha talaʻofa matuʻaki fakaʻofoʻofa, ka ʻoku fie maʻu ke fakakakato e foʻi ngāue kotoa ʻe ua kae toki lava ʻo maʻu e talaʻofá. Tafoki mei he meʻa kotoa; tauhi kotoa; pea ʻe fakamolemoleʻi kotoa. ʻOku fie maʻu ki heni ʻa e “ului kakató”!

ʻOku ʻikai totonu ke tau hangē ko e tangata ne lipooti mai ʻe he Wall Street Journal, naʻá ne faʻo ha paʻanga lahi ʻi ha sila ʻo ʻikai hiki ai ha hingoa ʻo ʻave ki he Potungāue Tānaki Tukuhaú ʻo pehē, “Siʻi IRS: Kātaki ʻoku faʻo atu heni e paʻanga ko hoku moʻua tukuhau he kuohilí. P.S. Ka hili ʻeni ʻoku ʻikai pē ke fiemālie hoku konisēnisí, te u ʻoatu leva e toengá.”2

ʻOku ʻikai ke pehē hono ʻaí! ʻOku ʻikai ke tau tatali pe ko e hā e toengá pea toki fai ha meʻa ke tau hao ai mei he fakamāú. ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻa e loto mo e ʻatamai faivelenga.3 ʻA hotau lotó kotoa! ʻOku tau pulia kakato ʻi he taimi ʻoku papitaiso ai kitautolú, ko ha fakataipe ia ʻo ʻetau palōmesi ke muimui kakato ki he Fakamoʻuí, ʻo ʻikai ke fakakonga pē. ʻI he taimi ʻoku tau ului kakato aí mo “hū kakató,” ʻoku ngalululu leva e langí ki heʻetau leleí.4 ʻI he taimi ʻoku tau māmāfana aí pe ului fakakongá, ʻoku mole meiate kitautolu e ngaahi tāpuaki fisifisimuʻa taha ʻo e langí.5

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ne u ʻave e Sikautí ke fai ha kemi he toafá. Ne mohe e fānau tangatá ʻi ha fuʻu veʻe afi ne nau tafu, pea hangē ko e taki Sikauti lelei kotoa pē, ne u mohe ʻi mui heʻeku lolí. ʻI heʻeku ʻā hake he pongipongí ʻo sio ki he kau kemí, ne u sio ki ha Sikauti ʻe taha, te u ui pē ko Paula, ʻa ia ne mahino ne ʻikai ke ne maʻu ha mālōlō feʻunga. Ne u ʻeke ange pe naʻe fēfē ʻene mohé, peá ne tali mai, “Ne ʻikai ke lelei.”

Ne u ʻeke hono ʻuhingá, ʻo ne talamai, “Ne u mokosia; he naʻe mate e afí.”

Ne u tali ange, “Ko e natula pē ia ʻo e afí. Ne ʻikai ke māfana feʻunga ho kafú?”

Ne ʻikai ha tali.

Ne fakamatalaʻi leʻo lahi mai ʻe ha Sikauti ʻe taha, “Naʻe ʻikai ke mohe ia ʻi hono mohengá.”

Ne u ʻohovale ʻo ʻeke ange, “Ko e hā ne pehē ai Paulá?”

Ne fakalongolongo pē—pea toki lea māmālie mai: “Ne u fakakaukau kapau heʻikai fola hoku mohengá, heʻikai ke u toe hela hano fakamaau.”

Ko ha talanoa moʻoni: naʻá ne mokosia ʻi ha ngaahi houa lahi ko e ʻikai ke ne fie fai ha ngāue ʻoku miniti pē ʻe nima. Mahalo te tau pehē, “ʻOku ngalivale! Ko hai te ne fai ha meʻa pehē?” Ka ʻoku tau fai pehē ʻi he taimi kotoa pē ʻi ha founga fakatuʻutāmaki ange. ʻOku ʻikai ke tau faʻa fola hotau mohenga fakalaumālié he taimi ʻoku ʻikai ke tau lotu fakamātoato, ako, mo moʻui faivelenga ʻaki ai e ongoongoleleí he ʻaho takitaha; pea ʻikai ke ngata pē he mate ʻa e afí, ka he ʻikai ke tau malu pea te tau mokosia fakalaumālie leva.

ʻI he taimi ʻoku tau fakafiefiemālie ai heʻetau ngaahi fuakavá, ʻoku ʻikai leva ke tau fiemālie ki he nunuʻá. Kuo enginaki mai e ʻEikí ke tau “vakai telia ʻa kimoutolu, ke mou tokanga faivelenga ki he ngaahi folofola ʻo e moʻui taʻengatá.”6 Pea naʻá Ne toe folofola ʻo pehē, “ʻE ʻikai fakamaʻa ʻa kinautolu ʻe hoku totó ʻo kapau ʻoku ʻikai te nau fanongo mai kiate au.”7

Ko hono moʻoní, ʻoku faingofua ange ke “ului kakato” ʻi he ului fakakongá. ʻI he taimi ʻoku tau ului fakakonga pē pe ʻikai pē ke uluí, ʻoku hangē leva ia ko e lau ʻa e faiva ko e Star Wars “ʻoku ʻi ai e meʻa ʻoku fehālaaki.” ʻOku ʻikai ke tau fakahōifua ki he finangalo ʻo e ʻOtuá pea ʻikai taau mo e natula ʻo e fiefiá.8 Ne pehē ʻe ʻĪsaia:

“ʻOku tatau ʻa e angakoví mo e tahi hoú, ʻoku ʻikai faʻa tokalelei ia, ʻoku laku hake ʻe hono ngaahi peaú ʻa e pelepelá mo e ʻulí.

“ʻOku pehē ʻe hoku ʻOtuá, ʻOku ʻikai ha fiemālie ki he angahalá.”9

Ko e meʻa mālié, ʻoku tatau ai pē pe ʻoku tau ʻi fē pe naʻa tau ʻi fē, ka ʻoku tau ofi maʻu pē ʻi he Fakamoʻuí, ʻa ia naʻá ne folofola ʻo pehē: “Ko ia ia ʻe fakatomala pea haʻu kiate au ʻo hangē ko ha tamasiʻi siʻí, te u tali ia, he ʻoku ʻo e faʻahinga peheé ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Vakai, koeʻuhi ko e faʻahinga peheé kuó u tuku hifo ʻa ʻeku moʻuí; pea kuó u toe toʻo hake ia.”10

ʻI he hokohoko atu ʻetau fakatomalá mo falala ki he ʻEikí, ʻoku tau maʻu e mālohi ʻi heʻetau foki ʻo angavaivai mo tui hangē ha kiʻi tamasiʻi siʻí,11 ʻo fakakoloa ʻaki e poto ʻoku maʻu mei he aʻusia ʻo e moʻuí. Ne pehē ʻe Siope, “ʻE fakakukafi foki ʻa e māʻoniʻoní ʻi hono halá, pea ko ia ʻoku nima maʻá ʻe fakahoko ʻe ia ʻa e mālohi ki he mālohi.”12 Ne tohi ʻe Tenisoni ʻo pehē, “ʻOku tatau hoku mālohí mo e mālohi ʻo e toko hongofulu, koeʻuhi he ʻoku maʻa hoku lotó.”13 Ne enginaki mai e ʻEikí ʻo pehē, “Mou tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú, pea ʻoua ʻe hiki mei ai.”14

Ne mālōlō homa foha lahi taha ko Sasitiní ʻi hono taʻu 19, hili haʻane puke fuoloa. ʻI haʻane lea he houalotu sākalamenití kimuʻa peá ne mālōloó, naʻá ne fai ha talanoa ne ʻuhinga mālie kiate ia ʻo kau ki ha tamai mo hano foha kei talavou ne ʻalu ki ha falekoloa meʻavaʻinga, ne ʻi ai ha tangai tuki ʻi ha fōtunga ʻo ha tangata. Ne tuki ʻe he fohá e tangaí pea ʻoku fefokifokiʻaki pē ʻa e tangaí ia he ko e ulapa molū. Ne ʻeke ʻe he tamaí ki hono foha kei talavoú pe ko e hā ʻoku fefokifokiʻaki ai e tangaí. Ne kiʻi fakakaukau e tamasiʻí ʻo pehē ange, “Heiʻilo. ʻOku ou tui mahalo koeʻuhí ko ʻene tuʻu maʻu mei lotó.” Ke lava ʻo “ului kakató,” ʻoku fie maʻu ke tau “tuʻu maʻu,” “ʻo tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻe hokó.”15

ʻOku tau tuʻu maʻu he taimi ʻoku tau tatali ai ki he ʻEikí ke ne toʻo pe ʻomi ha mālohi ke tau kātakiʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá.16 ʻE kau ai e mahamahakí, faingataʻaʻia fakaesinó, puke fakaelotó, mālōlō ʻa ha taha ʻokú te ʻofa ai, mo ha ngaahi faingataʻa kehe.

ʻI heʻetau tuʻu maʻú ʻoku tau hiki hake ai e nima ʻoku tautau ki laló. ʻOku tau tuʻu maʻu he taimi ʻoku tau taukapoʻi ai e moʻoní mei ha māmani angakovi mo fakapoto ʻoku fakaʻau ke taʻefiemālie lahi ange ʻi he māmá, ʻo ui e leleí ko e kovi pea koví ko e lelei17 mo “fakahalaiaʻi ʻa e kau māʻoniʻoní koeʻuhi ko ʻenau māʻoniʻoní.”18

ʻOku malava ke tau tuʻu maʻu neongo e faingataʻá tupu mei he maʻa hotau konisēnisí, ʻa e mālohi fakapapau mo fakafiemālie ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea ko ha fakakaukau taʻengata ʻoku ope atu he mahino fakamatelié.19 Ne tau kalanga fiefia heʻetau moʻui he maama fakalaumālié ʻi he faingamālie ke aʻusia e moʻui fakamatelié.20 Ne tau “tukupā kakato” ʻo fili fiefia ke taukapoʻi loto-toʻa e palani ʻetau Tamai Hēvaní. Kuo taimi ke tau fili ke toe taukapoʻi ʻEne palaní!

Ne toki mālōlō atu ʻeku tamaí ʻi hono taʻu 97. Ko ʻene ʻeke pē ʻe ha taha ki ai pe ʻoku fēfē, ko ʻene tali maʻu pē, “ʻI ha meʻafua mei he 1–10, ʻoku ou 25 au!” Neongo ne aʻu ki ha tuʻunga ne ʻikai toe lava ʻo tuʻu pe tangutu e tangatá ni, pea faingataʻa ʻene leá, ka naʻe kei tatau pē ʻene talí. Naʻá ne tuʻu maʻu maʻu pē ʻi hono lotó.

ʻI he taʻu 90 ʻeku tamaí, ne mau ʻi ha malaʻevakapuna peá u ʻeke ange pe ʻe ʻomai ha saliote teketeke. Naʻá ne pehē mai, “ʻIkai, Keuli—mahalo pē ʻi haʻaku motuʻa.” Peá ne toe pehē mai, “Kapau te u helaʻia he lué, te u lava pē ʻo lele.” Kapau ʻoku ʻikai lava ke tau “ului kakato” he tuʻunga lolotonga ʻoku tau luelue aí, mahalo ʻe fie maʻu ke tau lele; mahalo ʻe fie maʻu ke liliu hotau ʻalungá. Mahalo naʻa fie maʻu ke tau fai ha U-turn. ʻE fie maʻu ke tau ako fakamātoato ange, lotu fakamātoato ange, pe tukuange ha ngaahi meʻa ka tau pikitai ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoní. Mahalo ʻe fie maʻu ke tau tukuange e māmaní ka tau pikitai ki he ʻitānití. Ne mahino ʻeni ki heʻeku tamaí.

ʻĪmisi
Ko e Tamai ʻa ʻEletā Sāpiná ʻi he tautahí

ʻI heʻene ʻi he tautahí he Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní, ne tokolahi ha niʻihi ʻi he fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá21 ne nau fakakata ʻaki ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní; ka naʻe fakatokangaʻi ia ʻe hono kaungā kauvaka ʻe toko ua ko, Teili Mētoki mo Toni Tevitasoni ʻo ʻikai ke na manukiʻi ia. Naʻá na ʻeke ange, “Sapina, ko e hā ʻokú ke makehe ai koe mei he taha kotoa pē? ʻOku fuʻu lelei ho ʻulungāngá pea ʻikai ke ke inu, ifi, pe kapekape, ka ʻokú ke nonga mo fiefia.”

Ne ʻikai ke tatau e meʻa naʻá na sio ʻoku fai heʻeku tamaí mo e meʻa ne akoʻi kiate kinaua ʻo kau ki he kau Māmongá, pea naʻe lava heʻeku tamaí ʻo akoʻi mo papitaiso hono ongo kaungā kauvaká. Naʻe ʻita e ongomātuʻa ʻa Teilí peá na fakatokanga ange kapau ʻe papi, ʻe mole hono ʻofaʻanga ko Mele ʻŌlivé, ka naʻe kole pē ʻe Teili ia ke nau fetaulaki mo Mele ʻŌlive mo e kau faifekaú, pea papitaiso foki mo e fefiné ni.

Hili e taú, ne ui ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalanite ha kau faifekau, kau ai ha kau tangata mali. ʻI he 1946, ne fili ai ʻa Teili mo Mele ʻŌlive ʻoku totonu ke ngāue fakafaifekau ʻa Teili neongo ne ʻamanaki ke fāʻeleʻi mai ʻena fuofua pēpeé. Ne iku ʻo ʻi ai haʻana fānau ʻe toko hiva—ko e tamaiki tangata ʻe toko tolu mo e fānau fefine ʻe toko ono. Ne ngāue fakafaifekau kotoa e toko hivá, kae ngāue fakafaifekau tuʻo tolu ʻa Teili ia mo Mele ʻŌlive. Kuo toe ngāue fakafaifekau mo ha makapuna tokolahi. Ko hona foha ʻe toko ua ko Sione mo Mātiu Mētoki, ʻokú na lolotonga hoko ko ha mēmipa ʻo e Kuaea Tāpanekalé, kae pehē ki he foha ʻi he fono ʻo Mātiu ko Laiení. ʻOku toko 144 e fāmili Mētokí he taimí ni, pea ko ha sīpinga lelei kinautolu ʻo e “ului kakató.”

ʻĪmisi
Ko e kau mēmipa ʻo e fāmili Mētokí ʻi he Kuaea ʻo e Tāpanekalé

ʻI heʻeku sio ki he ngaahi tohi ʻeku tangataʻeikí, ne maʻu ai ha tohi meia Senifā Lisiate, ko e taha ia e ʻofefine ʻe toko nima hono kaungā kauvaka ʻe taha, ko Toni Tevitasoní. Naʻá ne tohi ʻo pehē: “Ne liliu ʻe hoʻo angatonú ʻemau moʻuí. ʻOku faingataʻa ke fakakaukau atu pe naʻe mei fēfē ʻemau moʻuí kapau naʻe ʻikai e Siasí. Ne mālōlō ʻeku tamaí ʻokú ne kei ʻofa pē he ongoongoleleí mo feinga ke moʻui ʻaki ia ki he ngataʻangá.”22

ʻOku faingataʻa ke fakafuofuaʻi e lelei ʻoku malava ke fai ʻe ha taha faivelenga fakafoʻituitui. Ne ʻikai ke tokanga ʻeku tangataʻeikí mo hono ongo kaungā kauvaká kiate kinautolu ne manuki mai mei he fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá.23 Ne nau ʻiloʻi ʻoku lelei ange e muimui ki he Tupuʻangá ʻi he tukulolo ki he matangá.

Mahalo naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá hotau ʻahó heʻene tala kia Tīmote ʻe “afe mei ai ʻa e niʻihi, pea kuo nau hē ki he ngaahi launoá.”24 ʻOku lahi e “ngaahi launoa” ʻoku hoko he māmaní ʻi he kuongá ni. Ko e talanoa ia ʻa kinautolu ʻi he fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá.25 ʻOku faʻa hoko ia ko ha founga ʻo hono fakatonuhiaʻi ʻo e faiangahalá pea ʻasi mai he taimi ʻoku vave ai e mole atu e kakaí mei he ongoongoleleí. ʻOku faʻa fai ia ʻe kinautolu ʻoku ʻikai ke nau fai e meʻa totonú ke “ului kakato” kae fili ke muimui he tangata fakakakanó ʻo fakafepaki ki he palōfitá.

Ko e meʻa mālié, ko ʻetau ʻiloʻi e ikuʻanga ʻo e kau faivelengá. ʻI heʻetau “ului kakató,” ʻoku tau maʻu e ʻiloʻilopau kakato ʻe “fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ke lelei ai ʻa kinautolu ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá.”26 Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele, “ʻOua ʻe ilifia, fai pē meʻa ʻoku totonú.”27

Ne faiako ʻeku tamai ʻi he fonó ʻi BYU pea saiʻia he ʻakapulú ʻi BYU ka naʻe ʻikai lava ia ʻo sio ha vaʻinga ko ʻene manavasiʻi ki he olá. Pea hoko ha meʻa fakaofo—ne foʻu mai e mīsini vitioó VCR, ʻo lava ai ke ne hiki e ʻū vaʻingá. Kapau ʻe mālohi ʻa BYU, te ne sio he vaʻinga naʻe hikí mo ʻiloʻilopau e ola ʻe hokó! Kapau ʻe ʻikai totonu hono tauteaʻi e timí, lavea, pe ngali te nau foʻi, ne ʻikai ke lotomamahi ia he naʻá ne ʻiloʻi lelei te nau ikuna! Mahalo pē te ke pehē naʻá ne maʻu ha “ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa”!28

ʻOku tatau pē mo kitautolu. ʻI heʻetau faivelengá, ʻoku tau ʻilo fakapapau ai ʻe fengāueʻaki lelei e ngaahi meʻa kotoa maʻatautolu ʻi he ikuʻangá. ʻOku pau e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí. ʻOku ʻikai ke ʻuhinga ia ʻe faingofua pe ʻikai ha loʻimata, ka ʻoku hangē ko e tohi ʻa Paulá, “ʻOku teʻeki ai mamata ʻe ha mata pe fanongo ʻe ha telinga, pea ʻoku teʻeki ai hū ki ha loto ʻo ha tangata, ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia ʻoku teuteu ʻe he ʻOtuá maʻanautolu ʻoku ʻofa kiate iá.”29

Kāinga, ʻoku teʻeki ke faiangahala ha taha ʻapongipongi. Fakatauange te tau toe fai ha fakatonutonu ki hotau ngaahi ʻalungá, ʻo ka fie maʻu, pea sio ki muʻa ʻi he ʻamanaki lelei mo e tui. ʻOfa pē te tau “tuʻu maʻu” ʻaki e tui mateaki mo “ului kakato.” Fakatauange te tau maʻa mo loto-toʻa ʻi hono taukapoʻi e palani ʻetau Tamai Hēvaní mo e misiona Hono ʻAló, ʻa ia ko hotau Fakamoʻuí. ʻOku ou ʻoatu ʻeku fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa ʻetau Tamaí, ko e Kalaisí ʻa Sīsū, pea ʻoku moʻoni ʻa e palani lahi ʻo e fiefiá. ʻOku ou lotua ʻa e ngaahi tāpuaki lelei taha ʻo e ʻEikí maʻamoutolu, pea ʻoku ou fai ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.